Vježbanjem pod vodstvom fizioterapeuta, degustacijom zdravog doručka i okrepljujuće topličke limunade te korisnim predavanjima o bolestima koje su posljedica sjedilačkog načina života danas je u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice obilježen Svjetski dan zdravlja.
Bilo je to središnje događanje za Varaždinsku županiju, a koje je drugu godinu zaredom održano u sklopu projekta AIoT4Therapy u kojem je projektni partner FOI Varaždin, a suradne ustanove Specijalna bolnica Varaždinske Toplice i Dom zdravlja Varaždinske županije.
Sudionicima je dobrodošlicu ispred Grada Varaždinskih Toplica uputio Zoran Košćak, gradski vijećnik i pomoćnik ravnatelja topličke Specijalne bolnice za sestrinstvo.
Župan Anđelko Stričak je naglasio je da se ova javnozdravstvena akcija nadovezuje na niz aktivnosti koje Županija kontinuirano provodi s ciljem unapređenja zdravlja građana.
- Danas su sudionici dobili konkretne informacije, ali i konkretne smjernice kako unaprijediti kvalitetu svog života. Time dodatno jačamo svijest naših žitelja o važnosti prevencije i zdravih životnih navika. Varaždinska županija kontinuirano je usmjerena na razvoj i unapređenje zdravstvenog sustava, od ulaganja u infrastrukturu i opremu do podrške našim zdravstvenim djelatnicima. Naš je cilj osigurati dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb za sve građane, ali i potaknuti ih da aktivno brinu o vlastitom zdravlju - naglasio je župan.

Posebno važna bila su predavanja o upalnim i degenerativnim bolestima kralježnice te perifernoj arterijskoj bolesti. Riječ je o bolestima koje zbog sjedilačkog načina života pogađaju sve dobne skupine.
- Više od 40 posto građana Hrvatske osjeća bol, pri čemu je bol u leđima najčešći oblik tegoba. Često se ignorira, pa je nužno podizati svijest o važnosti liječenja. Kad su u pitanju bolovi u kralježnici i zglobovima, govorimo o dvije velike skupine bolesti koje često predstavljaju izazov u dijagnostici, jer se simptomi mogu preklapati. Jedna skupina su upalne reumatske bolesti, koje se u narodu često nazivaju artritisom. To je stanje praćeno upalom zglobova, a termin se koristi za grupu od 100-tinjak stanja koja mogu zahvaćati zglobove, mišiće, ligamente i unutarnje organe. Do toga dolazi kada imunološki sustav greškom napada određene zdrave stanice i uzrokuje upalu, bolno oticanje zahvaćenih dijelova tijela. Ako se upala ne liječi, dolazi do nepovratnog oštećenja – upozorio je doktor Denis Kovačić, specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije te ravnatelj topličke bolnice.
Druga skupina su degenerativne bolesti ili artroze.
– To su uglavnom manje ozbiljne bolesti, povezane su sa starenjem, ali su znatno raširenije i predstavljaju veliko opterećenje za zdravstveni sustav. Artroza zahvaća hrskavicu koja postaje hrapava, neravna i istrošena, uzrokuje bol te gubitak pokretljivosti i snage mišića – pojasnio je.
Koja je osnovna razlika između bolova koje uzrokuju artritis, odnosno artroza?
- Klinička slika na početku najčešće je ista, a to je bol. Kod artroze bol se pogoršava kretanjem. Kod artritisa je obrnuto, bol se obično javlja u malim zglobovima šaka i stopala, a smanjuje se kretanjem. Pacijenti često opisuju jutarnju ukočenost, primjerice kažu da im treba pola sata, sat ili čak dva sata da „razgibaju” prste i počnu normalno funkcionirati. To je jedan od ranih znakova bolesti, a može biti zahvaćen bilo koji zglob. Isto tako, mogu se javiti i opći simptomi poput noćnog znojenja, blago povišene tjelesne temperature, gubitka apetita i opće slabosti. Takvi simptomi mogu upućivati na ozbiljniji, sustavni problem koji je nužno liječiti – poručio je Kovačić.
O perifernoj arterijskoj bolesti predavanje je održala doktorica Željka Jaklin, specijalistica obiteljske medicine iz Doma zdravlja Varaždinske županije, dok je preventivne zdravstvene programe koji se provode u Hrvatskoj i Varaždinskoj županiji predstavila Irena Stipešević Rakamarić, specijalistica javnozdravstvene medicine u Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije.
Vježbe su vodili fizioterapeuti Specijalne bolnice Varaždinske Toplice, patronažne sestre Doma zdravlja su zainteresiranima mjerile masnoću u krvi te gležanjski indeks, pretragu za rano otkrivanje periferne arterijske bolesti. Djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije su pak obavljali mjerenja krvnog tlaka i šećera, dok su djelatnici Nastavnog zavoda za hitnu medicinu educirali zainteresirane o osnovnom održavanju života.
Treba dodati da su se obilježavanju Svjetskog dana zdravlja pridružili i studenti Sveučilišta Sjever koji su ga proveli aktivno – vježbajući.

vzaktualno.hr





