Svatko od nas teži tome da bude Å¡to bolji roditelj svom djetetu. NaÄin odgoja djeteta najvažniji je preduvjet njegovog kasnijeg životnog uspjeha, a za pravilan razvoj vrlo je važno da mu stvorimo topao i ugodan dom i pravilno odgajanje.Djeca koju roditelji odgajaju uz toplinu i razumijevanje, ali istovremeno uz Ävrsto postavljene granice i pridržavanje pravila dvostruko su uspjeÅ¡nija u životu od djece koju roditelji odgajaju preliberalno ili prestrogo. A upravo je sredinu izmeÄ‘u preliberalnog i preautoritativnog odgoja, tzv. „Ävrstu ljubav“ najteže pronaći.
Roditelji koji su odgajani Ävrstom rukom i mnogim zaprekama sami znaju krenuti u odgoj svog djeteta na sasvim suprotan naÄin, tj.
prevelikoj popustljivosti, Å¡to opet nije dobro. Razmaziti dijete ne znaÄi Äesto ga milovati i pokazivati mu ljubav i nježnost, već pretjerano mu pomagati i posluživati, te umjesto njega obavljati sve one zadatke koje ono može već samo izvrÅ¡iti. Razmažena djeca postaju samovoljna, nesamostalna, sebiÄna, preosjetljiva, a Äesto i nedruÅ¡tvena. Bježe od sistematskog rada, izbjegavaju dužnosti i uvijek traže tko će ih umjesto njih raditi zadatak. Mogu trpjeti i od raznih neuroza – noćnog straha, noćnog mokrenja u krevet, grickanja nokata, mucanja i sl.
Da bi se djeca zdravo psihiÄki razvijala osim puno ljubavi i pažnje potrebne su im i svakodnevne male frustracije iz kojih će nauÄiti kako svladati prepreke u životu, kako doći do onoga Å¡to žele, kako se utjeÅ¡iti kad nije po njihovom.
Strog ili autoritativan odgoj primjenjuju oni odgajatelji koji žele brzo i bez razmiÅ¡ljanja postići posluÅ¡nost, a i oni koji svoje dijete ne vole jer im predstavlja teret, pa su prema njemu nestrpljivi i nasilni, teroriziraju, zastraÅ¡uju, Äesto i fiziÄki zlostavljaju dijete. Na takav odgoj dijete može reagirati na dva naÄina. Suprotstavlja se, tj. prkosi i svaÄ‘a se, ili zauzima pasivan stav iza kojeg se krije neprijateljstvo i nepovjerenje. Tako odgajana djeca Äesto izmiÅ¡ljaju razna obrambena sredstva (laž, lukavstvo, osveta) da bi izbjegli kaznu i neprilike, te i sama postaju gruba, neljubazna, otresita, bezobrazna i okrutna.
U loÅ¡em odgoju rijetko nalazimo samo jednu odgojnu pogreÅ¡ku, već se odgojne greÅ¡ke obiÄno kombiniraju. Tako uz maženje ili previÅ¡e strog postupak vidimo joÅ¡ i neprestano zanovijetanje, meÄ‘usobno usporeÄ‘ivanje djece i nesiguran odgoj, tj. Äas popustljiv, Äas strog, Äas ljubazan, a Äas hladan stav prema djetetu.
Uspjeh u odgoju postići ćemo samo onda ako smo samokritiÄni prema svojim odgojnim pogreÅ¡kama, ako u dijete imamo povjerenja i ako ga volimo. Da bismo ga Å¡to prije osamostalili, moramo ga uÄiniti nezavisnim, tj. moramo mu omogućiti da samostalno obavlja sve dužnosti koje, razmjerno u svojoj dobi, može već samo obavljati. Treba ga hrabriti i ulijevati povjerenje u njegove sposobnosti, po potrebi mu i pomoći, ali nikad se ne smiju djetetove dužnosti u cijelosti preuzeti na sebe.
Roditelji:
Nikada ne udarajte svoje dijete!
