Dođe li doista 2033. godine do podizanja granice za odlazak u punu starosnu mirovinu (predviđa se produljenje radnog vijeka na 67 godina i za žene, i za muškarce), hrvatski građani će u njoj uživati znatno kraće nego građani drugih europskih zemalja s obzirom na relativno nisku očekivanu životnu dob.
Naime, nedavno objavljeni podaci Eurostata za 2015. godinu pokazuju da su hrvatski građani u krugu nekoliko istočnoeuropskih zemalja s najkraćim očekivanim trajanjem života, piše Tportal. Hrvatskim muškarcima predviđa se prosječno 74,4 godine života, što je tri i pol godine kraće od prosjeka Europske unije. Za žene je pak prosjek očekivanog trajanja života 80,5 godina, dok je prosjek EU-a 83,3 godine.
Produljenjem radnog vijeka Hrvatska će se pridružiti razvijenim zemljama poput Danske, Nizozemske i Njemačke koje u skorije vrijeme namjeravaju podići granicu umirovljenja na 67 godina. Međutim životni vijek njihovih stanovnika viši je nego naših, pa tako prosječni Danac živi 4,4 godine dulje od prosječnog Hrvata, a prosječna Dankinja 2,2 godine dulje od Hrvatice.
I dosad su najgore prolazili oni koju su radili puni radni vijek
Problem koji će još više potencirati najavljena mirovinska reforma je neravnopravnost između različitih kategorija umirovljenika. U Hrvatskoj su i dosad najgore prolazili oni koji su radili puni radni vijek i doživjeli starosnu mirovinu. O tome najbolje svjedoči omjer uplata u mirovinski fond i isplata mirovina na primjeru umirovljenika s punim mirovinskim stažem. Naime, muškarac s prosječnom hrvatskom plaćom (6000 kuna) u 40 godina staža uplati oko 740.000 kuna mirovinskog doprinosa, a nakon što po sadašnjim pravilima ode sa 65 godina u mirovinu te doživi prosječnih 74,4 godine života s mirovinom od 50 posto plaće (3000 kuna), ukupno dobije oko 340.000 kuna. Dakle, manje od 50 posto uplaćenih sredstava, ne računajući prinos na kapitaliziranu štednju.
Produljenjem radnog vijeka država će ovu skupinu umirovljenika, koja čini tek 19 posto korisnika mirovina, dodatno kazniti jer će im razdoblje korištenja mirovine smanjiti za prosječno dvije godine, piše Tportal.
Pod uvjetom da ne dođe do produljenja životnog vijeka, kasniji odlazak u mirovinu za prosječnog muškaraca iz gornjeg primjera značit će još gori omjer uplata i isplata. Za predviđenih 7,4 godine uživanja mirovinskih prava umirovljenik s punim radnim stažem dobit će tek 266.000 kuna, a uplatit će još više nego do sada zbog produljenja radnog vijeka.
www.vzaktualno.hr/trportal.hr
