Jedna od novijih promjena s kojom će se ljudi morati suočiti je robotizacija, tj. uvođenje robota u poslovne procese. Predviđa se da će roboti zamijeniti velik broj poslova koje danas obavljaju ljudi, a u tom procesu nastaje strah da će roboti raditi sve, a ljudski rad će biti nepotreban, prenosi index.hr
Znanstvenici i ekonomisti su podijeljeni oko toga hoće li robotizacija imati većinom pozitivne ili većinom negativne efekte na društvo. Najugroženiji su niskokvalificirani radnici koji obavljaju repetitivne poslove niske razine kreativnosti, koje roboti mogu obavljati brže, efikasnije i jeftinije. To bi moglo dovesti do masovnih otpuštanja radnika u trgovini, ugostiteljstvu, prijevozu, građevinarstvu, skladištenju i administraciji. Krajnji efekt će biti visoke stope nezaposlenosti i rast nejednakosti.
Popis država koje imaju najviše industrijskih robota na 10.000 radnika sugerira da se strahovi o robotizaciji još nisu obistinili. Države s najviše robota su: Singapur (918 robota na 10.000 radnika), Južna Koreja (868), Japan (364) i Njemačka (346). Kina se ubrzano robotizira i istodobno održava relativno nisku nezaposlenost od oko 5%.
Izvor: IFR (International Federation of Robotics), Svjetska banka
Hrvatska s 19 robota na 10.000 radnika dobrano zaostaje za ostatkom svijeta. Trenutno se proces robotizacije primarno odnosi na automobilsku i elektroničku industriju, koje su nerazvijene u Hrvatskoj. No robotizacija se sve više širi i u druge sektore, kao što je prehrambeno-prerađivačka industrija, koja dominira u Hrvatskoj.
Gospodarstvo Hrvatske i ekonomske politike se trebaju što prije uključiti u već započeti proces robotizacije, inače će zaostati za ostatkom svijeta.
Stopu nezaposlenosti još uvijek primarno određuju gospodarska struktura i tradicionalne ekonomske zakonitosti. Stručnjaci su podijeljeni oko toga hoće li rast broja robota dovesti do velikog rasta nezaposlenosti, ali za sada se to ne događa i nema naznaka da će se u skorije vrijeme događati.
Druga strana, koja robotizaciju smatra dugoročno pozitivnom, smatra da neće biti ozbiljnijeg rasta nezaposlenosti, nego će roboti pojednostaviti i poboljšati ljudski rad, tj. podići produktivnost ljudskog rada. Sve što podiže produktivnost rada podiže i plaće, pa tako i robotizacija.
Svaki tehnološki napredak i novi stroj su smanjivali potrebu za ljudskim radom u određenoj grani gospodarstva, ali su se paralelno s tim stvarali novi poslovi u drugim sektorima. Nove tehnologije skoro uvijek smanjuju broj radnika za obavljanje određenog posla, ali paralelno je uvijek nastajala potreba za drugim poslovima.
Postoji period prilagodbe u kojem se može očekivati određeni rast nezaposlenosti, ali ako je suditi prema prošlim tehnološkim šokovima, dugoročno se ipak tržište rada stabilizira.
Proces nestanka starih industrija, starih poslova i starih metoda poslovanja uz istodobno nastajanje novih industrija, novih poslova i novih metoda poslovanja se stalno odvija. Ta "kreativna destrukcija" je sastavni dio ekonomskih tokova, a njeno narušavanje dovodi samo do novih strukturnih problema i nezaposlenosti.
vzaktualno.hr/index.hr
