siječanj 2012. – Stranica 6

27. siječnja 2012.

482

Arhiva

Svaki muÅ¡karac prije ili kasnije shvati kako neke stvari stvarno ne bi trebao otkriti svojoj ljepÅ¡oj polovici. E, pa mi vam ih sad otkrivamo!

Ovo je lista najvjeÅ¡tije skrivanih muÅ¡kih tajni koje Å¾ene ili nikada neÄ‡e saznati ili jednostavno ne Å¾ele saznati.

1. Istina je da se 10 puta na dan okrenu za drugim Å¾enama, ali to ne znaÄi da Ä‡e vas ostaviti.

Kako to oni objaÅ¡njavaju: – Gledanje drugih Å¾ena je poput radara koji ne moÅ¾emo iskljuÄiti. NaÅ¡ pogled ne predstavlja nikakvu opasnost za naÅ¡u vezu.

2. Sportom se zapravo bave kako bi pobjegli od Å¾ena.

Za muÅ¡karce bit bavljenja sportom nije u samom sportu. Bave se sportom kako bi pobjegli od Å¾ena, kuÄ‡e, djece i obveza.

3. Pomisao na vezanje, Äak i nakon sklapanja braka, Äini ih veoma nervoznima…

Ovo je jako osjetljivo podruÄje. Evo kako to oni objaÅ¡njavaju: – Volimo vas dok nas smrt ne rastavi. Mislimo da ste fantastiÄne. VeÄ‡inu vremena smo oduÅ¡evljeni Å¡to smo se obavezali vama na vjernost. Ali veÄ‡ina nas nije provela godine razmiÅ¡ljajuÄ‡i o Å¾eni s kojom Ä‡e se skrasiti i Å¾ivjeti do kraja Å¾ivota. ViÅ¡e smo razmiÅ¡ljali o tome s koliko smo zgodnih Å¾ena mogli spavati prije tridesete.

4. OsjeÄ‡aju se vaÅ¾no kad zaraÄ‘uju novac.

Iako vam kaÅ¾u da nemaju niÅ¡ta protiv toga da Å¾ena zaraÄ‘uje viÅ¡e od muÅ¡karca, zapravo to je Äista laÅ¾.

5. Iako se Å¾ale, zapravo vole popravljati stvari po kuÄ‡i.

Iako to neÄ‡e priznati, vole popraviti neÅ¡to Å¡to bi inaÄe ostalo pokvareno. Uostalom, popravci po kuÄ‡i su idealna prilika da isprobaju svoj novi alat. Ovo rijetko odaju Å¾enama jer one ne razlikuju iznoÅ¡enje smeÄ‡a (dosadan fiziÄki posao), od popravljanja pokvarenih stvari, Å¡to zahtijeva sloÅ¾eno razmiÅ¡ljanje i koriÅ¡tenje razliÄitog alata.

6. Vole kad se brinete o njima, ali se boje da Ä‡ete se pretvoriti u njihovu majku.

Dakle, mit o muÅ¡karcu koji u Å¾eni traÅ¾i svoju majku, donekle, pada u vodu. Treba im sloboda, a ne briga.

7. Svake godine vas vole sve viÅ¡e.

VeÄ‡ dobro znamo da muÅ¡karci kasnije emotivno sazrijevaju od Å¾ena. Isto je i u vezi, treba im neko vrijeme da vas zaista poÄnu cijeniti. Jedan od ispitanika to objaÅ¡njava ovako: – ProÅ¡lo je godinu dana prije nego Å¡to sam poÄeo uistinu cijeniti svoju Å¾enu zbog drugih stvari, a ne samo zbog seksa. Tek sam u treÄ‡oj godini braka otkrio kako razmiÅ¡lja.

8. BaÅ¡ i ne razumiju o Äemu priÄate.

Znate kako ponekad tijekom dana razmiÅ¡ljate o sloÅ¾enim stvarima i problemima u vezi? Zatim stignete kuÄ‡i i Å¾elite s partnerom razgovarati o tome? I tijekom razgovora vaÅ¡ partner sjedi i klima glavom – Da, shvaÄ‡am – ?

