svibanj 2014. – Stranica 8

28. svibnja 2014.

227

Arhiva

DanaÅ¡nji video dana nam pokazuje da nisu baÅ¡ ni vjeÅ¾be za svakog. Neka vas ne obeshrabri ovaj video, ali dobro je imati na umu da ni to viÅ¡e nije bezopasno!

"Košnice" za Gunje u Kinu Galerija

28. svibnja 2014.

219

Arhiva

U subotu, 31. svibnja u 18 sati kino Galerija prikljuÄuje se velikoj humanitarnoj projekciji filma KoÅ¡nice koju organizira HAVC diljem nezavisnih digitaliziranih kina Hrvatske. Sav prihod od ulaznica od 20 kuna namijenjen za pomoÄ‡ stanovnicima Gunje.

RijeÄ je o dugometraÅ¾nom omnibusu studenata filmskih akademija iz Zagreba, Jeruzalema, Londona, KÃ¶lna i Praga. Glavni producent filma je Ivan Kelava koji je porijeklom iz Gunje.

Svoju hrvatsku premijeru film je imao u nacionalnom programu 59. Pulskog filmskog festivala, a meÄ‘unarodnu u popratnom programu 60. MeÄ‘unarodnog filmskog festivala u San Sebastianu. Sufinanciran je sredstvima HAVC-a, MEDIA deska Hrvatske i sponzora. Film je nastao kao Kelavin diplomski rad, pod mentorstvom Damira TereÅ¡aka, filmskog producenta poznatom po nagraÄ‘ivanom filmu Armin.

KoÅ¡nice govore o petero junaka u pet razliÄitih gradova na putu do posla koji, dok se bave svakodnevnim brigama, putem radija prate vijest o tajanstvenom nestanku pÄela.

Gunje je, inaÄe, mjesto koje po broju stanovnika ima najviÅ¡e filmaÅ¡a.

Bespovratna sredstva poljoprivrednicima

28. svibnja 2014.

238

Arhiva

– Grad Lepoglava ruralno je podruÄje. Od 16 gradskih naselja – 12 ih se nalazi na brdsko-planinskom podruÄju, na kojem se tamoÅ¡nje stanovniÅ¡tvo u velikom broju bavi poljoprivredom. Na koji naÄin iskoristiti veliki poljoprivredni potencijal tog podruÄja, najbolje znaju ljudi koji tamo Å¾ive i od kojih smo dobili informacije da Ä‡e im u razvoju poljoprivredne proizvodnje najviÅ¡e pomoÄ‡i bespovratna sredstva koja smo im i ove godine dodijelili – rekao je prilikom potpisivanja ugovora gradonaÄelnik grada Lepoglave Marijan Å kvariÄ‡, dodavÅ¡i kako Grad time sufinancira kapitalna ulaganja u poljoprivredne objekte, kupnju strojeva i sjemenja te nabavku svega potrebnog za poljoprivrednu proizvodnju.

Za razvoj poljoprivredne proizvodnje i poticanje ruralnog razvoja na podruÄju grada Lepoglave bespovratna sredstva dobilo je i ugovore potpisalo devet obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Visina dodijeljenih iznosa kreÄ‡e se od 1.700 do 15.000 kuna.

– Ova mi potpora puno znaÄi. ZahvaljujuÄ‡i njoj kupila sam motokultivator. Kada sam ostala bez posla prebacila sam se na poljoprivrednu proizvodnju, prvenstveno proizvodnju mlijeka, ali da bih opstala moram proÅ¡iriti proizvodnju. A za to mi je potreban motokultivator – zadovoljna je dobivenim gradskim poticajem ÄurÄ‘ica MeÅ¾nariÄ‡, vlasnica OPG-a iz Å½arovnice.

Ugovore s Gradom Lepoglavom potpisale su i Äetiri organizacije koje su bespovratna sredstva, u visini od 5.000 do 80 tisuÄ‡a kuna, dobile iz Programa pomoÄ‡i i osnaÅ¾ivanja organizacija za poticanje razvoja gospodarstva na podruÄju grada Lepoglave. RijeÄ je o Agro-turistiÄkom klasteru Lepoglava, Zadruzi lepoglavska Äipka, domaÄ‡oj radinosti iz Kamenice i obrtu iz Å½arovnice, koji Ä‡e bespovratna sredstva iskoristiti za razvoj poljoprivrede i turizma, odnosno tradicionalnih obrta i proizvoda.

– Agro-turistiÄki klaster Lepoglava dobio je 80 tisuÄ‡a kuna za projekt “Centar za razvoj ruralnog turizma i poljoprivrede”. Nastavak je to proÅ¡logodiÅ¡njeg projekta u okviru kojeg je formirana kontakt toÄka za informiranje i educiranje turistiÄkih subjekata i poljoprivrednika s podruÄja grada Lepoglave – pojasnila je Vesna BrkoviÄ‡, klaster menaÄ‘erica.

