Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) izvijestio je kako su korisnici droga u Hrvatskoj sve stariji te da najviše konzumiraju marihuanu, kokain i amfetamine, dok najveću stopu osoba liječenih zbog zlouporabe droga imaju Zadarska i Istarska županija, piše Hina.
"Stanje u Europi, koja je postala vodeće tržište za heroin i kokain, reflektira se i na područje Hrvatske. Imamo porast konzumacije kokaina, amfetamina, odnosno ecstasyja i marihuane, koja je sveprisutna budući da 70 posto svih zapljena otpada na marihuanu", rekao je pomoćnik ravnatelja HZJZ-a pri Uredu za suzbijanje zlouporabe droga Željko Petković, na konferenciji za medije u povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama.
Međunarodni dan protiv zlouporabe droga obilježava se od 1987. godine, čime je UN želio upozoriti na problem zlouporabe droga i potrebu aktivnog uključivanja svih subjekata u prevenciju na globalnoj i nacionalnoj razini.
Petković je istaknuo kako je potrebno raditi na prevenciji te da blagonaklon stav prema drogama vodi do većeg prihvaćanja konzumacije droga, što uvjetuje rast potražnje, a zatim i rast ponude. Dodao je da "biznis" vezan uz drogu donosi dobru zaradu pa se svi trude biti prisutni na tržištu, što dovodi do rasta proizvodnje kokaina, heroina i kanabisa.
Dnevno se u Zagrebu potroši tri puta više kokaina nego prije pet godina
Zanimljivim je istaknuo podatak da je "kvaliteta" kokaina postala bolja, dok je cijena ostala ista. Opsežna analiza otpadnih voda iz 73 grada iz 20 EU zemalja pokazala je da se na području Zagreba dnevno "potroši" skoro tri puta više kokaina nego prije pet godina, iako je i dalje ispod europskog prosjeka. Također, Zagreb je među prvih dvadesetak gradova kada je riječ o dnevnoj potrošnji amfetamina i ecstasyja.
Također je istaknuo kako su nove droge, poput sintetskih kanabinoida i fentanila, 2014. i 2015. godine "uvele pomutnju" u tržište drogama kada su se u Europi na tjednoj bazi mogle pronaći dvije nove psihoaktivne tvari. Tada je došlo i do porasta takozvanih smart shopova i internetskog tržišta, gdje su se takve supstance prodavale legalno.
U 2018. godini liječena 6831 osoba
"Problem droga nadilazi zdravstveni sektor. Bez suradnje pravosuđa, Ministarstva unutarnjih poslova i socijalnog sustava, zdravstveni sustav sam ne može puno napraviti", poručila je zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin.
Podaci iz nacionalnog Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga, koji u Hrvatskoj postoji od 1978. godine, pokazuju kako je u 2018. godini ukupno 6831 osoba bila na liječenju zbog ovisnosti, što je pad u odnosu na 2010. godinu kada ih je bilo 7550.
Pavić Šimetin je istaknula kako su liječene osobe sve starije životne dobi, tako je prosječna dob u 2018. godini bila 38,1 godinu u odnosu na 2010., kada je prosječna dob bila 32,2 godine. Raspon godina je velik, tako je najmlađa zabilježena osoba imala 14, a najstarija 73 godine.
Također, sve je manje novih ovisnika, dok je udio muškaraca čak četiri puta veći od udjela žena. Najveći broj liječenih osoba ima završenu srednju školu, nezaposleni su i žive s roditeljima, dok analiza podataka po županijama pokazuje da ih je najviše bilo u Zadarskoj i Istarskoj županiji, potom u Šibensko-kninskoj te Gradu Zagrebu.
Zamjenik voditelja Službe kriminaliteta droga PNUSKOK-a Tomislav Štambuk poručio je da se u Hrvatskoj ne može govoriti o "epidemiji" ovisnosti o drogama, ali da postoje naznake povećanja broja konzumenata te da su mlađe osobe sklonije tome da lakše posežu za drogom, nego prije kada se radilo o kaznenom djelu, a ne o prekršaju.
Broj zapljena droga od 1991. u stalnom je porastu te ih je tako prošle godine bilo 11.268. Štambuk je također istaknuo kako uz prodaju droge ide velik profit te da je droga postala najprofitabilnija kriminalna aktivnost u svijetu, odnosno prestigla je oružje i postala jedna od najvećih prijetnji sigurnosti i stabilnosti svakog društva.
Istaknuo je da i dalje prisutan trend da su Hrvati organizirani u kriminalne ćelije unutar tzv. "Balkanskog narko kartela" te da imaju važnu ulogu u međunarodnom krijumčarenju velikih količina droga, posebice kokaina na globalnoj razini, ali ipak, dodao je, većina te krijumčarene droge nije za hrvatsko narko tržište, a krijumčarski lanci ne prelaze preko Hrvatske.
www.vzaktualno.hr/hina.hr
