Geni određuju 40 posto naše inteligencije tokom života, dok je preostalih 60 posto rezultat utjecaja okoline, priopćili su australski znanstvenici nakon nedavnog istraživanja.
Istraživanje su proveli znanstvenici sa SveuÄiliÅ¡ta u Queenslandu, a voÄ‘a studije bio je profesor Peter Visscher.
Čimbenici iz okruženja, poput prehrane, škole i obrazovanja roditelja, vrše utjecaj na razvoj inteligencije tijekom odrastanja djeteta, no znanstvenici su promatranjem blizanaca utvrdili da nasljeđujemo skoro polovicu svoje inteligencije.
Do sada nije bilo jasno u kojoj mjeri geni doprinose kognitivnom razvoju, odnosno koliko inteligentni ostajemo dok starimo. Profesor Visscher kaže da intelignentije osobe duže žive i da zdraviji ljudi ostvaruju veće prihode kasnije u životu.
Sa svojim je kolegama prouÄavao grupu od gotovo 2.000 ljudi u Å kotskoj koji nisu bili u srodstvu. Inteligencija im je testirana pri dobi od 11 godina, a potom ponovno kada su imali 65,70 i 79 godina. Većina ljudi koji su poÄeli život s natprosjeÄnom inteligencijom bili su iznad prosjeka i u starijoj dobi, dok su drugi ostali ispod prosjeka.
IstraživaÄi su utvrdili da je bilo ljudi Äija je inteligencija napredovala, kao i onih kod kojih se pogorÅ¡ala u odnosu na ostale. Znanstvenici su uzeli uzorke gena i usporedili njihovu ulogu u odreÄ‘ivanju stupnja inteligencije tijekom starenja ljudi.
– Procjenjujemo da je oko Äetvrtine do trećine tih promjena genetske prirode.
Mjerenje detaljnih faktora iz okruženja tijekom života jedne osobe je veoma teÅ¡ko – priopćio je Visscher, za Äasopis Nature.
Dodao je i da bi studije temeljene na većim uzorcima gena u budućnosti mogle pomoći u identificiranju konkretnih gena koji utjeÄu na mentalno starenje, Å¡to bi doprinijelo i razumijevanju biologije Alzheimerove bolesti.
Aktualno.hr