Uz bespovratna sredstava dodijeljenih temeljem potpisanih ugovora, Grad Lepoglava razvoj poljoprivredne proizvodnje potiÄe i dodatnim subvencijama.

– U cijelosti sufinanciramo umjetno osjemenjivanje krava i krmaÄa. Financiramo i sadnju trajnih nasada, kao Å¡to su vinogradi i voÄ‡njaci. Subvencioniramo i proizvodnju mlijeka te uzgoj prvotelki i odojaka. ZahvaljujuÄ‡i tim mjerama, uzgoj odojaka na gradskom podruÄju zadovoljio je potrebe trÅ¾iÅ¡ta grada Lepoglave – zakljuÄio je gradonaÄelnik Å kvariÄ‡ i najavio kako Ä‡e i kao saborski zastupnik nastojati utjecati na poboljÅ¡anje tretmana poljoprivrednih proizvoÄ‘aÄa.

Potpisivanju ugovora s dobitnicima gradskih poticaja nazoÄili su zamjenik gradonaÄelnika grada Lepoglave Hrvoje KovaÄ i predsjednik Gradskog vijeÄ‡a Robert MaÄek.

www.vzaktualno.hr

Predstavljamo varaÅ¾dinski bend Double Stop

28. svibnja 2014.

1048

Arhiva

Kroz nekoliko kratkih odgovora na nekoliko kratkih pitanja koja smo postavili glazbeniku Damiru BarabaÅ¡u, predstavljamo varaÅ¾dinski bend – Double Stop – koji se po svom imidÅ¾u, a ponajviÅ¡e glazbi, u potpunosti izdvaja od ostalih. RijeÄ je o skupini iskusnih glazbenika koji su odabrali country i western glazbu.

Kada se i kako rodila ideja o grupi Double Stop? MoÅ¾ete nam malo viÅ¡e reÄ‡i o stilu glazbe koji izvodite?

Ideja o country bendu postojala je veÄ‡ duÅ¾e vrijeme, zadnjih nekoliko godina, meÄ‘utim teÅ¡ko je bilo pronaÄ‡i i okupiti istomiÅ¡ljenike i zaljubljenike u country glazbu. Ova divna ekipa glazbenika koja sad Äini grupu “Double Stop” okupila se preko druÅ¡tvene mreÅ¾e Facebook. Dali smo oglas, a ekipa se javila. OdrÅ¾ali smo radni sastanak i uvidjeli da nam je svima ta ideja bila u glavi veÄ‡ duÅ¾e vrijeme samo je bio problem realizacije. I tako je nastala grupa “Double Stop”.

Country glazba je glazbeni Å¾anr, koji je nastao poÄetkom 20.stoljeÄ‡a iz tradicionalnih elemenata narodne glazbe europskih doseljenika u Sjevernu Ameriku – osobito Iraca.

Tko sve Äini Double Stop?

Grupu Äini skupina iskusnih varaÅ¾dinskih glazbenika: Å½eljka Skok – vokal, Dejan KamenÄev – bas gitara, vokal, Stjepan Hrgar – bubnjevi, Nenad Resnik – gitara, vokal i Damir BarabaÅ¡ – gitara, vokal.

Å to vas je usmjerilo baÅ¡ na country Å¾anr, nekad jako popularan u nas Hrvata? Za kratko vrijeme koje postojite odradili ste veÄ‡ dosta svirki… Kako Vas ljudi prihvaÄ‡aju?

Country sviramo iz Äiste ljubavi prema tom glazbenom Å¾anru. Unijeli smo na varaÅ¾dinsku glazbenu scenu jednu novu glazbenu ponudu koja je, s obzirom na odliÄnu posjeÄ‡enost naÅ¡ih nastupa jako dobro prihvaÄ‡ena i drago nam je zbog toga.

Imate li u planu autorske pjesme, snimanje albuma?

Radimo na autorskim stvarima u suradnji sa tekstopiscima kao Å¡to je Nikola Jelovac iz Zagreba koji je pisao stihove za Olivera DragojeviÄ‡a, mladim i perspektivnim tekstopiscima Markom BariÄ‡em iz Zagreba i Mirijem DragiÄeviÄ‡em iz VaraÅ¾dina.

PoÄetkom lipnja poÄinjemo sa snimanjem pjesama koje Ä‡e biti na hrvatskom i engleskom jeziku. Dakle,cilj nam je biti dio kako hrvatske glazbene scene tako i europske, a moÅ¾da i svjetske – kroz smijeh nam govori Damir BarabaÅ¡.

