– Å to se tiče temeljnog problema zbog kojeg se Å¡trajka, osobno mislim da tu ne bi trebalo biti velikog problema oko dogovora izmeÄ‘u Ministarstva, Hrvatskog liječničkog sindikata i svih preostalih sindikata jer je jasno da je dežurstvo prekovremeni rad i da se tako tretira i u Europskoj uniji. Å to se tiče ostalih dodataka, pomalo mi je nerazumljivo da sve skupa tako dugo traje. Konsenzus je trebao biti postignut daleko prije i pregovori su trebali zavrÅ¡iti. Očekivao sam da će joÅ¡ proÅ¡log tjedna sve biti rijeÅ¡eno. Neke stvari su zakonski jasne, prema tome, o njima se ne treba mnogo pregovarati. Osobno mislim da bi ta priča tijekom ovog tjedna trebala zavrÅ¡iti. 

– Kada je Å¡trajk započeo on je bio zajednički Å¡trajk sestrinskog i liječničkog sindikata, a sestrinski sindikat se zatim povukao i sada formalno radi. Å trajk je bio najavljen i donijeta su pravila obavljanja poslova za vrijeme dok on traje, a prema njima bolnice su se trebale organizirati za rad kao subotom i nedjeljom. Svi mi smo sjeli zajedno i porazgovarali o tome Å¡to dolazi. Bili smo svjesni toga da ukoliko će Å¡trajk trajati nekoliko dana, moguće je organizirati službu koja će funkcionirati kao subotom i nedjeljom, ali ako on potraje nemoguće je na taj način pružati zdravstvenu zaÅ¡titu. 

– U medicini postoje ne samo hitna i ona ne hitna stanja već razno razne gradacije izmeÄ‘u toga. Ono Å¡to je hitno treba se odraditi odmah i to je bilo neupitno, ali postoje i ona stanja koja pacijenta mogu dovesti u loÅ¡u poziciju pa smo zapravo sporazumno proÅ¡irili djelatnosti za vrijeme Å¡trajka. Dogovorili smo da se pedijatrija i sva zdravstvena zaÅ¡tita djece odvijaju u potpunosti, a isto tako i psihijatrija, onkologija i kirurgija u velikom djelu. Zapravo smo sve odjele pojačali u hitnim ambulantama tako da su svi ti bolesnici koji su doÅ¡li sve i obavili.  Niti jedan odjel niti jedan dan nije bio baÅ¡ potpuno blokiran. Znate da se rendgenska dijagnostika odvija 24 sata i da je vrlo zatrpana. Djelatnici su tamo bili svjesni da ukoliko će odbijati pacijente za koje procijene da nisu hitni, neće moći to nadoknaditi mjesecima. IÅ¡li su na varijantu da sve odrade, a da izdaju samo nalaze koji su patoloÅ¡ki. Zapravo su bili otkazani samo neki pregledi i one apsolutno “hladne” operacije kod kojih je potpuno svejedno hoće li pacijent biti operiran odmah ili za mjesec dana. 

– U OB Varaždin u normalnim okolnostima tjedno se obavi 2377 pregleda u ambulantama interne, kirurgije, očnog odjela, ortopedije, otorinolaringologije, psihijatrije, neurologije, urologije i anesteziologije koje su sada obuhvaćene odgodama. Ukupan broj odgoÄ‘enih pacijenata u četverotjednom razdoblju je 3969, odnosno 992 tjedno. U operacionim salama kirurgije tjedno se u normalnim okolnostima odvija oko 80 operacija, dok je ukupan broj odgoÄ‘enih operacija kroz mjesec dana bio 132, odnosno 33 tjedno. Kroz to vrijeme operirano je 252 pacijenata, odnosno 63 tjedno. 

– Svi neobraÄ‘eni pacijenti bit će na posebnoj listi koja će se dodatno za njih otvoriti, a svi koji su naručeni, ne trebaju strahovati da će doći do pomaka, oni će biti obraÄ‘eni u svojim terminima. ÄŒim Å¡trajk prestane, svi pacijenti trebali bi biti obraÄ‘eni u najkraćem mogućem roku. Ne bi smjelo doći do nikakve pomutnje. Ljudi su se najviÅ¡e bojali da ako je primjerice 100 pacijenata odbijeno da sa tada i sve pomiče za 100 mjesta, ali to nije tako, svi će imati svoje termine i postojeće liste se neće ugroziti. Najveće liste čekanja su u kirurÅ¡kom djelu za operacije kukova i koljena, i naravno kao i drugdje, za očne leće. Dosta je problema na citologiji za papa nalaze koje se čeka po par mjeseci, iako sve Å¡to sumnjivo ide odmah u obradu. U ambulantom pogonu i dijagnostici mislim da smo za sada jako dobri. 

– Ne, upravo zato smo posložili neke stvari i organizirali posao po odjelima. Znalo se koji čovjek mora Å¡to voditi i zaista nismo prepustili da se neÅ¡to loÅ¡e dogodi. Problem postoji i treba ga rijeÅ¡iti ali sasvim sigurno ga nećemo rijeÅ¡iti ako se u tom vremenu dogodi neko zlo. Å trajk u medicini je viÅ¡e deklarativne prirode. Željezničku prugu možete zatvoriti ali bolnicu ne. 

