Prosječna stopa rasta cijena lani je iznosila devet posto i bila je među najvišima u EU. Veliki rast cijena u proteklim godinama bio je osobito izražen u Zagrebu i na Jadranu
Iako su cijene nekretnina nastavile ubrzani višegodišnji rast i u prvom kvartalu ove godine, do kraja godine će usporiti, a u sljedećem razdoblju mogle bi stagnirati ili padati, procjenjuju analitičari HNB-a u najnovijoj publikaciji “Financijska stabilnost”.
Kao razloge tome navode negativne posljedice pandemije na gospodarski rast, povećanu neizvjesnost u smislu sigurnosti radnih mjesta i visine dohodaka, izraženi pad aktivnosti na tržištu nekretnina, kao i povećanu sklonost ulaganju u likvidniju i sigurniju imovinu, piše Novac.
Prosječna stopa rasta lani je iznosila devet posto i bila je među najvišima u EU. Veliki rast cijena u proteklim godinama bio je osobito izražen u Zagrebu i na Jadranu, gdje su dosegnule razine iz pretkriznog razdoblja. U odnosu na 2015. godinu cijene su u Zagrebu povećane oko 37 posto, a na Jadranu oko 20 posto.
Korona i potres zamrznuli cijene
Kako su veliki poremećaji uslijedili tek krajem prvog tromjesečja, još uvijek nije došlo do znatnijih promjena cijena. Međutim, krajem prvog i u većem dijelu drugog tromjesečja koronakriza i potres u Zagrebu gotovo su zamrznuli kupoprodaju nekretnina. Na cijene nekretnina u idućem razdoblju, procjenjuje HNB, negativno bi moglo utjecati i očekivanje da će se kratkoročni iznajmljivači suočiti s problemima u otplaćivanju dugova zbog mogućeg izostanka turističke potražnje, piše Novac.
Na kretanje cijena nekretnina u Zagrebu, pak, neminovno će utjecati posljedice potresa, “koje bi mogle povećati potražnju za novijim i kvalitetnijim nekretninama, pa se može očekivati raslojavanje cijena prema tim kriterijima”. Usto, ovisno o duljini trajanja krize na globalnoj razini, mogla bi se smanjiti i inozemna potražnja za domaćim nekretninama, posebice onima na Jadranu.
OVDJE pročitajte cijeli članak.