Sve moguÄ‡nosti su otvorene samo se moramo naÄ‡i u pravo vrijeme na pravom mjestu.

Gdje u skorije vrijeme moÅ¾emo Äuti Double Stop?

Trenutno nastupamo po varaÅ¾dinskim klubovima. Dali smo ponude za nastup na Å pancirfestu i Festivalu Lent u Mariboru te za joÅ¡ neka dogaÄ‘anja. Cilj grupe je nastupati diljem Hrvatske, ali i Å¡ire. VeÄ‡ su dogovoreni neki nastupi u Sloveniji u suradnji s plesnom skupinom Line Dancing “Country Arizona” iz Cerklja na Gorenjskem sa kojom smo ostvarili divnu suradnju.

Drago nam je da se country glazba ponovno vraÄ‡a na hrvatsku glazbenu scenu pa makar i kao trend.

ViÅ¡e o ovim zanimljivim glazbenicima moÅ¾ete pronaÄ‡i na njihovom Facebook profilu, a posluÅ¡ati na Youtube canalu.

www.vzaktualno.hr

Sportska predstava u Lumini centru

27. svibnja 2014.

647

Arhiva

Draga djeco,

Volite se gibati?! I mi takoÄ‘er! ObiljeÅ¾ite s nama MeÄ‘unarodni dan sporta i pogledajte zanimljivu lutkarsku predstavu!

DoÄ‘ite u utorak, 27. svibnja u 18:00 sati na zanimljivu ‘Sportsku predstavu’.

Vidimo se u mini Lumini igraonici 😉

IvaneÄki projekti vrijedni Äak 320 milijuna kuna

27. svibnja 2014.

340

Arhiva

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnog razvoja Branko GrÄiÄ‡ te Äelni ljudi grada Ivanca predvoÄ‘eni gradonaÄelnikom Miloradom BatiniÄ‡em razgovarali su na zajedniÄkom radnom sastanku u Ivancu o pripremi projekata za EU fondove, ali i o projektima s podruÄja Ivanca koji Ä‡e se realizirati uz potporu Ministarstva regionalnog razvoja.

GrÄiÄ‡ je naglasio da su upravo ti manji kapitalni projekti u fazi potpune pripreme pred potpisivanje ugovora. Å to se tiÄe pripreme projekata za financiranje i sufinanciranje iz EU fondova GrÄiÄ‡ pojaÅ¡njava da se do kraja godine oÄekuje donoÅ¡enje operativnog programa nakon Äega slijedi kandidiranje projekata lokalne, socijalne i komunalne infrastrukture koji Ä‡e biti u najveÄ‡em dijelu sufinancirani iz EU fondova.

IstiÄe da su u tijeku natjeÄaji za poslovnu infrastrukturu i da je vrlo vaÅ¾no ispuniti do kraja sve uvjete propisane natjeÄajnim procedurama. Po njegovim rijeÄima europske procedure su bitno zahtjevnije i uvijek je teÅ¾e odraditi posao pripreme i prijave, zbog Äega je bitno da se na vrijeme pruÅ¾e kvalitetne informacije o cijeloj proceduri, Å¡to je takoÄ‘er bila jedna od tema sastanka.

GrÄiÄ‡ je u izjavi medijima posebno istaknuo vaÅ¾nost realizacije velikog projekta, odnosno izgradnje brze ceste VaraÅ¾din-Krapina. PojaÅ¡njava da je realizacija bitna zbog lakÅ¡eg pristupa domaÄ‡ih i stranih investitora koji Å¾ele ulagati u ivaneÄku PoduzetniÄku zonu.

GovoreÄ‡i o projektima, koje Ivanec u ovom trenutku ima u razliÄitim fazama pripremljenosti, BatiniÄ‡ napominje da su ukupne vrijednosti oko 320 milijuna kuna.

Na sastanku se govorili o projektima za ovu godinu, koji su u visokoj fazi pripremljenosti, ali i o projektima u narednim godinama, a osim sa EU projektima, BatiniÄ‡ je ministra GrÄiÄ‡a upoznao i sa strategijom modernizacije nerazvrstanih cesta na podruÄju grada.

Naime, BatiniÄ‡ istiÄe da je to goruÄ‡i problem u gradu i da sami graÄ‘ani participiraju financijski u rjeÅ¡avanju tog problema, Å¡to je inaÄe prava rijetkost u Hrvatskoj. GradonaÄelnik Ivanca se nada da Ä‡e se i to uskoro promijeniti te da Ä‡e se takvi projekti ubuduÄ‡e moÄ‡i rjeÅ¡avati preko fondova EU.