9. Prestravljeni su kada vozite.

Å½elite li znati kako moÅ¾ete svog velikog i snaÅ¾nog muÅ¡karca dobro prestraÅ¡iti? ZatraÅ¾ite od njega kljuÄeve od auta, piÅ¡e Na vidiku.

10. Å½eljeli bi opet imati 25!

Bez obzira koliko sada oboÅ¾avaju biti s vama, uvijek se sa sjetom prisjeÄ‡aju dana slobode i mladosti, kad je sve bilo lako i jednostavno.

11. Dajte im prst i provesti Ä‡e s vama cijeli Å¾ivot.

– Bio sam na putovanju u Meksiku s deÄkima, stajao sam na plaÅ¾i s daskom za surfanje kada sam odluÄio zaprositi djevojku koja mi je sada Å¾ena. Istina, to je bilo 3 godine prije nego Å¡to sam je zaprosio, ali tada sam bio siguran da Ä‡u to uÄiniti. ZaÅ¡to? Jer mi je dozvolila da odem sam na godiÅ¡nji odmor. Zapravo me natjerala da odem sam – kaÅ¾e jedna muÅ¡ka ispovijest.

Ovo je najvaÅ¾nija stvar koju vam muÅ¡karci neÄ‡e reÄ‡i – Ako nas pustite da budemo muÅ¡karci, ako prihvatite naÅ¡e muÅ¡ke veÄeri, ako nas potaknete da sami odemo na more, naÅ¡a Ä‡e vas srca zbog toga zauvijek voljeti.

Aktualno.hr

0tkazana Komedija o loncu Tita Makcija Plauta

27. siječnja 2012.

545

Arhiva

U petak, 27. sijeÄnja u 19,30 sati na Velikoj sceni HNK u VaraÅ¾dinu trebala je biti izvedena Komedija o loncu Tita Makcija Plauta (Titus Maccius Plautus) meÄ‘utim zbog bolesti glumca predstava je otkazana.

Naredne izvedbe Komedije o loncu bit Ä‡e u Äetvrtak, 9. veljaÄe u 10,00 i 19,30 sati u Karnevalskom Å¡atoru u Putuju, 17. veljaÄe u 19,30 sati na Velikoj sceni u povodu PreÅ¡ernovog dana i u povodu programa FaÅ¡nik u kazaliÅ¡tu u utorak 21. veljaÄe u 19,30 sati takoÄ‘er na Velikoj sceni HNK u VaraÅ¾dinu.

Komediju o loncu reÅ¾irao je Boris Kobal, prevoditelj je Kajetan Gantar, scenografkinja i kostimografkinja Bjanka AdÅ¾iÄ‡ Ursulov, skladatelj UroÅ¡ Rakovec, lektor za slovenski jezik Simon Å erbinek, prevoditeljica sa slovenskog jezika na kajkavski, dramaturginja i lektorica za hrvatski jezik Vesna Kosec-Torjanac, a asistentica redatelja Ksenija KrÄar.

U predstavi nastupaju: Branko Å turbej, Nancy Abdel Sakhi, Marija Krpan, Marinko Prga, Barbara Rocco, Ozren OpaÄiÄ‡, Mitja SmiljaniÄ‡, Ivica Pucar, Zdenko Brlek i Darko PlovaniÄ‡.

Komedija tipova i intrige, raÄ‘ena u koprodukciji Mestnog gledaliÅ¡Äa Ptuj i Hrvatskoga narodnog kazaliÅ¡ta u VaraÅ¾dinu, igrat Ä‡e se na kajkavskom jeziku, uz jednu ulogu na dalmatinskom dijalektu, dok Ä‡e ulogu Å¡krtoga Eukliona igrati poznati slovenski glumac Brane Å turbej, naravno, na slovenskom jeziku.

Dijalog dvaju jezika, dovoljno sliÄnih da se razumiju, dovoljno razliÄitih da nastanu nesporazumi, doprinosi nadgradnji komedije u smislu aktualizacije susjedskih odnosa, Slovenije kao Älanice EU i Hrvatske kojoj Älanstvo tek predstoji.

Skupština Hrvatskog maÅ¾oret saveza

27. siječnja 2012.

