Dok je sat rada radnika u hrvatskom gospodarstvu u bruto iznosu u 2017. godini vrijedio 75,6 kuna, ili 10,1 euro, satnica radnika u prošloj je godini iznosila 81,2 kune, ili 10,9 eura. Povećanje je to bruto primanja radnika u gospodarstvu za oko osam posto, što predstavlja jednu od najvećih stopa rasta cijene sata rada u EU u prošloj godini, pokazuju novi podaci eurostatističara, prenosi Jutarnji list.
Najveću bruto satnicu, 85,1 kunu ili 11,5 eura, u hrvatskom je gospodarstvu prošle godine imao uslužni sektor, otkrivaju podaci Eurostata. Riječ je ponajprije o turizmu i ugostiteljstvu, sektorima koji se posljednjih godina suočavaju s velikim nedostatkom radnika.
- Najveći dio troškova ugostitelja otpada na plaće zaposlenih. No, zbog nedostatka radne snage ugostitelji moraju povećavati plaće. S druge strane, porezna i ostala davanja na plaće su velika - žali se Ante Mihić, ugostitelj iz Vodica i raniji, dugogodišnji predsjednik Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore.
Uzrok masovno iseljavanje
Masovno iseljavanje, možda se najteže osjeća upravo u sektoru turizma i ugostiteljstva. Posebno otkako su i dosad tradicionalni bazeni iz kojih je Hrvatska crpila radnu snagu, poput Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije, počeli ‘presušivati’, budući da i njihovi državljani bolje sutra sve više traže u bogatijim i razvijenijim članicama EU. Ne čudi stoga što je Hrvatskoj sve izgledniji uvoz radne snage iz Ukrajine, pa čak i dalekih Filipina.
No, kako bi privukli radnike, kako domaće, tako i one iz drugih zemalja, hotelijeri i ugostitelji moraju povećati plaće. Tu su i drugi izdaci, poput smještaja i hrane. Posljedice toga već se sada vide, a još će se više vidjeti u budućnosti.
- Zbog svega toga bit će manje ulaganja u infrastrukturu i poboljšanje usluga, pa čak i u edukaciju. Posljedica će biti pad kvalitete usluga - strahuje Mihić.
Rast troška rada prisutan je i u ostalim djelatnostima. Tako je cijena bruto sata rada zaposlenog u hrvatskoj industriji lani, prema podacima Eurostata, iznosila 76,3 kune, ili 10,3 eura, dok je trošak sata rada radnika u građevini iznosio 75,2 kune, ili 10,1 euro, u bruto iznosu.
Hrvatski rekord, ali...
Hrvatska ostaje među rekorderima u EU po rastu bruto cijene sata rada u prošloj godini, u koju, osim samih plaća, ulaze i porezi i doprinosi, te ostala davanja koja poslodavci imaju za rad zaposlenika. Naime, veću stopu rasta satnice u gospodarstvu od Hrvatske, u kojoj je bruto cijena sata rada porasla 8,2 posto, prema podacima Eurostata, imale su samo Latvija (12,9 posto), Češka i Rumunjska (po 11,2 posto), te Litva (10,4 posto). Istodobno, bruto satnica u slovenskom je gospodarstvu lani porasla samo 2,7 posto, a u mađarskoj ekonomiji 6,4 posto. Prosjek rasta bruto satnice u gospodarstvu u EU lani je iznosio 2,7 posto, a prosječna bruto cijena sata rada u Uniji iznosila je, pokazuju podaci eurostatistike, 27,4 eura, što je otprilike dva i pol puta više nego što radnik dobije u Hrvatskoj.
Međutim, treba reći kako podaci Eurostata nisu potpuni, budući da se odnose na tvrtke s 10 i više zaposlenih i ne obuhvaćaju javnu upravu i poljoprivredni sektor. Kada bi se u kalkulacije uključili i u nas veliki javni sektor i poljoprivreda, onda bi i rast cijene sata rada u Hrvatskoj, smatra Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, bio manji i kretao bi se oko pet posto na razini cijeloga gospodarstva, tim više što se zaposlenima u državnoj upravi i javnim službama nije mijenjala osnovica za obračun plaća.
- Plaće rastu, no rast proizvodnosti rada nam je među manjima u EU. I u drugim novim članicama EU rastu plaće, ali u njima je i dinamika gospodarskog rasta i rasta produktivnosti veća nego u Hrvatskoj - upozorava Lovrinčević.
Nedostatak radne snage i dalje će, kako sada stvari stoje, biti glavni okidač rasta plaća u Hrvatskoj. Ipak, otvorenim ostaje pitanje koliko dugo taj proces može trajati i kakva će biti daljnja dinamika rasta primanja zaposlenih. Još veće pitanje je koliko hrvatsko gospodarstvo može izdržati rast plaća veći od rasta produktivnosti.
www.vzaktualno.hr/novac.jutarnji.hr