Nakon sastanka, prilikom izjava za medije, potpredsjednik Vlade GrÄiÄ‡, na novinarski upit, kritiÄki se osvrnuo na konstantno kritiziranje od strane HDZ-a da ova Vlada ne povlaÄi sredstva iz EU fondova.

Pojasnio je da su u prva Äetiri mjeseca ove godine iz EU proraÄuna pristigla sredstva u iznosu od 340 milijuna eura dok je Hrvatska s pozicija svojih obveza prema EU proraÄunu uplatila 220 milijuna. KaÅ¾e da je to gotovo milijardu kuna koji se u ovom trenutku nalaze na raÄunu Nacionalnog fonda, temeljne nacionalne institucije koja obavlja financijske transakcije sa Europskom komisijom odnosno EU proraÄunom.

– Å to se tiÄe strukturnih fondova, od 450 milijuna eura iz druge polovice 2013. u ovom trenutku ugovoreno je 180 milijuna eura, a realizacija tih projekata se oÄekuje do kraja 2016. – napominje GrÄiÄ‡.

S druge strane optuÅ¾uje upravo bivÅ¡u HDZ-ovu vlast da nije napravila gotovo niÅ¡ta na pripremi velikih projekata.

– Kada je u pitanju povlaÄenje sredstava iz pretpristupnih fondova mi smo napravili veliki iskorak u samo dvije godine. U dvije godine poveÄ‡ali smo dva puta ugovorenost u odnosu na njihovih Äetiri godine ugovaranja projekata i trostruko realizaciju projekata na terenu. To su ogromni iznosi koje je ova Vlada uspjela u dvije godine realizirati – zakljuÄio je GrÄiÄ‡, te dodao kako su osobe iz HDZ-a koje obmanjuju javnost upravo osobe koje znaju kako sustav funkcionira i da je to zapravo najÅ¾alosnije u cijeloj priÄi.

Pojasnio je da se realizacija projekata, koji su u pripremi ove godine, moÅ¾e mjeriti tek 2017.

InaÄe, osim Ivanca, GrÄiÄ‡ je ranije posjetio i Ludbreg gdje se susreo s gradonaÄelnikom Dubravkom BiliÄ‡em. Potpredsjednik Vlade posjetio je i tvrtku “Ducati komponenti“.

www.vzaktualno.hr/SK

SDP zadovoljan izbornim rezultatom za EP

27. svibnja 2014.

237

Arhiva

VaraÅ¾dinska Å¾upanija jedna je od 4 Å¾upanije u drÅ¾avi u kojoj je na izborima za europarlamentarne zastupnike pobijedila koalicija SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a. Ukupno je za koaliciju glasalo 11.751 graÄ‘ana, odnosno 36,32 %, dok je za koaliciju predvoÄ‘enu HDZ-om, HSS-om i HSP AS-om glasalo 10.977 graÄ‘ana, odnosno 33,93 % biraÄa.

– Zadovoljni smo ovim rezultatima, a vjerujemo da bismo s veÄ‡im postotkom izlaznosti odnijeli i uvjerljiviju pobjedu. Drago nam je da su biraÄi prepoznali rad naÅ¡e koalicije u naÅ¡oj Å¾upaniji i da ostajemo najjaÄa snaga. Kada gledamo koalicijske rezultate, ali i samo rezultate koje su ostvarili SDP-ovi kandidati po preferencijalnim glasovima posebno smo zadovoljni rezultatom u gradovima Ludbregu, VaraÅ¾dinu i Ivancu jer se vidi da smo ostvarili veliku pobjedu, ali postoji i nekoliko sredina s kojima nismo do kraja zadovoljni – rekao je potpredsjednik SDP-a VaraÅ¾dinske Å¾upanije i doÅ¾upan Alen KiÅ¡iÄ‡.

A upravo kod preferencijalnih rezultata se vidi odliÄan rezultat SDP-ovih kandidata, jer kada se zbroji rezultat svih kandidata iz SDP-a Picule, Mimice, Borzan, Valjala, PetroviÄ‡ Jakovine i LeakoviÄ‡, to je 6.265 glasova, a pobjedi je svakako pridonijelo i 3.038 glasova HNS-ovih kandidata RadoÅ¡a i VuÄiÄ‡a, 198 glasova kandidatkinje HSU-a i 274 glasa kandidata IDS-a, te 175 glasova Milorada Pupovca, dok je 1801 biraÄ dao glas listi Kukuriku koalicije bez odabira preferencijalnog glasa.