412

Arhiva

Udruga VaraÅ¾dinske maÅ¾oretkinje ove Ä‡e godine prvi puta u svojem 17-godiÅ¡njem postojanju biti domaÄ‡in godiÅ¡nje SkupÅ¡tine Hrvatskog maÅ¾oret Saveza koja se odrÅ¾ava u nedjelju 29. sijeÄnja od 10 sati u skupÅ¡tinskoj dvorani VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Na skupÅ¡tini Ä‡e prisustvovati predstavnici Udruga i Sastava maÅ¾oretkinja iz cijele Hrvatske, uz nazoÄnost predsjednika Europske maÅ¾oret Asocijacije Alena Å Ä‡urica i predsjednice Hrvatskog maÅ¾oret Saveza Elizabete Mikelj.

Nakon sluÅ¾benoga prijepodnevnog dijela sjednice, predstavnici Hrvatskoga maÅ¾oret Saveza razgledat Ä‡e kulturno-povijesne znamenitosti grada VaraÅ¾dina a potom posjetiti Muzej AnÄ‘ela varaÅ¾dinskoga bajkovitog slikara Å½eljka Prsteca, s kojim VaraÅ¾dinske maÅ¾oretkinje odnedavno suraÄ‘uju na zajedniÄkom projektu “MaÅ¾oretkinje – predvodnice Grada u kojem anÄ‘eli spavaju”.

StruÄno vodstvo gostiju kulturno-povijesnim znamenitostima VaraÅ¾dina omoguÄ‡it Ä‡e TuristiÄka zajednica VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

PodsjeÄ‡amo, Udrugu Hrvatske maÅ¾oretkinje je 1994. godine osnovao AnÄ‘elko ZorkoviÄ‡, a ona je potom prerasla u Hrvatski maÅ¾oret Savez. AnÄ‘elko ZorkoviÄ‡ za svoga je Å¾ivota sve do lani bio voditelj i predsjednik VaraÅ¾dinskih maÅ¾oretkinja a zalagao se za razvitak ovoga vida aktivnosti djevojÄica i djevojaka, koje okupljaju maÅ¾oret udruge. Iako je preminuo u kolovozu 2011. godine, ustaljene maÅ¾oret forme i aktivnosti koje je uspostavio svojim nastupima dalje prenose VaraÅ¾dinska kao i brojne druge skupine hrvatskih maÅ¾oretkinja.

www.vzaktualno.hr

Novi štednjaci i posuÄ‘e za društveni dom

27. siječnja 2012.

380

Arhiva

Ovih je dana iz opÄ‡inskog proraÄuna OpÄ‡ine Vidovec financirana nabava novih Å¡tednjaka i posuÄ‘a za kuhinju druÅ¡tvenog doma u Nedeljancu.

S obzirom da je u posljednje 4 godine oko 200.000,00 kuna opÄ‡inskog novca utroÅ¡eno za postavljanje novog kroviÅ¡ta, unutarnje ureÄ‘enje svih prostorija i dvorane, izmjenu dotrajale stolarije, te nabavu novog namjeÅ¡taja (stolova i stolica), ova dodatna investicija bila je nuÅ¾na za normalno odvijanje druÅ¡tvenih sadrÅ¾aja koji se deÅ¡avaju u dvorani druÅ¡tvenog doma.

Uskoro se kreÄ‡e u sanaciju sanitarnog Ävora gdje Ä‡e se radovi takoÄ‘er financirati proraÄunskim novcima.

Pijan skrivio nesreÄ‡u pa pobjegao

27. siječnja 2012.

343

Arhiva

JuÄer, 26. sijeÄnja oko 22.45 sati je u ulici Josipa Kozarca u VaraÅ¾dinu doÅ¡lo do prometne nesreÄ‡e koju je prouzroÄio 26-godiÅ¡nji vozaÄ sa 1,98 promila u krvi, a u kojoj je ozlijeÄ‘ena 63-godiÅ¡nja biciklistkinja. 26-godiÅ¡njak je nakon nesreÄ‡e pobjegao s mjesta dogaÄ‘aja bez da je pruÅ¾io pomoÄ‡ ozlijeÄ‘enoj.

26-godiÅ¡nji vozaÄ automobila je, zbog bitno smanjenih vozaÄkih sposobnosti radi utjecaja alkohola, prilikom obilaÅ¾enja biciklistkinje udario u njezin straÅ¾nji kotaÄ pri Äemu je vozaÄica pala na kolnik i zadobila ozljede.

