O prostornom uređenju i legalizaciji objekata u romskim naseljima govori se više od tri desetljeća, no brojna pitanja i dalje ostaju neriješena. Bespravna gradnja, prenapučenost, nedostatak prostora i neriješeni imovinsko-pravni odnosi i danas predstavljaju izazov za stanovnike romskih naselja, ali i za lokalne i državne institucije koje traže zakonita i održiva rješenja.
Na to je upozorio Elvis Kralj, zamjenik međimurskog župana iz redova nacionalne manjine na nedavno održanom kolegiju načelnika i gradonačelnika u Međimurskoj županiji.
- Kada danas pogledamo stvarno stanje na terenu, moramo iskreno priznati - nismo učinili mnogo - rekao je Kralj.
Prema njegovim riječima, problem nije samo u postojećim objektima, nego i u činjenici da se broj mladih obitelji kontinuirano povećava, dok prostorni planovi i infrastruktura ne prate taj razvoj.
U najvećim romskim naseljima, poput Paraga i Kuršanec Luga, svake godine nastaje oko 50 novih mladih obitelj, dok u ostalim naseljima nastaje dodatnih 20 do 30 obitelji godišnje. Ističe kako mnoge obitelji žive u objektima od svega osam, devet ili dvanaest četvornih metara, nerijetko s troje, petero ili više djece.
Kralj je pritom naveo i podatak da je od 980 djece rođene u Međimurskoj županiji tijekom 2025. godine, 265 romske nacionalnosti, što znači da je svako treće dijete rođeno u Međimurju romsko dijete.
- Ti podaci nisu problem, ti su podaci signal - poručio je.
Istodobno, pitanje legalizacije izaziva i širu javnu raspravu o načinu financiranja i odgovornosti. Mnogi građani upozoravaju da su vlastite domove gradili uz poštivanje zakonskih procedura te uz znatne troškove dokumentacije, doprinosa i priključaka, pa smatraju da rješenja moraju biti utemeljena na jednakim pravilima za sve.
Dodatnu složenost predstavlja činjenica da su brojni objekti izgrađeni na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, zbog čega legalizacija ne ovisi samo o tehničkim uvjetima, nego i o rješavanju vlasničkih odnosa.
Kao posebno osjetljiv primjer istaknut je Kuršanec Lug, gdje se velik dio naselja nalazi na državnom zemljištu. Govoreći o dugogodišnjem rješavanju tog pitanja, Kralj je kritizirao Veljka Kajtazija.
- Saborski zastupnik nas je godinama lagao da je to pitanje već odavno riješeno – komentirao je Kralj.
Poručio je kako se treba dugoročno planirati te ulagati više znanja, truda i sredstva u rješavanju stambene problematike i prostornog razvoja romskih naselja.
Pitanje legalizacije tako ostaje jedno od važnijih razvojnih i društvenih izazova u Međimurju, pri čemu će konačna rješenja morati uzeti u obzir i potrebe stanovnika i načelo jednakog postupanja prema svim građanima.
n.p.bajz/vzaktualno.hr
