listopad 2013. – Stranica 3

Redovni promet dionicama 14,6 milijuna kuna

30. listopada 2013.

230

Arhiva

U fokusu investitora na ZagrebaÄkoj burzi danas, 30. listopada, su bila financijska izvjeÅ¡Ä‡a domaÄ‡ih kompanija za prvih devet ovogodiÅ¡njih mjeseci Äija je sezona objave na vrhuncu i najviÅ¡e utjeÄe na cijene pojedinaÄnih izdanja, pri Äemu su Crobexi na kraju trgovanja zavrÅ¡ili u minusu.

CROBEX indeks bio je u minusu 0,67 posto, na 1.754 boda, a Crobex10 1,30 posto, na 987 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 14,6 milijuna kuna, Å¡to je viÅ¡e nego prethodnih dana.

Dionica HT-a je danas bila nalikvidnija, s 6,33 milijuna kuna prometa. Cijena joj je pala 2% na razinu od 166,37 kuna. HT izvijestio da je u prvih devet ovogodiÅ¡njih mjeseci zabiljeÅ¾io pad prihoda za 8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, na 5,206 milijardi kuna. Neto dobit pala je, pak, za viÅ¡e od 30 posto, na 964 milijuna kuna.

Milijunski promet biljeÅ¾i joÅ¡ i dionica Turisthotela Äija cijena je stagnirala na 1.450 kuna.

MeÄ‘u likvidnijim izdanjima, po rastu cijene za 2,6 posto istiÄe se dionica Atlantic grupe. Trenutno se njome trguje po 662 kuna. Atlantic grupa u prvih devet ovogodiÅ¡njih mjeseci ostvarila je neto dobit nakon manjinskih interesa od 193,3 milijuna kuna, Å¡to je Äak 139 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U tom je razdoblju njezin prihod od prodaje dosegnuo 3,73 milijarde kuna ili 2,6 posto viÅ¡e u odnosu na isto razdoblje lani.

Dionica Petrokemije, pak, zabiljeÅ¾ila je pad cijene za 0,67 posto, na 180 kuna.Ta je tvrtka izvijestila da je u prvih devet ovogodiÅ¡njih mjeseci poslovala s gubitkom od 189,4 milijuna kuna, dok su ukupni prihodi smanjeni 12,2 posto, na 1,86 milijardi kuna. Takav rezultat posljedica je pada potraÅ¾nje na svjetskom i regionalnom trÅ¾iÅ¡tu i s tim povezani pad cijena gnojiva.

Å to se tiÄe trgovanja u inozemstvu, indeksi glavnih europskih burza preteÅ¾no su zavrÅ¡ili u minusu Å¡to nam pokazuje da investitori nisu previÅ¡e oduÅ¡evljeni rezultatima kompanija. Isto tako, trgovanje u SAD-u je otvorilo u minusu te tamoÅ¡nji ulagaÄi oÄekuju zavrÅ¡etak sjednice FED-a koji Ä‡e usmjeriti daljnje trgovanje.

Nikola BakÅ¡aj, analitiÄar Fima vrijednosnica

IzloÅ¾ba Å½ivka Toplaka u Gospodarskoj školi

30. listopada 2013.

235

Arhiva

Gospodarska Å¡kola VaraÅ¾din ovog Ä‡e Äetvrtka, 31. listopada ugostiti izloÅ¾bu slika renomiranog varaÅ¾dinskog slikara Å½ivka Toplaka, koji Ä‡e se predstaviti izborom akvarela dravskih motiva.

Galerija Gospodarske Å¡kole ovom izloÅ¾bom ulazi u petu godinu svog postojanja i rada, te radi na ideji pribliÅ¾avanja umjetniÄkih djela najmlaÄ‘oj publici, uÄenicima.

Å½ivko Toplak Ä‡e o svojem radu govoriti mladima na otvorenju, ali i u svom izloÅ¾benom prostoru u centru Mercator tijekom jutra u Äetvrtak.

www.vzaktualno.hr

Prijem za vatrogasnu ekipu DVD-a Vidovec

30. listopada 2013.

248

Arhiva

U prostorijama OpÄ‡ine Vidovec, juÄer je u nazoÄnosti naÄelnika OpÄ‡ine Brune HraniÄ‡a, zamjenice naÄelnika Dubravke Rog i potpredsjednika opÄ‡inskog vijeÄ‡a Ivica Papeca odrÅ¾ano sveÄano primanje vatrogasne ekipe DVD-a Vidovec u kategoriji djece od 6 do 12 godina, koji su osvojili 1. mjesto na Å¾upanijskom natjecanju u Lepoglavi. UruÄeni su im prigodni pokloni i zahvalnice.

