Izvješće Eurostata pokazalo je da su na razini Europske unije u 2016. građani mogli očekivati da će u prosjeku raditi 35,6 godina, što je u prosjeku 1,8 godina dulje nego prije deset godina, a za Hrvatsku se ta brojka u prosjeku kreće ispod 33 godine, objavio je HRT.
U tom 10-godišnjem razdoblju, trajanje radnog vijeka izrazitije je poraslo kod žena, u prosjeku za 2,5 godine, dok je kod muškaraca povećano u prosjeku za 1,1 godinu. Naime, za žene je prošle godine u prosjeku bio očekivan radni vijek od 33,1 godine, u usporedbi sa 30,6 godina u 2006. Kod muškaraca očekivani je radni vijek u prosjeku lani iznosio 38 godina, nasuprot 36,9 godina u 2006.
U 10-ogodišnjem je razdoblju u svim zemljama članicama, izuzev Rumunjske, povećan broj godina koje žene mogu očekivati da će raditi. Daleko najveći skok ponovo bilježi Malta, od čak devet godina, u Litvi je uvećan za 4,6 godina, u Španjolskoj za 4,4, u Mađarskoj za 4,2, u Luksemburgu za 3,6 te u Austriji za 3,2 godine. S druge strane, "trajanje radnog vijeka" za muškarce u navedenom je razdoblju smanjeno u pet zemalja članica - na Cipru, za 2,4 godine, u Grčkoj za 1,4, Irskoj za 1,1 godinu, te u Španjolskoj i Portugalu, za 0,8 odnosno 0,5 godina.
Najdulji i najkraći radni vijek
Među zemljama članicama EU-a, u 2016. Švedska je imala najdulji očekivani prosječni radni vijek - 41,3 godine, a u stopu je slijede Danska i Nizozemska, s očekivanim radnim vijekom u prosjeku od 40,3, odnosno 40 godina. U Velikoj Britaniji je iznosio 38,8 godina, u Njemačkoj 38,1, u Estoniji 37,8 a u Finskoj 37,7 godina. Na drugom kraju ljestvice je Italija, s očekivanim prosječnim radnim vijekom od 31,2 godine.
Među zemljama s prosječnim očekivanim radnim vijekom kraćim od 33 godine još su Bugarska, s 31,7 godina, Hrvatska, s 32,1 godinom, Rumunjska, s 32,4 godine, Grčka s 32,5, Belgija s 32,6 te Luksemburg i Poljska, s po 32,9 godina.
a.kučić/vzaktualno.hr/hrt