Zabilježen je prvi ovogodišnji slučaj smrti od posljedica mišje groznice, opasne virusne bolesti koju prenose glodavci, potvrđeno je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ). Od komplikacija uzrokovanih mišjom groznicom preminula je ženska osoba s područja Slavonije, navode u HZJZ-u. Do danas na području Hrvatske zabilježene su 164 oboljele osobe, što se može nazvati epidemijom jer zadnjih godina nije bilo toliko slučajeva - donosi Jutarnji.hr.
Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.
U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.
U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja u kontinentalnom dijelu, npr. neke šume u Karlovačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Varaždinskoj, Virovitičko-podravskoj županiji, Zagrebu i okolici Zagreba, Medvednici, Gorskom Kotaru i Lici, Slavoniji (Brodsko-posavska, Požeško-slavonska županija).
Mišja groznica se manifestira simptomima sličnim gripi, krvarenjima i oštećenjem bubrega, a liječenje je simptomatsko. Prenositelji virusa su mali šumski i poljski glodavci koji viruse izlučuju slinom, izmetom i mokraćom u okolinu. Virusi u vanjskoj sredini mogu preživjeti tjednima.
Čovjek se zarazi udisanjem prašine onečišćene izlučevinama zaraženih šumskih glodavaca. Može se zaraziti i zagađenom hranom, vodom i onečišćenim rukama. Rizik za zarazu postoji i kod pospremanja zatvorenih prostora u kojima borave zaraženi glodavci, osobito ako se pri čišćenju stvara prašina.
Simptomi se javljaju dva do četiri tjedna nakon izlaganja izlučevinama zaraženih glodavaca. Jedan od tipičnih ranih znakova bolesti jest crvenilo lica i vrata nalik opeklinama od sunca. Napredovanjem bolesti, zbog oštećenja malih krvnih žila, mogu se pojaviti znakovi krvarenja po koži, sluznicama i unutrašnjim organima. Nakon toga i znakovi bubrežnog zatajenja, kao što su pad krvnog tlaka i oskudno mokrenje.
Liječenje je simptomatsko, uz neprestano praćenje oboljelog. Bolest u pravilu ne ostavlja posljedice, a oporavak nastupa unutar nekoliko tjedana ili mjeseci. U težim slučajevima potrebno je bolničko liječenje, a desetak posto takvih, najtežih bolesnika na koncu podlegne infekciji.
www.vzaktualno.hr/Jutarnji.hr