U ponedjeljak, 17. svibnja 2021., započeo je šesti UN-ov globalni tjedan sigurnosti na cestama (https://www.unroadsafetyweek.org). S time je započelo i novo Desetljeće akcije za sigurnost na cestama. Nadovezujući se na Stockholmsku deklaraciju iz 2020. godine, kampanja „Ulice za život“ usredotočuje se na zagovaranje maksimalne brzine od 30 km/h na urbanim ulicama u kojima se miješaju motorizirani promet i ranjivi sudionici u prometu, osim ako postoje jasni dokazi zašto to nije potrebno.
Cestovne nesreće vodeći su uzrok smrti djece, adolescenata i mladih u dobi od 5 do 29 godina, a male brzine u gradskim ulicama mogu spasiti živote. Kampanja "Ulice za život" želi kroz izmjene zakona, dizajn infrastrukture, provedbu i podizanje svijesti javnosti, dovesti do ograničenja brzine od 30 km/h u ulicama gdje ljudi hodaju, žive i igraju se. Takve su ulice sigurne, zdrave, zelene i pogodne za život. One nude potencijal za borbu protiv ovisnosti o automobilima, dovode do povećanja sigurnosti u cestovnom prometu i smanjuju klimatske utjecaje.
U gradovima gdje se provodi strategija Vision Zero, ulice malih brzina su ključne za postizanje zadanog cilja - uklanjanje poginulih i ozbiljnih ozljeda od sudara na cesti. Helsinki u cijeloj 2020. nije zabilježio smrtne slučajeve prvi put otkako se od 1960. godine vodi evidencija, dok u Oslu nije bilo smrtnih slučajeva pješaka ili biciklista. Diljem Norveške nije bilo stradale djece mlađe od 16 godina!
Osim toga, ulice malih brzina potiču aktivnu, nemotoriziranu mobilnost, što je dobro za klimu i smanjenje zagađenja zraka, ali i zagušenja prometnica. U Edinburghu u ulicama u blizini škola gdje je smanjena brzina povećao se udio djece osnovnoškolskog uzrasta koji hodaju u školu s 58% na 74%, dok se dolazak biciklom u školu povećao s 3% na 22%.
Na kraju, za one koji misle da je učinak smanjenja brzine na sigurnost prometa, mit, evo nekoliko činjenica koje to opovrgavaju. U kanadskom Torontu sudari na cestama smanjili su se za 28% nakon smanjenja ograničenja brzine s 40 na 30 km/h, što je dovelo do smanjenja ozbiljnih ozljeda i poginulih za dvije trećine. Studija rađena u Londonu, pokazala je da su niže granice brzine (u ovom slučaju zone od 20 milja na sat) povezane sa smanjenjem broja žrtava na cesti za 42%, dok je u Bristolu uvođenje ograničenja od 20 milja na sat povezano sa smanjenjem smrtnih ozljeda za 63%.
Na kraju, WHO je zaključila da porast prosječne brzine od 1 km/h rezultira 3% većim rizikom od sudara i 4 do 5% porastom smrtnih slučajeva. #streetsforlife #love30
Ovaj prilog omogućuje Odjel logistike i održive mobilnosti Sveučilišta Sjever (https://www.unin.hr/tehnicka-i-gospodarska-logistika-kc/opce-informacije/).
vzaktualno.hr
