Vremenske su prilike postale predmetom znanstvenih proučavanja zato što je njihov utjecaj na ljudski organizam neosporan. Stoga, ukoliko ste loše raspoloženi te patite od neobjašnjivog umora ili nesanice, velika je mogućnost da su te tegobe koje vam zagorčavaju život i bitno otežavaju svakodnevicu blisko povezane s vremenskim (ne) prilikama. Učestala i nagla promjena vremena, kao što su mijenjanje tlaka, temperature i vlažnosti zraka, smanjenje dnevne količine svjetlosti, te mnoge druge, mogu se u najmanju ruku nepovoljno odraziti na zdravstveno stanje našeg organizma.
Utjecaj južine na ljude
Već je otac medicine, Hipokrat, skrenuo pažnju na utjecaj mijene vremenskih prilika, točnije neprilika, na ljudsko zdravlje, pri čemu se posebno osvrnuo na kronične bolesnike. U Dubrovačkoj Republici je čak na snazi bio i propis prema kojemu se zakoni nisu donosili za vrijeme južine, vjetra jugoistočnog smjera koji puše duž Jadrana. Naime, upravo je taj vjetar zaslužan za neraspoloženje i smanjenu koncentraciju mnogih ljudi jer s njegovom pojavom dolazi do elektrostatičkih promjena u atmosferi.
Pri mijeni vremena, posebice prije oluje ili jakog vjetra, u atmosferi dolazi do stvaranja više pozitivnih iona koji nepovoljno djeluju na ljudski organizam. Oni smanjuju rad hipotalamusa, dijela mozga i žlijezde s unutarnjim izlučivanjem, hipofize. Rezultat može biti smanjeno izlučivanje adrenalina što vodi depresiji ili pak povećanju serotonina, što pak uzrokuje glavobolju i migrenu.
Tipični simptomi osjetljivosti na vremenske promjene su osjećaj mučnine, depresivno stanje, vrtoglavica, glavobolja, migrena, visok ili nizak krvni tlak te opća tjelesna slabost i neobjašnjiv umor. Nezanemarivi su i “pratioci” poput pojačane osjetljivosti, osjećaja nelagode i pospanosti, a nerijetko se javlja i mišićna bol te bol u zglobovima, kao i osjetno pogoršano stanje kod kroničnih bolesnika. Također, u skupinu tegoba spadaju i razdražljivost, hirovite promjene raspoloženja, te pojačano lupanje srca.
Svi pobrojani simptomi javljaju se u razdoblju od 24 do 48 sati prije vremenske promjene, a mogu se manifestirati oko dan ili dva.
Sve skupine simptoma i popratnih tegoba do kojih dolazi prilikom vremenskih promjena definiraju se kao meteoropatija, a one koji pate od te moderne bolesti meteoropatima.
Kako si pomoći?
Da bi se organizam priviknuo na negativne utjecaje vremena, bitno je što više boraviti na svježem zraku bez obzira na vremenske prilike. Umjesto da se skrivate unutar svoja četiri zida, počnite uživati u snijegu, kiši, magli ili snijegu. Uz svježi zrak, od velike će vam pomoći biti i kretanje te unos vitamina i minerala u organizam, kao i odijevanje u skladu s vremenskim prilikama. Poželjno je izbjegavanje alkoholnih pića jer ona povećavaju toplinu tijela te potiču gubitak tekućine. I boravak u dobro osvijetljenim prostorijama je dobra “prva pomoć”, a ukoliko se uistinu loše osjećate, najbolje je ostati kod kuće te se konzultirati s liječnikom.
www.vzaktualno.hr/ordinacija.hr
