Pet godina od ulaska u Europsku uniju i dalje ne možemo biti zadovoljni iskorištavanjem sredstava iz EU fondova. Podaci o direktnoj i indirektnoj pomoći gradovima u 2017. godini pokazuju oštar pad u povlačenju sredstava, no istovremeno je porastao broj gradova koji su iskoristili EU fondove za financiranje svojih projekata pa ih je u 2017. bilo 11 više nego godinu ranije. S druge strane, zabrinjava da od 129 gradova njih čak 32 od hrvatskog ulaska u EU do danas nisu povukli ni lipe iz fondova, bilo direktno, bilo indirektno, piše Gradonačelnik.hr.
Gledano od 2013. godine, svi gradovi koji su povukli sredstva iz EU fondova, dobili su ukupno 516,6 milijuna kuna pomoći. Najviše – 10,26 % tih sredstava povukli su Križevci, više od 53 milijuna, u prosjeku više od 10 milijuna na godinu. Drugi je Zadar, s 9,84 posto tog iznosa, odnosno gotovo 50 milijuna kuna u tih pet godina. Za njima slijede Karlovac sa 7,84%, Vinkovci s 5,43%, Osijek s 5,35%, Ludbreg s 5,28%, Rijeka s 3,07%, Senj s 2,67% i Velika Gorica, koja je 2017. godine povukla najviše sredstava, s 2,62 posto od ukupne pomoći EU u vrijednosti od 516,6 milijuna kuna danih hrvatskim gradovima od 2013. do 2017.
Po glavi stanovnika prednjači Ludbreg, sa 631 kn EU pomoći po stanovniku, a slijede Križevci, Senj, Skradin, Trilj, Grubišno Polje, Čabar, Umag, Vodice i Mursko Središće.
– Kada sam 2013. preuzimao grad, proučavajući financijske kapacitete i opterećenost dugovima samog proračuna (oko 6 milijuna kuna duga), sa suradnicima sam vidio da je jedini način da razvijamo grad putem europskih projekata. Bilo je teško odlučiti se na takav potez jer obično u takvim situacijama prvo što radite jesu rezanja i smanjivanja financiranja svih usluga građanima. Mi smo krenuli putem aktivacije imovine i zapošljavanja mladih ljudi u novoformiranom odsjeku za EU projekte te počeli pripremati projekte i prijavljivati se na natječaje. Isprva je išlo teško jer su i prva dva projekta iz interrega sa Slovenijom prošla uz puno problema, ali smo uz razumijevanje Gradskog vijeća uspijevali voditi cijeli proces. Rezultati su danas vidljivi i statistički, kao najuspješniji grad u povlačenju EU novaca po glavi stanovnika u Hrvatskoj i kao najbolji grad na sjeveru Hrvatske po ugovorenim EU sredstvima i među najboljima u Hrvatskoj, nego i u zadovoljstvu građana i promjenama u našem gradu – ističe gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić.
Kaže kako je korištenje EU fondova jedini način da u visokocentraliziranojj državi kakva je Hrvatska gdje su većina gradova i općine zadnji u lancu financiranja, nešto napravite za svoju sredinu. Najznačajniji projekti su ostvareni u zaštiti okoliša, sanacijom odlagališta otpada u 100 % EU financiranju, zatim obnova voznog parka komunalnog društva i priprema za novu direktivu oko zbrinjavanja otpada, izgradnja reciklažnog dvorišta, a odrađeno je i nekoliko projekata turističke namjene i ugovoren je i već se provodi projekt vrijedan 18.000.000,00 kn uređenja arheološkog parka Iovia.
– Kao gradonačelnik malog grada od svega 9.500 stanovnika mogu biti iznimno zadovoljan jer smo pokazali da i mali gradovi u Hrvatskoj imaju velike potencijale u privlačenju i korištenju europskih sredstava, ali istovremeno sam jako zabrinut jer središnja država ništa ne radi na decentralizaciji prihoda koja bi omogućila gradovima i općinama da se još više uključuju u EU projekte. S decentralizacijom prihoda prema gradovima i općinama sigurno bi se zaustavilo i iseljavanje jer neki mali gradovi i općine svojim stanovnicima ne mogu osigurati danas osnovne potrebe poput brzog interneta, jeftinih dječjih vrtića, igrališta i druge javne infrastrukture. Osim ako netko misli da je rješenje da svi živimo u jednom velikom gradu – upozorava Bilić.
www.vzaktualno.hr / gradonacelnik.hr