63-godiÅ¡njakinji je medicinska pomoÄ‡ pruÅ¾ena u OB VaraÅ¾din, gdje su ozljede okvalificirane kao lakÅ¡e.

VozaÄ je naknadno pronaÄ‘en po policijskim sluÅ¾benicima, te zbog postojanja opasnosti da Ä‡e nastaviti s Äinjenjem prekrÅ¡aja, doveden u Policijsku upravu varaÅ¾dinsku na trijeÅ¾njenje.

www.vzaktualno.hr

Jubilarna izloÅ¾ba mladih vina

27. siječnja 2012.

657

Arhiva

Udruga vinogradara â€žTrsek“ Ludbreg, uz pokroviteljstvo VaraÅ¾dinske Å¾upanije i grada Ludbrega organizira jubilarnu, 20. izloÅ¾bu mladih vina ludbreÅ¡kog i okolnih vinogorja, koja Ä‡e se 27. i 28. sijeÄnja odrÅ¾avati u Ludbregu. IzloÅ¾ba se otvara danas u 17,00 h u hotelu “Amalija” u Ludbregu a prezentirati Ä‡e se 556 uzoraka od 338 izlagaÄa.

Okupljene Ä‡e pozdraviti predsjednik Udruge vinogradara “Trsek”- Ludbreg Branko KeÅ¾man i gradonaÄelnik Ludbrega Marijan Krobot a izloÅ¾bu Ä‡e otvoriti potpredjednik Sabora Milorad BatiniÄ‡.

InaÄe, izlaganje mladih vina LudbreÅ¡kog vinogorja poÄelo je u sijeÄnju 1993. godine povodom prvog vinskog blagdana u godini Svetog Vinka, poznatog kao Vincekovo, kada je predstavljeno svega dvadesetak uzoraka mladih vina iskljuÄivo iz LudbreÅ¡kog vinogorja.

Sutra slijedi tradicionalni Vinski bal na kojem Ä‡e biti uruÄena priznanja.

www.vzaktualno.hr

MeÄ‘unarodni Dan sjeÄ‡anja na holokaust

27. siječnja 2012.

621

Arhiva

DanaÅ¡nji dan diljem svijeta obiljeÅ¾ava se kao MeÄ‘unarodni Dan sjeÄ‡anja na holokaust Äime se Å¾eli podsjetiti na sve Å¾rtve nacistiÄkog reÅ¾ima tijekom Drugog svjetskog rata i sprjeÄavanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti. Naime, 27. sijeÄnja 1945. Crvena armija uÅ¡la je u najveÄ‡i koncentracijski logor Auschwitz u Poljskoj i oslobodila 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti.

Iako postoje miÅ¡ljenja da je brojka stradalih u Auscwitzu precijenjena, NirnberÅ¡ki sud utvrdio je da je broj od 4 miljuna stradalih vjerodostojan.

Iako rijeÄ holokaust izvorno oznaÄava Å¾rtvu paljenicu danas je u cijelom svijetu ona uobiÄajeno ime za genocid nad Å½idovima i istrebljivanje ostalih naroda za vrijeme nacistiÄkog reÅ¾ima u Europi.

Iako se to vrijeme Äini dalekim, ne smijemo zaboraviti Äinjenicu da je ideja o uniÅ¡tenju dijela populacije bila najveÄ‡a strahota proÅ¡log stoljeÄ‡a. MeÄ‘unarodni dan sjeÄ‡anja na holokaust obvezuje sve nas da se prisjetimo miljuna izgubljenih Å¾ivota i odbacimo svaki oblik mrÅ¾nje i radikalizma u nastojanju izgradnje svijeta mira i tolerancije.

www.vzaktualno.hr

Vic dana – Dobar izgovor zlata vrijedi

27. siječnja 2012.

1244

Arhiva

Policija je nakon brze potjere uspjela zaustaviti Å tefa.
“VeÄ‡ se dugo nisam tako dobro zabavio”, kaÅ¾e policajac i dodaje: “Pustit Ä‡emo vas ako imate dobar izgovor.”
“Å½ena me ostavila prije tri tjedna zbog policajca. Kad sam ugledao vaÅ¡ auto prestraÅ¡io sam se da Ä‡ete mi ju ponovno vratiti!”