– Posebno nas veseli uvjerljiva pobjeda nad kandidatima HDZ-a, koji su svi zajedno dobili 3 975 glasova, Å¡to je ogroman zaostatak za naÅ¡ih 6.265. To pokazuje da u naÅ¡oj Å¾upaniji biraÄi i dalje puno viÅ¡e vjeruju SDP-u i naÅ¡im koalicijskim partnerima, zahvaljujem od srca svim biraÄima i to nam je ujedno obveza da radimo joÅ¡ bolje i viÅ¡e za naÅ¡ kraj – naglasio je predsjednik Å¾upanijskog SDP-a i saborski zastupnik Mario Habek.

www.vzaktualno.hr

Porculanska izloÅ¾ba Heide Nonnenmacher

27. svibnja 2014.

243

Arhiva

NjemaÄka umjetnica Heide Nonnenmacher, Ä‡e od 30. svibnja do 30. lipnja ove godine u varaÅ¾dinskoj Kerameikonovoj galeriji K10 izloÅ¾iti svoje recentne radove u porculanu obuhvaÄ‡ene pod nazivom “Orto Botanico”.

Uz to, u sklopu akcije “UÄi od slavnih” Ä‡e 31. svibnja i 01. lipnja ove godine u VaraÅ¾dinu odrÅ¾ati radionicu pod nazivom “Mixed media”.

Heide Nonnenmacher roÄ‘ena je 1951. u Stuttgart Bad – Cannstattu, u NjemaÄkoj. Nakon studija umjetnosti u SchwÃ¤bisch GmÃ¼ndu radila je kao nastavnica a 1982. osniva svoj vlastiti studio. U posljednje vrijeme naroÄito je uspjeÅ¡na u porculanskom paper clayu. Izlagala je po cijelom svijetu i dobila mnogobrojne nagrade meÄ‘u kojima se naroÄito istiÄe ovogodiÅ¡nja drÅ¾avna

nagrada Savezne pokrajine Baden WÃ¼rttenberg za izvanredan doprinos umjetniÄkom stvaranju u

keramici. Aktualna je predsjednica tamoÅ¡njeg keramiÄarskog udruÅ¾enja i docentica na

mnogobrojnim seminarima s temama o keramici. Od 2013. poÄasna je Älanica KERAMEIKONA, Hrvatskog keramiÄarskog udruÅ¾enja.

IzloÅ¾ba Ä‡e otvorenje doÅ¾ivjeti u petak, 30. svibnja u 18 sati, a svi zainteresirani su pozvani da izloÅ¾bu razgledaju te porazgovaraju sa samom umjetnicom.

Umjetnosti se u ovom trenutku ne piše dobro!

27. svibnja 2014.

271

Arhiva

Slovenska slikarica Cvetka Hojnik drugi put u svojoj karijeri izlaÅ¾e u VaraÅ¾dinu, ovaj put u Salonu palaÄe Sermage Gradskog muzeja VaraÅ¾din. Njezin radni ritam vezan je uz dva grada, rodnu Lendavu u kojoj Å¾ivi i Maribor gdje predaje na Srednjoj Å¡koli za primijenjenu umjetnost i na Visokom struÄnom studiju dizajna materijala.

Drugi put izlaÅ¾ete u VaraÅ¾dinu, kako je doÅ¡lo do ove izloÅ¾be, ima li VaraÅ¾din neke posebnosti za Vas?

Na Å¾alost zaboravili smo na treÄ‡e, tada prvo, izlaganje u VaraÅ¾dinu, u galeriji Garestin, na samom poÄetku moje slikarske kariere. JoÅ¡ sam izlagala u galeriji Zlati ajngel i sad u galerijskim prostorima Gradskog muzeja. U VaraÅ¾din dolazim veÄ‡ jako dugo vremena. Å½ivim u Lendavi, na samoj granici izmeÄ‘u Hrvatske i Slovenije i VaraÅ¾din nije daleko od nas. Sam grad, posebno centar, jako je lijepo ureÄ‘en i sa mnogim kulturnim dogaÄ‘ajima, a s vremenom su se isplela i mnoga prijateljstva koja njegujemo veÄ‡ viÅ¡e od dvadeset godina.

ZavrÅ¡ili ste studij dizajna i tekstila u programu oblikovanja Å¡to je i na prvi pogled Ävrsta veza s likovnom umjetnoÅ¡Ä‡u.

Po svojem osnovnom obrazovanju sam dizajner odjeÄ‡e i tekstila, vjerojatno veÄ‡ od malih nogu imam odjeÄ‡u u krvi. To se u mojim mladim godinama nikako nije sviÄ‘alo roditeljima, jer je bilo jako puno ekperimentiranja i neuspjelih modnih kreacija. Bili su jako skeptiÄni, poÅ¡to se nikad nije znalo Å¡to Ä‡e od mojeg rada nastati. Ali kako iz maloga naraste veliko, nakon mnogih pokuÅ¡aja i traÅ¾enja osobnog izraza u umjetnosti, poÄela sam spajati slikanje i design na dvodimenzionalnoj povrÅ¡ini.

