Hrvatske građane u 2026. godini očekuje kombinacija novih poskupljenja, ali i mjera koje bi dijelu stanovništva trebale donijeti veća primanja. Od rasta cijena energenata i duhanskih proizvoda, preko strožih prometnih kazni i promjena u fiskalizaciji, do povećanja plaća i mirovina, godina je započela nizom važnih promjena, piše Novi list.
Računi za struju i plin nastavili su rasti zbog postupnog smanjenja državnih subvencija. Subvencije za plin smanjene su još početkom listopada prošle godine, dok su subvencije za električnu energiju rezane u dva koraka – u studenome i ponovno s početkom siječnja 2026. Prosječno kućanstvo sada za struju mjesečno plaća oko 45,6 eura, što je gotovo pet eura više nego prije godinu dana. Time se i godišnja ušteda na računima za struju znatno smanjila te je s više od stotinu eura pala na nešto više od pedeset eura po kućanstvu.
Skuplje su i cigarete te grijani duhanski proizvodi, koji su od siječnja poskupjeli u prosjeku za deset posto zbog povećanja trošarina. Više će koštati i registracija vozila jer se naknada za uporabu cesta povećala za čak 60 posto, odnosno na 40 eura.
Na cestama su stupile na snagu i znatno strože kazne. Korištenje mobitela tijekom vožnje sada se kažnjava s 300 eura, a u najavi su i veće kazne za nevezivanje sigurnosnog pojasa te nepropisno parkiranje. Posebna pažnja posvećena je i električnim romobilima, dok se uvodi i odgovornost roditelja i skrbnika ako maloljetnicima dopuste upravljanje vozilima bez položenog ispita.
Od veljače se očekuje i znatno skuplje dopunsko zdravstveno osiguranje, čija bi godišnja cijena trebala porasti na 180 eura. Istodobno su povećani prihodni pragovi za osobe kojima se dopunsko osiguranje financira iz državnog proračuna, pa će veći broj građana zadržati pravo na tu pogodnost.
Već krajem prošle godine poskupjele su i pojedine poštanske usluge, uključujući posebnu dostavu i preuzimanje pošiljaka te uslugu dostave po pozivu, pri čemu su cijene pojedinih usluga više nego udvostručene.
Velike promjene donosi i nova faza fiskalizacije. Od 1. siječnja svi računi u krajnjoj potrošnji moraju se fiskalizirati bez obzira na način plaćanja, a uvodi se i obvezno izdavanje fiskaliziranih eRačuna u poslovanju između poduzetnika. Porezna uprava time dobiva uvid u transakcije u stvarnom vremenu, a digitalni računi morat će se čuvati 11 godina. Kazne za kršenje novih pravila kreću se od nekoliko tisuća do 66 tisuća eura, a unatoč zahtjevima struke, odgoda primjene nije odobrena.
S druge strane, početak godine donosi i niz mjera koje bi trebale povećati primanja. Minimalna bruto plaća porasla je na 1.050 eura, što je povećanje od više od osam posto u odnosu na prošlu godinu.
Umirovljenicima starijima od 65 godina omogućeno je da rade u punom radnom vremenu uz isplatu polovice mirovine, dok se korisnicima prijevremene starosne mirovine koji navrše 70 godina ukida penalizacija. Time će oko 120 tisuća umirovljenika dobiti u prosjeku 57 eura višu mirovinu, a povećanje će se provesti automatski.
Invalidske mirovine od početka godine rastu za deset posto, što obuhvaća više od 200 tisuća korisnika, a prosječno povećanje iznosi oko 74 eura. Povećan je i neoporezivi iznos za učenike i studente, koji je s 3.600 podignut na 4.200 eura, čime se roditeljima dodatno olakšava porezno opterećenje.
vzaktualno.hr
