2014. – Stranica 392

Tjedan upoznavanja groblja Europe i u VaraÅ¾dinu

17. svibnja 2014.

268

Arhiva

Pod pokroviteljstvom Grada VaraÅ¾dina, a u organizaciji Parkova d.d., Koncertnog ureda VaraÅ¾din, Pogrebnog podjetja Maribor d.d., Galerijskog centra VaraÅ¾din i Gradskog muzeja VaraÅ¾din, slijedeÄ‡eg petka, 23. svibnja u 10 sati na Gradskom groblju VaraÅ¾din (Groblje ratnika I. svjetskog rata), odrÅ¾at Ä‡e se obiljeÅ¾avanje Tjedna upoznavanja groblja Europe, te 100. obljetnice 1. svjetskog rata.

Parkovi d.d. kao glavni organizator, uz Grad VaraÅ¾din, Koncertni ured VaraÅ¾din, Pogrebno podjetje Maribor d.d., Galerijski centar VaraÅ¾din i Gradski muzej VaraÅ¾din, Ä‡e kao partneri otvoriti Tjedan upoznavanja groblja Europe i obiljeÅ¾iti 100. obljetnicu I. svjetskog rata.

InaÄe, Gradsko groblje VaraÅ¾din je od 2003. godine Älan ASCE-a (Association of Significant Cemeteries of Europe – Udruge znamenitih groblja Europe), udruge koja svake godine obiljeÅ¾ava Tjedan upoznavanja groblja Europe.

Prilikom otvorenja Tjedna bit Ä‡e otvorena izloÅ¾ba fotografija “European cemeteries: Soul gardens, variety and heritage” koja je poklon Pogrebnog podjetja Maribor d.d. gradu VaraÅ¾dinu, kandidatu za Europsku prijestolnicu kulture 2020.godine.

IzloÅ¾ba ukljuÄuje fotografije razliÄitih autora iz 23 grada i 16 zemalja, kojom se predstavljaju groblja kao vaÅ¾an dio kulturne baÅ¡tine i spomenik na posebno mjesto, ljude i obiÄaje kroz vrijeme. Cilj izloÅ¾be je predstaviti bogatstvo kulturno-povijesnog nasljeÄ‘a europskih groblja VaraÅ¾dincima i turistima i naglasiti vaÅ¾nost groblja i umjetnosti na grobljima kao kljuÄnog dijela europske povijesti. Groblja su umjetniÄke galerije na otvorenom a pribliÅ¾avanjem njihovih ljepota i vrijednosti lokalnom stanovniÅ¡tvu potiÄemo njihovo oÄuvanje i zaÅ¡titu. IzloÅ¾bom fotografija europskih groblja Å¾elja nam je potaknuti otvorenost, dostupnost i razumijevanje groblja za posjetitelje te promovirati groblje kao dio kulturne ponude grada i vaÅ¾an dio njegove turistiÄke ponude.

IzloÅ¾ba odraÅ¾ava oboje – raznolikost i jednake vrednote meÄ‘u razliÄitim podruÄjima Europe i potiÄe na doÅ¾ivljavanje groblja ne samo kao mjesta smrti i tuge, veÄ‡ zelenog parka, muzeja na otvorenom, mjesta bogatog povijeÅ¡Ä‡u, anegdotama, ljudima i, na kraju, Å¾ivotom.

Ova izloÅ¾ba prvi puta je predstavljena kada je Maribor bio Europska prijestolnica kulture i to na konferenciji Udruge znamenitih groblja Europe (Association of significant cemeteries in Europe -ASCE) u suradnji sa Zavodom MARIBOR 2012 – European capital of culture 2012.godine. Osim ASCE-a, partneri na projektu bili su i gradovi AvilÃ©s (Å panjolska), Nebbiu (Korzika, Francuska) i Nicosia (Cipar) a projekt je sufinanciran iz projekta Kultura 2007-2013 Europske komisije (Directorate for education and culture).

IzloÅ¾bu Ä‡e otvoriti gradonaÄelnik grada VaraÅ¾dina g.Goran HabuÅ¡ i predsjednica ASCE-a i direktorica Pogrebnog podjetja Maribor Lidija PliberÅ¡ek, a nakon otvorenja izloÅ¾be, dr. sc. Vladimir Huzjan Ä‡e govoriti o Groblju ratnika I. svjetskog rata i europskim vojnicima sahranjenima na naÅ¡em groblju a cijeli program Ä‡e upotpuniti kratki koncert puhaÄkog orkestra.

IzloÅ¾bu fotografiju “European cemeteries: Soul gardens, variety and heritage” svi zainteresirani moÄ‡i Ä‡e razgledati u Galerijskom centru VaraÅ¾din, Trg Miljenka StanÄiÄ‡a od 24. svibnja do 08. lipnja 2014.