Sve moje slike nose u sebi joÅ¡ uvijek tekstilne elemente, s kojima pravim reljefnost povrÅ¡ine. Istodobno recikliram stare, veÄ‡ odbaÄene materijale, jer sam ustanovila, da se akrilne boje bolje uhvate na tekstil koji je veÄ‡ bio opran i upotrijebljen. A i sama reljefnost tekstila je jako suptilna, pa slike, iako se upotrebljava i drugi materijal, nikad nisu fiziÄki preteÅ¡ke za prenoÅ¡enje, Å¡to je za moju fizionomiju isto u redu.

Å to prenosite svojim studentima i uÄenicima, Å¡to je to vaÅ¾no za njihov buduÄ‡i rad?

Najprije je vaÅ¾no da slijede svoje snove. MoÅ¾da su srednjoÅ¡kolci joÅ¡ premladi da bi znali Å¡to ih interesira u Å¾ivotu i je li umjetnost to Äemu bi se opredijelili za cijeli Å¾ivot. Ali na studiju veÄ‡ Å¾elim da u dizajnu razmiÅ¡ljaju transparentno i traÅ¾e viÅ¡e rjeÅ¡enja za jedan predmet, pogotovu kad su u pitanju boje. Nastojim im predoÄiti kako dizajn mora izvirati iz njihove unutraÅ¡njosti , te iskustva i znanja koje su stekli tjiekom studija.

Kakav je po Vama poloÅ¾aj likovne umjetnosti danas i da li je novi naziv vizualna umjetnost unio zbrku kod obiÄnih ljudi i umanjio znaÄaj klasiÄne slike i skulpture?

Umjetnosti se u ovom trenutku baÅ¡ i ne piÅ¡e dobro. Kod krize u drÅ¾avi najprije se uvijek napravi rez u kulturi. Ljudi nemaju novca da bi kupovali umjetniÄka djela, to se vidi i po prodaji. Onda su tu i novi mediji, koji su u ovom trenutku jako popularni i posebno privlaÄe mlaÄ‘u populaciju. Svaki novitet donosi sa sobom i radoznalost pa i strah, Å¡to Ä‡e se dogoditi u buduÄ‡nosti. Tako je i u umjetnosti. S time, da ja mislim, kako je kod instalacija i performansa potrebno gledali stvari s viÅ¡e Å¡irine i tolerancije nego kod klasiÄne umjetnosti.

Od kuda izvire reljefnost na VaÅ¡im slikama?

Najprije su moje slike bile raÄ‘ene od tekstilnih ostanka, koje sam podlagala s raznim materijalima, te Å¡ivala sa Å¡ivaÄ‡im strojem ili rukom. Kao i za kist tako je i za Å¡ivanje potrebno iglu upotrijebiti s jako velikom mjerom strasti i kreativnosti da bi stigli do Å¾eljenog rezultata, odnosno do efekta. Kako slikaÅ¡ s kistom tako i s iglom moÅ¾eÅ¡ prepletati niti, raditi razliÄite teksture i reljefnosti, praviti crte, oblike, niti mogu biti tanke ili debele, raÄ‘aju se crte razliÄitih kvaliteta, u biti radi se o slikarskoj intervanciji na tekstilu ili o Å¡ivanju na platnu. U mojim djelima se slikani i Å¡ivani elementi spajaju meÄ‘usobno i nemaju stroge granice. Poruka djela je sagraÄ‘ena iz viÅ¡e segmenta Å¡ivanja, slikanja, niti, poteza s kistom.

Sada posebno istraÅ¾ujem Äinjenice kako orijentacija prostora napred-natrag, gore-dolje, lijevo-desno u jednom trenu postaju beznaÄajne, jer kompozicije moÅ¾emo gledati iz razliÄitih perspektiva i udaljenosti. DogaÄ‘anje na povrÅ¡ini obogaÄ‡eno je joÅ¡ kontrastiranjima izmeÄ‘u ploÅ¡nosti i reljefnosti, odnosno izmeÄ‘u glatkih i strukturiranih povrÅ¡ina, s moguÄ‡nosti istovremenog optiÄnog i taktilnog doÅ¾ivljaja. U svemu tome prisutna je i simbolika igre izmeÄ‘u svjetlosti i tame, izmeÄ‘u Å¾enstvene mekoÄ‡e i muÅ¡ke grubosti, izmeÄ‘u stvarnosti i duhovnosti, prolaznosti i vjeÄnosti.

Na slikovnim povrÅ¡inama istodobno se pojavljuju sitni grafizmi u obliku kvadrata, usporednih linijskih nizova ili tek vidljive spirale koje dopunjuju mreÅ¾aste ili adicijsko vezane veÄ‡e kvadrate i likove kruga, radeÄ‡i ritmiÄku kompoziciju koja se Å¡iri i izvan formata kvadratnih nositelja.

