Početak drugog polugodišta za mnoge učenike ne znači samo nove bilježnice i raspored sati, nego i prva ozbiljna razmišljanja o budućnosti. Srednjoškolci, osobito maturanti, već sada razmišljaju o državnoj maturi i onome što dolazi nakon nje, dok učenici osmih razreda polako ulaze u fazu donošenja jedne od prvih velikih životnih odluka – koju srednju školu upisati?
Onima koji možda još uvijek nemaju danas plan ili se pak dvoume između više opcija, možda mogu pomoći podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 2024. godinu, koji pokazuju koliko su pojedina zanimanja i obrazovni programi zapošljivi.
Na razini srednjeg obrazovanja, tržište rada i dalje jasno pokazuje – strukovna zanimanja su iznimno tražena. Među najzapošljivijima su medicinske sestre i medicinski tehničari, s čak 73,6% zapošljivosti nakon završetka školovanja, dentalni asistenti i tehničari 66,8 i 63 posto, farmaceutski tehničari (60,1%) te strojarski računalni tehničak (59,2%).
Visoku stopu zapošljavanja bilježe i CNC operateri, instalateri kućnih instalacija, automehatroničari, kuhari, tehničari za mehatroniku i električne strojeve te turističko-hotelijerski komercijalisti. Riječ je o zanimanjima koja često omogućuju brži izlazak na tržište rada, ali i sigurnost zaposlenja, što je mnogima danas jedan od ključnih kriterija.
S druge strane, neka kreativna i uslužna zanimanja, poput fotografa (42,2%), grafičkih dizajnera (40,9%) ili pedikera (43,3%), imaju niže stope zapošljavanja. To ne znači da su loš izbor, već da često traže dodatnu prilagodbu, samostalni rad ili poduzetnički pristup.
Na razini višeg i visokog obrazovanja, najzapošljiviji su studiji koji su izravno povezani s potrebama društva i tržišta rada. Na samom vrhu su učiteljski studij te rani i predškolski odgoj i obrazovanje, s oko 83 posto, odnosno 78 posto mladih koji nalaze posao unutar godinu dana nakon diplome, što potvrđuje stalnu potrebu za kadrom u obrazovnom sustavu.
Vrlo dobre izglede za zapošljavanje imaju i studiji nautike (68,8%), menadžmenta u turizmu i sportu (68,8%), sestrinstva (67,8%), radne terapije (64,2%) te računarstva, osobito smjera programiranja (61,7%).
S druge strane, studiji poput prava (40,4%), sociologije (40%), novinarstva (37,1%), filozofije (41,6%) ili politologije (43,8%) bilježe niže stope zapošljavanja. To ne znači da za njih nema mjesta na tržištu rada, ali put do zaposlenja često uključuje dodatna usavršavanja, specijalizacije ili dulje razdoblje traženja posla.
Naravno, zapošljivost ne bi trebala biti jedini kriterij pri odabiru škole ili studija. Interesi, talenti i osobne ambicije jednako su važni. Ipak, realni podaci mogu biti dobar orijentir – posebno za one koji su neodlučni ili biraju između više opcija.
vzakutalno.hr
