U saborskoj raspravi o Prijedlogu Zakona o privatnoj zaštiti saborski zastupnik i predsjednik varaždinske Županijske organizacije HDZ-a Anđelko Stričak naglasio je da se u posljednjih desetak godina privatna zaštita nameće sve više kao značajna sigurnosna grana i potreba zaštite osoba i imovine ne samo u opsegu privatnog vlasništva, već i u sklopu općih društvenih gospodarskih i drugih aktivnosti koje se odvijaju u javnom sektoru npr. osiguranje zračnih luka.
– Zaštitarska djelatnost ne spada u skupinu uslužnih djelatnosti, nego u sigurnosnu gospodarsku granu koja se bavi tematikom zaštite građana i njihove imovine, čime pruža potporu i nadopunu temeljnoj zaštiti države – rekao je Stričak koji je podsjetio da je prvi zakon kojim se regulira zaštitarska djelatnost donesen 1996. godine, a trenutno je važeći Zakon o privatnoj zaštiti iz 2003.
– Da zaštitarstvo postaje ozbiljna gospodarska grana govore nam podaci o 253 trgovačka društva za tjelesnu i tehničku zaštitu, 111 obrta tehničke zaštite i 147 unutarnjih čuvarskih službi s ukupno 16.447 aktivnih osoba s dopuštenjem za obavljanje poslova privatne zaštite – kazao je Stričak te dodao da je, prema podacima iz 2013. godine u Europi, više od 1,5 milijuna privatnih ugovaratelja sklopilo ugovore s otprilike 40.000 privatnih zaštitarskih društava, a te brojke i dalje rastu. Iste je godine promet tih društava iznosio približno 35 milijardi eura.
– Kada govorimo o globalnoj razini napominjem da je 2016. godine vrijednost sektora privatne zaštite procijenjena na 200 milijardi dolara te je brojala otprilike 100.000 privatnih zaštitarskih društava s 3,5 milijuna zaposlenika – istaknuo je varaždinski zastupnik u saborskoj raspravi te podsjetio da Strategija nacionalne sigurnosti iz 2017. navodi kako će sustav domovinske sigurnosti uključivati pravne subjekte iz sektora privatne zaštite.
– To predstavlja dodatan razlog da se privatna zaštita osuvremeni te podigne razina kvalitete obavljanja zaštitarskih poslova, kao i činjenica da se povećava udio privatne zaštite u pružanju sigurnosti na važnim objektima s povećanim sigurnosnim rizikom (zračne luke i dr.), što je propisano i u drugim zemljama Europske unije te postaje svojevrsni trend. Primjerice, naoružani zaštitari dijelom su sigurnosnih aktivnosti u SAD-u, Kanadi, UK-u, Švedskoj i mnogim drugim zemljama, pri čemu operativno djeluju u suradnji s policijom ili su zaduženi za preventivni pregled prtljage i osoba prilikom ulaska u zrakoplov – rekao je Stričak.
Istaknuo je da se donošenjem ovog zakona želi povećati opća sigurnost društva temeljem koje se bolje razvija i gospodarska djelatnost, razviti zaštitarsko tržište, povećati standard osoba koje obavljaju zaštitarsku djelatnost, mijenjati percepciju o privatnoj zaštiti kao djelatnosti upitne kvalitete, te stvarati i razvijati sigurnosnu kulturu u društvu.
Stričak je naveo i primjere zaštitarske djelatnosti u nekim zemljama Europske unije. Tako u Austriji privatna zaštita nije regulirana posebnim zakonom, a potencijalni djelatnici u ovom sektoru moraju proći zakonski obaveznu obuku. U Češkoj sektor privatne zaštite spada u djelokrug općeg trgovačkog prava te ne postoji posebno zakonodavstvo. Potencijalni zaposlenik neke zaštitarske tvrtke mora proći provjeru kaznene evidencije i opću sigurnosnu provjeru, a obavezna je i obuka koju financira tvrtka.
U Italiji je privatna zaštita regulirana Konsolidiranim aktom zakona o javnoj sigurnosti, dok je obuka potencijalnih djelatnika privatne zaštite obavezna po zakonu, a financira se iz fondova i regija ili ju financiraju tvrtke. U Njemačkoj je privatna zaštita regulirana posebnim zakonom, a potencijalni zaposlenici moraju proći osnovnu obuku koju provodi Gospodarska komora, a financira zaštitar osobno ili tvrtka. I u Mađarskoj je privatna zaštita regulirana posebnim zakonom.
Prema nalogu Ministarstva unutarnjih poslova obuka je obavezna za sve potencijalne zaštitare, financiraju ju sami, a nakon što ona završi dobivaju potvrdu o osposobljavanju. U susjednoj Sloveniji privatna zaštita regulirana je Zakonom o privatnoj sigurnosti i Zakonom o detektivskoj djelatnosti iz 2003. Što se tiče obuke, ona je po zakonu obavezna, provodi ju ovlašteni institut za obuku u području sigurnosti, financira tvrtka, a nakon što je polaznici uspješno završe dobivaju potvrdu o osposobljenosti.
www.vzaktualno.hr