ÄŒak i najsmireniji i najopuÅ¡teniji roditelj u odgoju djeteta katkad “izgubi živce” te poviÄe na dijete. Bez obzira na to koliko snažno roditelj voli dijete, ono će nebrojeno puta iskuÅ¡avati roditeljsko strpljenje, ne bi li privuklo viÅ¡e roditeljske pozornosti. Bitno je zapamtiti da je normalno da sva djeca imaju svoje “zloÄeste”, odnosno teže podnoÅ¡ljive trenutke, te da u takvim trenucima roditelji mogu izgubiti strpljenje i požele udariti dijete po guzi, ali nemojte. NaÄ‘ite naÄin da tu svoju negativnu energiju potroÅ¡ite negdje drugdje i na neki drugi naÄin. Maknite se od djeteta, umijte se hladnom vodom, vriÅ¡tite u jastuk… ZaÅ¡to ne udarati? FiziÄko kažnjavanje dijete uÄi strahu, loÅ¡oj slici o sebi, osveti i ideji da je u redu tući nekog koga volimo i slabijega od sebe, te ga uÄi da bude nasilno i slabe samokontrole, te da se roditelje “sluÅ¡a” zbog straha… Neka vaÅ¡ autoritet nad djetetom, koji je neosporno potreban, poÄiva na ljubavi, a ne na strahu.
Poštujte dijete
VaÅ¡e dijete, ma koliko malo bilo, ima svoju osobnost, interese i želje. Ono je ljudsko biće koje zahtijeva odnos pun ljubavi, pažnje i poÅ¡tovanja. To ne znaÄi da morate ispunjavati svaku njegovu želju i prohtjev, ali bi trebalo djetetu dozvoliti da samo izrazi svoje želje, iako će neke od njih biti i odbijene. Ne ismijavajte ga, ne umanjujte njegove strahove, ne vrijeÄ‘ajte niti omalovažavajte. Nemojte zaboraviti da to maleno biće ima svoj integritet koji vi niti itko drugi ne smijete naruÅ¡avati.
Igrajte se s djetetom
VaÅ¡em djetetu potrebno je vrijeme koje provodite zajedno u igri. Ne morate se igrati satima, dovoljno i pola sata dnevno, ali to mora biti vrijeme rezervirano samo za igru, vrijeme u kojem vas neće prekidati ni zvonjava mobitela ni kuhanje ruÄka. Prilagodite se djetetu odaberite igru koju ono želi i budite sigurni da će takva potpuno predana igra napuniti vaÅ¡em djetetu baterije!
Komunicirajte
Razgovarajte s djetetom o njegovim osjećajima, razmiÅ¡ljanjima i svakodnevnici. PriÄajte mu i vi o tome Å¡to ste vi radili, Å¡to volite i ne volite… pokažite djetetu interes za stvari koje radi. DopuÅ¡tajte mu da samo kaže svoje želje i potrudite se Å¡to Äešće mu davati mogućnost izbora. Sve objaÅ¡njavate i priÄajte od najranije dobi – naravno, kada dijete jednom poÄne priÄati, ne zaboravite ga i sluÅ¡ati.
Budite dosljedni
Većina roditelja padne u zamku popuÅ¡tanja da bi (kratkoroÄno) rijeÅ¡ili neki problem. Srežite takve situacije u startu. U suprotnom djetetu Å¡aljete poruku da ćete uvijek promijeniti svoju odluku ako se ono dovoljno potrudi i gubite kredibilitet. Odvojite bitno od nebitnog i ne inzistirajte na stvarima koje vam nisu doista važne.
Pomognite djetetu ako ima problem
Tako je lako, zaÅ¡to to ne možeÅ¡? Tu greÅ¡ku Äesto rade roditelji Å¡kolaraca kad djeca imaju problema sa zadaćom ili Äitanjem. Time se samo pogorÅ¡avaju stvari. Postavljanje pitanja kao Å¡to je ovo samo ih Äini nervoznim i zajedno se poÄinjete vrtjeti u krug.
Potaknite dijete da shvati i da uÄini sve kako treba, recite mu da može bolje, ali se mora koncentrirati. Ako i pogrijeÅ¡i, dajte mu joÅ¡ koju Å¡ansu. Nemojte Å¡iziti i pokuÅ¡ajte mu uÄenje uÄiniti zanimljivim.
Ne uspoređujte!
Usporedbe djece neće uÄiniti da se ona osjećaju dobro, dapaÄe,mogu samo potaknuti svaÄ‘e. Zato prihvatite da je vaÅ¡e dijete drugaÄije od drugih i fokusirajte se na izgraÄ‘ivanje njegovih individualnih talenata i vjeÅ¡tina.
Aromamedia