Trinaestero mladih vatrogasaca postiglo je izvanredan rezultat osvojivÅ¡i 1. mjesto od 44. Ekipe i ovo je prvi puta u povijesti vatrogastva da je neka od ekipa iz OpÄ‡ine Vidovec osvojila prvo mjesto na Å¾upanijskom natjecanju.

SveÄanom primanju nazoÄni su bili i predsjednik DVD-a Vidovec BoÅ¾idar PleÄko i voditelj spremiÅ¡ta i ekipe Franjo KovaÄiÄ‡.

Mandarine – savršeno jesensko voÄ‡e!

30. listopada 2013.

318

Arhiva

KonaÄno je krenula sezona mandarina, a svi ljubitelji ove voÄ‡ke, osim u njenom finom ukusu uÅ¾ivaju i cijelom nizu zdravstvenih prednosti koje donosi!

Naime, antioksidansi u mandarini mogu sniziti razinu “loÅ¡eg” kolesterola, a znanstvenici tvrde da mandarine smanjuju i rizik od raka jetre .

Znanstvenici na SveuÄiliÅ¡tu Kyoto otkrili su da ljudi koji imaju kroniÄni virusni hepatitis mogu smanjiti rizik od razvoja raka jetre ako piju sok od svjeÅ¾e mandarine, piÅ¡e Health.

Mandarine su odliÄne za vid i zdravu koÅ¾u, a mogu osigurati i do 80 posto potrebnog dnevnog unosa vitamina C. A vitamin C je koristan u borbi sa slobodnim radikalima – molekulama s neparnim brojem elektrona koje traÅ¾e svoj â€‹â€‹par “kraÄ‘om” elektrona iz stabilnih slobodnih radikala. Ovo uzrokuje prijelaz stabilnih slobodnih radikala u nestabilne, Å¡to na kraju pak moÅ¾e dovesti do tjelesnog oÅ¡teÄ‡enja proteina i DNK.

ceebeescitrus.com

Uz sve to, mandarine su i izvor dijetalnih vlakana zbog Äega izazivaju osjeÄ‡aj sitosti, a Å¡to Ä‡e vam odliÄno posluÅ¾iti ako Å¾elite izgubiti nekoliko kila. Naime, ove male naranÄaste voÄ‡ke imaju malu energetsku vrijednost, a takoÄ‘er su bogate vlaknima koji pospeÅ¡uju probavu.

Dobar tek!

www.timeout.hr

Å½ene se stide skinuti pred partnerom!

30. listopada 2013.

272

Arhiva

Jedna od Å¡est Å¾ena ne dopuÅ¡ta suprugu da je vidi bez odjeÄ‡e, a Äak 40 posto ispitanica smatra da to skrivanje tijela Å¡teti njihovom braku, donosi Daily Mail.

Ako se ne volite skidati pred svojim partnerom, bez brige niste jedine! Novo britansko istraÅ¾ivanje je pokazalo da Äak jedna od Å¡est Å¾ena nije dopustila svom suprugu da je vidi golu, i to viÅ¡e od godinu dana.

Znanstvenici su dvije tisuÄ‡e udanih Britanke upitali kada su zadnji put dopustile da ih suprug vidi bez odjeÄ‡e, a Äak 16 posto Å¾ena reklo je kako svom suprugu nije dopustila da je vidi golu punih 12 mjeseci!

Kao razlog polovica ispitanih Å¾ena je navela nesigurnost i nelagodu po pitanju vlastitog izgleda,dok treÄ‡ina navodi smanjenu Å¾elju za seksom.

TakoÄ‘er, oko 40 posto Å¾ena smatra kako je to u znatnoj mjeri utjecalo na njihovu vezu s partnerom, dok se 36 posto izjasnilo kako je skrivanje izazvalo burne svaÄ‘e s partnerom, piÅ¡e Daily Mail.

– Samouvjerenost po pitanju vlastitog izgleda vrlo je vaÅ¾na stavka u spolnom Å¾ivotu Å¾ena, a nedostatak tog samopouzdanja moÅ¾e izazvati ozbiljne probleme. Relativno veliki postotak Å¾ena koje su u braku, partnerima punih 12 mjeseci nije dopustilo da ih vide bez odjeÄ‡e. Å½ene bi morale znati da Äak i ako nisu potpuno zadovoljne svojim tijelom, vrlo su velike Å¡anse da njihov partner uopÄ‡e ne vidi te mane, a nijedna veza ne bi trebala patiti zbog takvog nedostatka samopouzdanja – izjavila je Sarah Bailey, voditeljica istraÅ¾ivanja.