PoÄetna toÄka likovnog objekta tako predstavljaju krug i kvadrat, i to je poÄetak likovne propovjedi u obliku decentrirane kompozicijske mreÅ¾e s poÄetkom i krajem negdje u beskraju, s tranzicijom iz jednog slikarskog platna na drugo.

Kvadrat s pravokutnom derivacijom, Äesto na podlogu zlatnog reza, predstavlja u pitagorinskom nauku simbol tetrade – govorimo o Äetiri filozofska elementa gdje svaki element ima svoj broj: zemlja 4, voda 3, zrak 2, vatra 1. AritmetiÄki zbroj prva Äetiri broja je 10, simbol univerzalnog znanja, potpunosti i boÅ¾anskoga koje se odraÅ¾ava i u mojima spiralama, simbolu Å¾ivota i plodnosti.

Krug predstavlja orbis mundi, istodobno svemir i duhovnu dimenziju, trokut pa dopunjuje kvadrat u smislu potpunosti, isto tako u skladu s pitagorinskom simbolikom.

Å½elim naglasiti, da moje slikanje zahtjeva opÅ¡irne predpriprave, jer je potrebno na mnogobrojnim skicama, osim opredeljenja kompozicije i proporcija, odrediti i razliÄite materiale i odabrati boje. Ja istodobno uzimam u obzir i specifiÄan galerijski ambient, pa tako svaka izloÅ¾ba za mene i za gledatelja znaÄi novi izazov, jer djela iz stalno drugoga vidika motiviraju k meditaciji o preplitanju Å¾ivota i smrti, o interakciji reda, smrti, kaosa.

Igra geometrijskim likovima i tonovima od bijele do crne boje ostavlja dojam Vas kao vrlo organizirane osobe. Jeste li takvi u Å¾ivotu?

Mislim da sam i u Å¾ivotu priliÄno organizirana, ali to ne znaÄi da stalno Äistim i nemam ni trunke praÅ¡ine u kuÄ‡i. U atelerieru imam stvaralaÄki nered, ali inaÄe mi smeta, kad stvari nisu napravljene precizno i na vrijeme.

ZaÅ¡to crna i bijela boja, koje i jesu boje na neki naÄin?

Znamo da crna i bijela nisu boje, ali ako pogledamo to sa stajaliÅ¡ta Å¾ivota znamo, da je bijela boja poÄetak uvijek neÄeg novoga, lijepog . Crna je u naÅ¡oj religija boja Å¾alosti, znaÄi smrt, propadanje itd… Vjerojatno izbor mojih boja na slikama izlazi iz modnog svijeta: kad si obuÄen u crno skoro nikad ne pogrijeÅ¡iÅ¡, a na slikama teksture u crnom ili bijelom govore sve.

Oslikavali ste umjetniÄke knjige, tko je koga nadahnjivao, Vi pjesnike ili oni Vas?

Definitivno pjesnici nadahnjuju mene, posebno mi je pri srcu Feri LainÅ¡Äek jer mogu u svako njegovoj pjesmi pronaÄ‡i mali dio sebe.

Vezani ste uz tekstil i oblikovanje jeste li prisutni u modnom svijetu?

Radim kao stilistica za jednu modnu agenciju u Sloveniji. Bavim se i dizajnom odjeÄ‡e. ali u ovom trenu to je joÅ¡ velika tajna.

Je li VaÅ¡e porijeklo u manjem gradu nedostatak ili prednost? Kako ljudi kod Vas doÅ¾ivljavaju nekog tko u kulturi dobiva nagrade?

Ja sam takva osoba koja mogu Å¾ivjeti bilo gdje na svijetu. Lako se prilagoÄ‘avam na nove situacije, kod jela nisam izbirljiva. ali mi Å¾ivot u Lendavi odgovara. Mali je grad, ima pozitivnu energiju, a ako zaÅ¾eliÅ¡ otputovati bilo kuda, BeÄ je 240 km od Lendave, BudimpeÅ¡ta 240 km, Ljubljana 220 km, a Zagreb 150km. A sami znate da je najgore biti sudac u rodnome kraju. Ne izlazim mnogo pa mnogi, kad me sretnu, misle da sam se odselila. Ali tu je moj dom i vjerojatno Ä‡u tu ostati.

HoÄ‡e li VaÅ¡e slikarstvo krenuti nekim novim izriÄajem ili joÅ¡ niste zavrÅ¡ili ono Å¡to ste htjeli dati?

