I ove se godine nastavlja "stara priča" – unatoč pozivima, upozorenjima i apelima, neodgovorni pojedinci i dalje pale zapuštene, korovom i niskim raslinjem obrasle površine nakon čega se vatra, bez nadzora, nekontrolirano proširi te je moraju obuzdavati i gasiti vatrogasci.
Uz trošak koji se pri tom stvara, a svaka takva intervencija troši značajne materijalne i vatrogasne resurse, sami vatrogasci dovedeni su u opasnost, budući da je područje na kojem se požar gasi često nepristupačno i teže prohodno, a požari se nerijetko gase noću.
Kako tome stati na kraj razgovaralo se na radnom sastanku gradonačelnika Marijana Škvarića i predstavnika gradskih komunalnih službi s predstavnicima vatrogasnih društava s gradskog područja. Dosadašnja praksa izlazaka vatrogasaca na kontrolirano spaljivanje otpada postala je neodrživa budući da je trošak takve intervencije postao velik i traži angažman većeg broja dobrovoljnih vatrogasaca.
-Izlasci na kontrolirana spaljivanja zapuštenih površina za sobom povlači veliko trošenje materijalnih resursa, uništava se oprema, i što je najvažnije, traži veliki angažman vatrogasaca koji tako postaju čistači tuđih zapuštenih parcela. Podsjećamo da je riječ o dobrovoljnim vatrogascima koji također imaju svoje živote, poslove i obaveze te nije u redu da budu angažirani na održavanju tuđih parcela. Vatrogasci će to vrijeme utrošiti na dodatno osposobljavanje i uvježbavanje za intervencije u kojima će biti ugroženi ljudski životi - poručili su vatrogasci koji ovih dana izlaze na brojne intervencije gašenja požara otvorenih prostora nastalih neodgovornim paljenjem zapuštenih površina.
Samo proteklog vikenda na gašenju jednog takvog požara bilo je angažirano 40-ak vatrogasaca iz triju gradskih dobrovoljnih vatrogasnih društava. Svi sudionici sastanka složili su se da je paljenje zapuštenih površina, kao rješenje za njihovo održavanje, neprihvatljivo te je donesen zaključak, usklađen sa zakonskim propisima, da se spaljivati može jedino biljni otpad nastao kod čišćenja te da se zapuštene površine mogu spaljivati jedino u rijetkim slučajevima propisanima zakonom. Kod spaljivanja biljnog otpada, otpad je potrebno sakupiti na jednom mjestu i osigurati uvjete za njegovo sigurno spaljivanje (mjesto spaljivanja mora biti udaljeno najmanje 30 metara od gospodarskih zgrada i drugih objekata, slame i sijena u naseljenom mjestu te najmanje 200 metara od šume i površina sa strnim žitaricama izvan naseljenog mjesta). O spaljivanju je potrebno obavijestiti vatrogasnu postrojbu sa svog područja koja neće izlaziti na teren već će biti u pripravnosti za slučaj da vatra izmakne kontroli.
Što se tiče spaljivanje zapuštenih površina, takvo spaljivanje moguće je samo u izvanrednim okolnostima, kao što su bolesti bilja i slično. Za takvo spaljivanje vlasnik parcele mora imati rješenje od fitosanitarne inspekcije. I u tom je slučaju potrebno osigurati sve potrebne mjere predostrožnosti i o spaljivanju obavijestiti vatrogasnu postrojbu.
Sa sastanaka je poručeno da vlasnici svoje parcele trebaju održavati sprječavajući njihovo obraštanje i zakorjenjivanje višegodišnjim raslinjem koristeći kemijska ili mehanička sredstva.
-Građanima smo prijašnjih godina omogućili da svoje parcele malčiraju uz sufinanciranje Grada Lepoglave. Unatoč tome, mali je broj onih koji su se odlučili za tu mjeru koja je sigurnija i učinkovitija. Razmotrit ćemo mogućnost da nastavimo provoditi tu mjeru kako bismo smanjili ugrozu i štete koje nastaju nekontroliranim spaljivanjem zapuštenih površina - poručio je gradonačelnik Marijan Škvarić istaknuvši da se zalaže da se na razini Varaždinske županije donese jedinstvena odredba održavanja zapuštenih površina.
Gradonačelnik je na sastanku još jednom zahvalio vatrogascima na njihovim aktivnostima i angažmanu kad je u pitanju zaštita građana i njihove imovine. Pri tom je istaknuo veliku podršku Grada Lepoglave vatrogastvu na gradskom području koja neće izostati i u narednom razdoblju.
vzaktualno.hr
