Gradovi na sjeveru Hrvatske obilježili su 2025. godinu kada je riječ o korištenju europskih fondova, a prednjači Krapina s uvjerljivo najvećim rastom povučenih sredstava, dok se među najuspješnijima po različitim kriterijima ističu i Đurđevac, Pregrada, Koprivnica i Zlatar.
Ovi rezultati potvrđuju da upravo sjever sve snažnije koristi dostupna europska sredstva za razvoj lokalnih sredina, donosi portal Gradonačelnik.
Ukupno su hrvatski gradovi tijekom 2025. iz EU fondova povukli 297,4 milijuna eura, što je čak 44,5 posto više nego godinu ranije, pokazuju podaci iz konsolidiranih izvještaja (PRRAS).
Europski fondovi i dalje su jedan od ključnih izvora financiranja lokalnih projekata - od komunalne i prometne infrastrukture do obrazovanja, socijalnih usluga i razvoja poduzetništva. Na terenu to znači obnovu škola i vrtića, izgradnju prometnica i biciklističkih staza, uređenje javnih prostora te sve češće projekte energetske obnove i uvođenja pametnih rješenja.
U aktualnom financijskom razdoblju 2021.- 2027. Hrvatska koristi sredstva iz više velikih programa, među kojima su Program Konkurentnost i kohezija te Integrirani teritorijalni program, a ukupna dostupna sredstva premašuju devet milijardi eura. Naglasak je sve više na zelenoj i digitalnoj tranziciji, što se odražava i na strukturu projekata u gradovima.
Krapina apsolutni rekorder po rastu
Najveći relativni rast povučenih sredstava u 2025. godini bilježi Krapina - čak 8629,07 posto više nego godinu ranije. Time se jasno pozicionirala kao najbrže rastući grad u korištenju EU fondova u Hrvatskoj.
Uz Krapinu, snažan rast bilježe i drugi gradovi iz sjevernog dijela zemlje; Oroslavje (2472,47 posto) i Pregrada (605,93 posto), što dodatno potvrđuje trend jačanja projektne aktivnosti u ovom dijelu Hrvatske.
Đurđevac u vrhu po stanovniku, sjever dominira i u per capita pokazateljima
Kada se povučena sredstva gledaju po stanovniku, Đurđevac je uvjerljivo prvi s 732,40 eura po stanovniku. U samom vrhu nalazi se i Pregrada (589,77 eura), dok su među deset najuspješnijih i Zlatar te Mursko Središće.
Ukupno su 53 grada ostvarila više od 100 eura po stanovniku, a njih 30 premašilo je 150 eura, što pokazuje široku rasprostranjenost uspješnog korištenja fondova.
Koprivnica među vodećima po ukupnim iznosima
Po udjelu u ukupno povučenim sredstvima, među vodećim gradovima je i Koprivnica, koja drži 2,11 posto ukupnog iznosa na razini svih gradova. Time se svrstava uz bok većim urbanim sredinama poput Siska, Bjelovara i Samobora.
Ukupni rast: gotovo 100 milijuna eura više nego lani
U odnosu na 2024. godinu, hrvatski su gradovi povukli 91,5 milijuna eura više, a rast je zabilježilo čak 65 gradova. Njih 36 povećalo je povučena sredstva za više od pola milijuna eura, dok je 12 gradova ostvarilo rast veći od milijun eura.
Najveći apsolutni rast ima Sisak (+13,9 milijuna eura), zatim Bjelovar i Samobor, no sjever Hrvatske posebno se ističe po dinamici rasta i učinkovitosti korištenja sredstava, piše Gradonačelnik.
EU fondovi i dalje ključ razvoja
S obzirom na nastavak provedbe financijskog razdoblja do 2027., očekuje se daljnji rast ulaganja u projekte obnovljivih izvora energije, digitalizacije javnih usluga i pametnog upravljanja gradovima. Upravo takvi projekti, kakve sve češće provode i gradovi na sjeveru, dugoročno će imati najveći utjecaj na kvalitetu života građana.
foto: arhiva
vzaktualno.hr/gradonacelnik.hr