Vjerojatno. Stalno istraÅ¾ujem, i kad ne slikam mislim na slike i kompozicije. U ovom trenutku pripremam projekat sa Sinagogom u Mariboru. Moje slike govorit Ä‡e o broju 7 u Å¾idovskoj kulturi. Istodobno je broj 7 i moj broj. Slike Ä‡e opet biti strogo povezane po boji, obliku i po teksturama s prostorom u kojem Ä‡e biti izloÅ¾ene.

Tekst/Foto: Nedjeljko KrÄar

HNS-ovci zahvalili biraÄima na glasovima!

27. svibnja 2014.

223

Arhiva

Nakon proteklih nedjeljnih izbora za Älanove u Europski parlament, Å½upanijska organizacija HNS-a na Äelu s Predragom Å tromarom te kandidatom na izborima Marinom VuÄiÄ‡em danas prijepodne u prostorijama stranke zahvalila je svim biraÄima koji su izaÅ¡li na izbore i svojim preferencijalnim glasovima iskazali podrÅ¡ku kandidatima HNS-a.

Å tromar je istaknuo da je zadovoljan rezultatom i da je podruÅ¾nica stranke odradila dobar posao.

– Hvala svim biraÄima u naÅ¡oj Å¾upaniji koji su izaÅ¡li na izbore i svojim preferencijalnim glasovima zaokruÅ¾ili jednog od dva HNS-ovaca, Jozu RadoÅ¡a i Marina VuÄiÄ‡a. Zajedno su dobili viÅ¡e od 3.000 glasova i zahvaljujem naÅ¡oj organizaciji koje je pokazala da je snaÅ¾na i jaka. ViÅ¡e od 3.000 glasova je 55% viÅ¡e nego na proÅ¡lim izborima. Garantiram i tvrdim da je stranka HNS u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji jaÄa nego Å¡to je bila. Imamo nekoliko primjera gdje smo dobili jako puno preferencijalnih glasova, gdje je Marin VuÄiÄ‡ dobio najviÅ¡e od svih na listi; to su Bednja, Mali Bukovec, Martijanec, Cestica, SraÄinec, Vinica, Beretinec, Trnovec BartoloveÄki, a iza Tonina Piccule bio je u Ivancu, MaruÅ¡evcu, Ludbregu, Svetom ÄurÄ‘u, Velikom Bukovcu, Novom Marofu, Petrijancu, Vidovcu, Svetom Iliji, itd – istaknuo je Predrag Å tromar dodavÅ¡i da najveÄ‡e Äestitke upuÄ‡uje biraÄima Å¡to su prepoznali i Marina VuÄiÄ‡a i Jozu RadoÅ¡a.

– Zahvaljujem i srediÅ¡njici koja nam je omoguÄ‡ila da na zajedniÄkoj listi imamo naÅ¡eg kandidata sa sjevera i da to bude baÅ¡ Marin VuÄiÄ‡. Siguran sam da Ä‡e Marin i dalje raditi u Å½upanijskoj organizaciji, sada je postao puno poznatiji i vjerujem da Ä‡emo imati joÅ¡ jednu jaku osobu u svim izborima koji nas oÄekuju – zakljuÄio je Å tromar.

Marin VuÄiÄ‡ zahvalo je svima koji su svoj preferencijski glas dali njemu te istaknuo da je kandidiranje na listi bila velika stvar iza koje je stajalo i mnogo odgovornosti. Isto tako, naglasio je da niti jedna politiÄka stranka ne moÅ¾e biti zadovoljna odazivom na ove izbore.

– Neki kaÅ¾u da nije puno, ali ja mislim da je u ovom trenutku to i viÅ¡e nego pristojan rezulatat, ako usporedimo rezultat prije 10 mjeseci. Zahvaljujem svima koji su radili u kampanji u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji i svima koji su mi pomagali u kampanji u RH te onima koji su mi dali glas. Zaista je Äast i odgovornost biti kandidiran, nije mala stvar svoje ime i prezime staviti na listu, nije mi bilo svejedno jer ta odgovornost uvijek je tu, i kada je rezultat dobar i kada je loÅ¡ – rekao je Marin VuÄiÄ‡.

– Niti jedna stranka ne moÅ¾e biti zadovoljna sa odazivom na ove izbore, iako je on neÅ¡to malo veÄ‡i nego Å¡to je bio prije deset mjeseci. Generalno, to je joÅ¡ uvijek loÅ¡e. Sve politiÄke stranke moraju se angaÅ¾irati da na jedan “pitkiji” naÄin ljudima objasne zaÅ¡to je vaÅ¾no izaÄ‡i na izbore za EU parlament – istaknuo je VuÄiÄ‡ dodavÅ¡i da Ä‡e i dalje biti Älan HNS-a i raditi sve ono Å¡to Älanovi stranke rade.

www.vzaktualno.hr/T.M.C.