– ProÅ¡li mjesec je plaća bila normalna, upravo zbog činjenice da će se to odraditi u prekovremenim satima. Dogovoreno je da neće biti godiÅ¡njih odmora dok se ne obrade odgoÄ‘eni pacijenti. Ako će netko odbiti da radi viÅ¡e nego Å¡to je uobičajeno, taj za vrijeme Å¡trajka neće dobiti plaću.

Recite, koliko se se danas općenito cijeni liječnička struka? Pamte li liječnici neke sretnije dane?  

– Cijeni se jako malo, nekada nije bilo tako. Ponekad su za to krivi i sami liječnici zbog načina u svojoj komunikaciji sa pacijentima, ali vjerujte, žestoko su opterećeni a rijetko se čuje neÅ¡to dobro o njima. Desetak, dvadesetak pritužbi diže se na visoke grane, a sve ono dobro Å¡to se napravi kao vijest ne vrijedi. Osobno mislim da bi u ovim depresivnim vremenima u kojima se nalazimo, trebalo biti viÅ¡e prostora za sve ono dobro Å¡to se radi u medicini. Nikada mi nije bilo teÅ¡ko doći u bilo koje doba dana ili noći zbog nekog pacijenta u bolnicu i nikada za to nisam tražio da me se prekovremeno plati. I kirurzi puno puta ostaju duže i obilaze svoje pacijente kada nisu u službi. 

– Nismo baÅ¡ tako bešćutna kasta kako se to čini i nije nam svejedno Å¡to se sa pacijentima zbiva. Sve loÅ¡e je atraktivno, a sve dobro nije, a to zapravo dovodi do degradacije liječničkog kadra. Liječnik specijalista u bolnici po godinama trajanja svog obrazovanja ima zavrÅ¡ena dva fakulteta, a to je dugačak period života proveden u edukaciji. Osim toga, odgovornost je ogromna jer nije lako imati sudbinu čovjeka u svojim rukama, počevÅ¡i od onih za koje znate da im ne možete pomoći ali isto tako znate da ste im i zadnje svjetlo. Svaki dan se takve stvari deÅ¡avaju i to su ogromni stresovi. Ljudi liječnike često sude po hodanju u hodniku u bijelom mantilu ali rad liječnika odvija se negdje drugdje i puno je stresniji nego Å¡to izgleda. Ne mislim da liječnike treba glorificirati ali ako niÅ¡ta drugo neka se prestane pljuvati po njima. 

– U procesu saniranja bolnice napravljen je ogroman analitički posao. Mnogo toga se odradilo i iz svih mogućih kutova napravljena je analitika poslovanja i vrlo realan sanacijski plan ali ono Å¡to kasni u cijeloj priči je master plan, odnosno, treba posložiti sustav. ÄŒinjenica je da Hrvatska mora imati svoju mrežu zdravstvenih ustanova jer mi sada imamo rasprostranjenost ali ne i povezanost zdravstvenih ustanova. Isto tako, kategorizacija bolnica ne znači niÅ¡ta ako to ne mijenja niÅ¡ta u sustavu. Razgovarali smo na ovom području o funkcionalnom povezivanju, konkretno riječ je o nama i čakovečkoj i koprivničkoj bolnici; možda bi bolja varijanta bila da je recimo sofisticirana oprema za rad na jednom punktu a ne na sva tri punkta, a  da se mi kadrovski razmijenjujemo. Suludo je imati sofisticiranu opremu i koristiti je jednom ili dva puta u tjednu. Na taj način moguće su ogromne uÅ¡tede. 

– Definitivno se treba rijeÅ¡iti sustav, a ako se već ide na neku regionalizaciju onda se i limiti bolnica trebaju rijeÅ¡iti kako treba. O tome se dugo govori ali se joÅ¡ niÅ¡ta nije rijeÅ¡ilo, osim Å¡to su se limiti smanjili. Limit varaždinske bolnice prije tri godine je bio 17 milijuna kuna, proÅ¡le godine 15 milijuna kuna, sada je pao na 14 milijuna a do kraja godine pasti će na 12,5 milijuna kuna. Mi u ovim uvjetima definitivno ne možemo funkcionirati i naravno da tada dugovi rastu. Slična je situacija i u ostalim bolnicama. Stojim kod toga da za dodjelu limita trebaju postojati jasni pokazatelji. 

– Postoje mnoge stvari koje se normativno trebaju rijeÅ¡iti da bi se napravio sljedeći korak i dobio financijski efekt. Imamo problem ogromnog dupliranja pretraga Å¡to nije problem kada se radi o nekoliko osoba ali ako 20 tisuća ljudi prolazi kroz bolnicu, tada se toga nakupi. Ima mnogo elemanata gdje se može primijeniti racionalizacija i napraviti uÅ¡teda, a niz malih uÅ¡teda zapravo donosi jednu kvalitetnu uÅ¡tedu. Početkom sljedeće godine mogli bi imati oko 1,4 milijuna kuna manje izdataka, ali jedan od temeljnih preduvjeta je da se zaista napravi jedan master plan koji bi općenito bio osnovica svega.