Pouka za sve one koji razgovaraju na cesti

27. siječnja 2012.

1044

Arhiva

Bizarna nesreÄ‡a dogodila se kada su se dva prijatelja naÅ¡la razgovarati na cesti… Nitko nije planirao da Ä‡e se vrata kamiona otvoriti i pokositi ih.

Indijska kultura u objektivu Teodora GoriÄanca

26. siječnja 2012.

1003

Arhiva

U Galeriji Gospodarske Å¡kole u VaraÅ¾dinu otvorena je izloÅ¾ba fotografija Teodora GoriÄanca, varaÅ¾dinskog snimatelja, fotografa i pilota.

Inspiraciju za ovu izloÅ¾bu GoriÄanec je pronaÅ¡ao u svom putu po indijskom potkontinentu, a snimljene su u Haridwaru (indijska drÅ¾ava Uttarakhand), gradu koji za Hinduse predstavlja jedno od sedam najsvetijih mjesta, za vrijeme velikih vjerskih sveÄanosti zvanih Khumba Mela koje se tamo odrÅ¾avaju svakih 12 godina.

Za uÄenike Gospodarske Å¡kole bit Ä‡e to prilika za upoznavanje daleke i nepoznate kulture, a za svakog posjetioca uvid u filozofiju Å¾ivota sasvim drukÄiju od zapadne.

IzloÅ¾bu je pred pedeseta gostiju, uÄenika i profesora Å¡kole otvorila ravnateljica Gospodarske Å¡kole Katica Kalogjera – Novak. O fotografiji Teodora GoriÄanca govorila je prof. Gordana KokanoviÄ‡ – KruÅ¡elj.

Fotografije Teodora GoriÄanca dokumentarnog su karaktera: cilj im je Å¡to vjernije zabiljeÅ¾iti realnost, ali s dovoljno prostora za iskazivanje autorske osobnosti. U sluÄaju GoriÄanca, autorski se potpis pokazuje vrlo osebujnim i Ävrsto definiranim. Motiv fotografija je Äovjek indijskog potkontinenta i njegove kulture, Äovjek koji je odraz tradicije i suvremenosti, specifiÄnog poimanja vremena. Taj dokumentaristiÄko- humanistiÄki opus GoriÄanec kroz odabrane teme donosi besprijekorno profesionalno: precizno usmjeravajuÄ‡i objektiv, paÅ¾nju promatraÄa sigurno upuÄ‡uje na zadani motiv. Promjena rakursa nije ono Å¡to ga zanima- takvi pomaci nisu mu potrebni jer su njegovi objekti, trenuci koje odabire, kompozicija za koju se odluÄuje sami po sebi dovoljno zanimljivi. Jednostavno je odabrao najpogodniji rakurs iz kojega najÄeÅ¡Ä‡e “okida”, birajuÄ‡i uglavnom srednji i krupni plan, tek iznimno Å¡iroki kadar.

Iako fotograf biljeÅ¾i stvarnost na koju ne moÅ¾e utjecati, sama odluka o trenutku “okidanja” kljuÄna je za uspjeÅ¡nost fotografije i gradnju osobnog stila. Pri toj kompleksnoj odluci istovremeno djeluje niz elemenata: pokret, izraz lica, poloÅ¾aj tijela koje tvori privlaÄnu kompoziciju, baÅ¡ ona “prava” ravnoteÅ¾a u kadru, osvjetljenje, kut snimanja, sadrÅ¾ajnost trenutka, ponekad i intrigantnost koja traje tek nekoliko sekundi. Tako fotografija zapravo postaje promiÅ¡ljena sluÄajnost koju podjednako gradi sam objekt, nesvjesno, ali i fotograf, koliko intuitivno toliko i svjesno. Upravo taj odabir je fotografova intervencija, autorska kreacija. U tome je GoriÄanec majstor: iskustvo i senzibilitet, impuls za trenutaÄnim djelovanjem, rezultiraju intrigantnom sadrÅ¾ajnoÅ¡Ä‡u i estetskom privlaÄnoÅ¡Ä‡u.