SramiÅ¡ li se i ti skinuti pred svojim muÅ¡karcem?

www.timeout.hr

Na Sajmu poslova ponuÄ‘eno 400 poslova

30. listopada 2013.

239

Arhiva

U Gospodarskoj Å¡koli u VaraÅ¾dinu odrÅ¾an je 6. po redu Sajam poslova na kojem se ove godine predstavilo 50 poslodavaca meÄ‘u kojima je i 5 mladih koji su koristili mjere aktivne politike te se samozaposlili. Uz njih, predstavile su se i 23 obrazovne ustanove i partneri Sajma koji nude cijeli niz projekata i programa vezanih za zapoÅ¡ljavanje, a svi zajedno oglasili su ukupno 400 slobodnih radnih mjesta.

Sajam je uz brojne uzvanike i nezaposlene osobe, studente i uÄenike, posjetila i zamjenica ministra rada i mirovinskog sustava Tatjana DaliÄ‡ koja je istaknula kako apsolutno podupire ovakve dogaÄ‘aje na kojima se sastaju svi sudionici trÅ¾iÅ¡ta rada, te aktivno sudjeluju u traÅ¾enju svog zaposlenja.

– Ministarstvo rada redovito uvodi nove aktivne mjere za sve vrste nezaposlenih i poslodavaca, koje ne mogu nadomjestiti gospodarski rast i razvoj, ali u svakoj drÅ¾avi pridonose smanjenju zaposlenosti i do 25 posto – objasnila je te dodala kako je veliki problem neadekvatan kadar u evidenciji nezaposlenih.

Naime, 62 posto ljudi u evidenciji nezaposlenih je ima srednju struÄnu spremu, 22 posto zavrÅ¡enu osnovnu Å¡kolu i 5 posto je bez zavrÅ¡ene Å¡kole. Samo 11 posto su prvostupnici i oni sa zavrÅ¡enim fakultetima. Dakle, teÅ¡ko je za oÄekivati da Ä‡e svi nezaposleni sa Sajma otiÄ‡i sa novim zaposlenjem, no kako istiÄe ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapoÅ¡ljavanje Ankica Paun Jarallah sajmovi poslova su se u proteklim godinama pokazali kao pravi naÄin spajanja dionika trÅ¾iÅ¡ta rada.

– Rezultati su dobri, premda je broj nezaposlenih veÄ‡i nego prijaÅ¡njih godina. Naime, broj zaposlenih preko Zavoda iznosi viÅ¡e od 170.000 u prvih 9 mjeseci ove godine, dok je cijele proÅ¡le godine ta brojka bila tek neÅ¡to viÅ¡a – 186.000 – zakljuÄila je, a s njom se sloÅ¾ila i proÄelnica HZZ PS VaraÅ¾din Jasenka Hutinski istaknuvÅ¡i kako je zadovoljna odazivom, i poslodavaca, ali i posjetitelja.

Zadovoljni su izlagaÄi, a meÄ‘u njima i predsjednik UdruÅ¾enja obrtnika Grada Novi Marof, Mario Milak, koji je ujedno i obrtnik.

– Prvi puta smo ovdje, i Äini mi se da je odaziv sasvim dobar. TraÅ¾imo jednog radnika, i veÄ‡ su nam se prijavili zainteresirani. Ipak, trenutna situaciju u gospodarstvu izuzetno frustirira, mnogo je gubitaka, a uz to ukoliko proÄ‘e novi zakon o obrtniÅ¡tvu smo gotovi i obrtniÅ¡tvo Ä‡e biti na koljenima. Hrvatska obrtniÄka komora je mnogo kritika na taj zakon uputila ministru, no on razmiÅ¡lja drugaÄije. Å½eli ugasiti Komoru i prekinuti tu tradiciju, a s druge strane agencijama za razvoje daje milijune kuna za poticaje na rad. Mi to ne razumijemo – istiÄe Milak i dodaje kako se danas od obrta jako teÅ¡ko moÅ¾e Å¾ivjeti, no i kako se treba truditi i raditi dalje.

Posjetitelji su imali prilike ostvariti direktan kontakt s poslodavcima te dobiti informacije o njihovim trenutnim i buduÄ‡im potrebama za zapoÅ¡ljavanjem, te znanjima i vjeÅ¡tinama koje traÅ¾e. TakoÄ‘er, mogli su ispuniti upitnik za zapoÅ¡ljavanje kod potencijalnih poslodavaca, informirati se o moguÄ‡nostima redovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih, stipendiranja i kreditiranja obrazovanja.

