Mišja groznica prvenstveno je endemska bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. U Hrvatskoj je već godinama poznata pojava bolesti u mnogim prirodnim žarištima, najčešće u kontinentalnim područjima iako se bilježi i u ostalim dijelovima zemlje s različitom učestalošću od godine do godine, stoji u objavi HZJZ.
Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa te uzročnik prirodno kruži i održava se među njima. U Hrvatskoj su to riđa voluharica i žutogrli miš, a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš, poljski miš te livadna voluharica. Navedene su životinje rezervoari virusa koji ga izlučuju u okolinu izlučevinama, najčešće mokraćom i izmetom.
Ljudi se ulaskom u područja tzv. prirodnog žarišta, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti: izravno udisanjem aerosola ili prašine koji su kontaminirani uzročnicima ili posrednim/neizravnim kontaktom s mokraćom, unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta, onečišćenim/prljavim rukama, konzumacijom kontaminirane vode i hrane i neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima.
Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna (pa i do 8 tjedana) nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca naglim nastupom visoke tjelesne temperature praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva (spojnica) te osipom. Kasniji se simptomi razvoja težeg oblika bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, moguć je i nagli pad krvnog tlaka, pojava krvarenja i u najtežim oblicima razvojem stanja šoka. Liječenje je simptomatsko.
Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen u odnosu na proširenost boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi najčešće ipak relativno rijetko javlja.
Evo kako se zaštiti na otvorenom:
1. Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
2. Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće u zatvorenim spremnicima, a osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama!
3. Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
4. Izbjegavajte piti vodu iz šumskih neprotočnih i slaboprotočnih izvora ili lokava!
5. Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
6. Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
7. Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske!
Foto: pixabay
vzaktualno.hr/HZJZ
