Varaždinsko kino Galerija ovog Äetvrtka, 10. listopada, s poÄetkom u 18 sati ugošćuje predstavljanje udruge Variete i projekciju filma redatelja Henri-Georgesa Clouzota: Demoni (Les diaboliques, 1955.).
Odjavna Å¡pica Demona upućuje apel gledateljima da “ne priÄaju prijateljima Å¡to su vidjeli, kako im ne bi pokvarili doživljaj”. Iako nećemo “priÄati Å¡to smo vidjeli”, dakle, otkriti radnju, taj je redateljev zahtjev zapravo odliÄna podloga za najavu filma.
Sugerirati da se ne otkriva radnja, znaÄi baciti mamac publici u vidu odreÄ‘ene intrigantnosti; kazuje se da se tu radi o nekom misteriju, a gledatelja se vabi da otkrije o Äemu je rijeÄ.
Intriga, misterij, tajna, doživljaj, napetost… možemo reći, hiÄkokovska napetost i tako oznaÄiti koordinate Demona. Alfred Hitchcock je poznat (i priznat) kao kralj trilera. Les diaboliques jesu izvrstan triler, ali veza sa Hitchcockom je joÅ¡ Ävršća: naime, Henri-Georges Clouzot Äesto je nazivan “francuskim Hitchcockom”.
Iako naziv govori kako je Clouzot izgubio bitku u popularnosti i glasovitosti, vrijedi provjeriti može li se sa Äuvenim majstorom nositi po kvaliteti filmova. A tu je, po naÅ¡em miÅ¡ljenju, mrtva trka. Stoji da Hitchcock ima veći opus, pa može ponuditi viÅ¡e aduta, no, niz Clouzotovih naslova (Ubojica stanuje na broju 21, Gavran, Quai des orfevres, Nadnica za strah, Demoni) može izdržati rame uz rame sa Vrtoglavicom, Psihom, Pticama i ostalim poznatim uratcima.
Å toviÅ¡e, Clouzot je Demonima preduhitrio Hitchcocka, jer radi se o adaptaciji romana francuskog tandema Boileau-Narcejac. Legenda kaže da je sam Hitch bio takoÄ‘er zainteresiran; u svakom sluÄaju, kasnije je snimio Vrtoglavicu (1958.), takoÄ‘er prema romanu ovog dvojca…
Vratimo se Demonima. Triler, napetost, misterij, taktika sa gledateljima. Pa koji je okvir priÄe?
Može se reći – najklasiÄniji. Imamo trokut, muž, žena, ljubavnica. MeÄ‘utim, odmah na poÄetku stavljeni smo pred neobiÄan scenarij: žena i ljubavnica paktiraju i kuju plan protiv muža. Druga zanimljivost je mjesto radnje. Internat, jedna privatna Å¡kola. Internati će kasnije postati zahvalni ambijenti za misterije (primjerice, Argentova Suspiria) i filmove strave (posebno će biti eksploatirani ženski koledži u tzv. slasherima). Ovdje je, naprotiv, težiÅ¡te stavljeno na uÄitelje, ne uÄenike, i time je dat socijalni kontekst: uÄitelji, Å¡kolstvo, položaj u druÅ¡tvu.
U takvom okružju, pomalo neobiÄnom za ljubavne trokute, gledatelj postepeno shvaća uvod u zaplet: odnose izmeÄ‘u dvije žene i muÅ¡karca. Pomalo se otkriva plan, možemo reći veliki plan premda stvar koja se planira nije velika, u smislu planova koji će biti Äitav jedan podžanr: plan velike pljaÄke ili plan velikog bijega (iz zatvora). Ovdje se planira najobiÄnije najbanalnije «kako se rijeÅ¡iti muža», ali, kako rekosmo, u hiÄkokovskom stilu – dakle, efektno, upeÄatljivo i napeto.
A kakav je plan i kako se realizira, to ćete, prema vlastitom Clouzotovom pozivu, trebati doći vidjeti i doživjeti…
Ulaz je besplatan.