Treba istaknuti i kako je posebnost ovogodiÅ¡njeg Sajma poslova ta Å¡to je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, Hrvatski zavod za zapoÅ¡ljavanje postao dijelom Europske mreÅ¾e javnih sluÅ¾bi za zapoÅ¡ljavanje (EURES), Äime je hrvatskim graÄ‘anima postala dostupna i usluga posredovanja pri zapoÅ¡ljavanju u drugim Älanicama Europske unije.

www.vzaktualno.hr/MG

Javni poziv iz programa jamstvenog fonda

30. listopada 2013.

268

Arhiva

Na internetskim stranicama VaraÅ¾dinske Å¾upanije objavljen je Javni poziv iz programa: “Jamstvenog fonda za industriju i inovacije za 2013. godinu Ministarstva gospodarstva”, Äiji korisnici mogu biti gospodarski subjekti, mali i srednji poduzetnici i obrti Äija je preteÅ¾ita djelatnost definirana djelatnostima proizvodnje, koji su registrirani u RH, u veÄ‡inskom su privatnom vlasniÅ¡tvu i imaju ekonomski opravdano ulaganje dokazano Poslovnim planom ili Investicijskom studijom, i koji ulaÅ¾u na podruÄju Å¾upanije.

Sredstva jamstvenog fonda namijenjena su za izdavanje jamstava sektorima preraÄ‘ivaÄke industrije koji su u nadleÅ¾nosti Ministarstva gospodarstva i koji obuhvaÄ‡aju odjeljke prema Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. -NKD- 2007 (â€žNarodne novine“ 58/2007).

Pravo na jamstvo ne mogu ostvariti poduzetnici u teÅ¡koÄ‡ama.

Jamstvo pokriva najviÅ¡e 75% iznosa glavnice kredita odnosno maksimalno 1.500.000,00 kuna po jednom poduzetniku bez obzira radi li se o veÄ‡ postojeÄ‡em poduzetniku ili poduzetniku poÄetniku.

PoÄetnikom se smatra poduzetnik Äije poslovanje ne traje duÅ¾e od 2 godine.

Jamstva se koriste za financiranje ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu koja su nastala kao rezultat inovacije u omjeru 70% (materijalne imovine), 30% (nematerijalne imovine), za financiranje ulaganja u modernizaciju tehnoloÅ¡kog procesa i za obrtna sredstva vezana za provedbe modernizacije tehnoloÅ¡kog procesa do maksimalno 500.000,00 kuna.

Zahtjevi za dodjelu jamstva po poduzetniÄkim kreditima, s pripadajuÄ‡om dokumentacijom (sve u dva primjerka) zaprimati Ä‡e se u poslovnoj banci ili GARA-i d.o.o.

Sve dodatne informacije mogu se doznati putem internetskih stranica GARA-e d.o.o. www.gara.hr, VaraÅ¾dinske Å¾upanije www.varazdinska-zupanija.hr ili telefonski na

042/ 410 151 i 091 410 151 0.

PodsjeÄ‡amo, sredstva jamstvenog fonda u iznosu od 4.550.000,00 kuna namijenjena su za izdavanje jamstava u sektorima preraÄ‘ivaÄke industrije koji su u nadleÅ¾nosti Ministarstva gospodarstva ili za koje ono sudjeluje u politici razvoja (drvno-preraÄ‘ivaÄka i prehrambena industrija), a plasirat Ä‡e se kao jamstvo bankovnih kredita poslovnih subjekata (obrta, malih i srednjih poduzetnika) preko Å¾upanijske garancijske agencije. InaÄe, Ugovori o dodjeli sredstava jamstvenog fonda za preraÄ‘ivaÄku industriju i inovacije u preraÄ‘ivaÄkoj industriji za 2013. godinu s predstavnicima jedanaest Å¾upanije potpisani su u srpnju upravo u VaraÅ¾dinu.

Realizacija programa Jamstvenog fonda za preraÄ‘ivaÄku industriju i inovacije trebala bi pridonijeti jaÄanju konkurentnosti hrvatske preraÄ‘ivaÄke industrije, rastu proizvodnje, porastu zapoÅ¡ljavanja i izvoza, kroz poticanje komercijalizacije istraÅ¾ivaÄkih rezultata, transfera znanja i tehnologija.