VaraÅ¾dinsko groblje dio je meÄ‘unarodnog turistiÄkog projekta ‘European Cemeteries Route’

Groblja su zajedniÄka svim europskim gradovima. Ona su mjesta osjeÄ‡aja i sjeÄ‡anja, ali i svjedoci lokalne povijesti i odraz kulturnog i vjerskog identiteta tih gradova. Groblja su opipljivi elementi naÅ¡e povijesti, kroz svoje spomenike, arhitektonske elemente, umjetniÄka djela, gravure, urbano planiranje i hortikulturu. Ona su mjesta na kojima se moÅ¾emo prisjetiti i upoznati sa vaÅ¾nim razdobljima naÅ¡e povijesti. I zbog svega toga imamo obvezu zaÅ¡tititi naÅ¡a groblja i predati ih buduÄ‡im generacijama.

‘European Cemeteries Route’ ili Ruta europskih groblja je projekt koji je baziran na mozaiku razliÄitosti obiÄaja, kulture i povijesti Europe u posljednjih 200 godina kroz groblja. Projekt obuhvaÄ‡a groblja u 50 gradova i u 20 europskih zemalja a 2011. godine dobio je i prestiÅ¾nu nagradu u okviru nagrada Ulysess 2011, koje svake godine dodjeljuje Svjetska turistiÄka organizacija. Ova nagrada dodjeljuje se inovativnim projektima u turizmu.

UvrÅ¡tenje Gradskog groblja VaraÅ¾din u Rutu europskih groblja, koja je prepoznata i nagraÄ‘ena kao kvalitetan i inovativan projekt u turizmu, veliko je priznanje i gradu VaraÅ¾dinu. Ovo je ujedno i putokaz ostalima kako se europskim integracijama i suradnjom na europskim projektima mogu postiÄ‡i dugoroÄni pozitivi efekti i utjecati na stvaranje prepoznatljivosti VaraÅ¾dina u europskim okvirima.

Gradsko groblje VaraÅ¾din najposjeÄ‡enija je turistiÄka destinacija u VaraÅ¾dinu. Osim promocije Gradskog groblja VaraÅ¾din kao dijela turistiÄke ponude VaraÅ¾dina kroz Rutu europskih groblja Parkovi Ä‡e se i dalje truditi unapreÄ‘ivati sadrÅ¾aje na groblju, kako one namijenjene korisnicima, tako i one turistiÄke a s tim u vezi u planu je veÄ‡ nekoliko projekata kulturno-povijesnog i turistiÄkog karaktera.

Tema "Srijede u Muzeju" je obitelj Lazar

17. svibnja 2014.

241

Arhiva

Tema Srijede u Muzeju, koja se u palaÄi Herzer odrÅ¾ava 21. svibnja, je obitelj Lazar, jedna od najveÄ‡ih darovatelja predmeta za fundus varaÅ¾dinskoga muzeja, ali zanimljiva i po svojemu druÅ¡tvenom angaÅ¾manu u povijesti VaraÅ¾dina.

Kao koÅ¾arski obrtnici, pripadnici te obitelji joÅ¡ su od polovice 19. stoljeÄ‡a sudjelovali u gospodarskom i politiÄkom Å¾ivotu grada, a znaÄajan doprinos dali su i u brojnim kulturnim i karitativnim aktivnostima, gdje su se svojim radom istaknuli u I. hrvatskom dobrovoljnom vatrogasnom zboru, GraÄ‘anskoj Äeti te udrugama VaraÅ¾dinske Hrvatice i Hrvatska Å¾ena.

Glavni gost veÄeri i sugovornik muzejskoj savjetnici Spomenki TeÅ¾ak je Stanko Lazar, koji je nastavio obiteljsku tradiciju u druÅ¡tvenim gradskim dogaÄ‘anjima, osobito kao pjevaÄ u nekoliko varaÅ¾dinskih zborova. Uz to Å¡to je Muzeju darovao brojne predmete iz obiteljske ostavÅ¡tine, meÄ‘u kojima su fotografije, narodne noÅ¡nje, tehniÄke naprave i razliÄiti dokumenti, on je muzealcima i istraÅ¾ivaÄima vaÅ¾an izvor informacija i pomagaÄ u prikupljanju podataka o varaÅ¾dinskoj povijesti.

ÄŒlanovi obitelji Lazar i danas obogaÄ‡uju kulturni Å¾ivot VaraÅ¾dina i to ponajprije kao vrsni i ugledni glazbenici, pa Ä‡e se u glazbenom dijelu veÄeri predstaviti i ansambl Camerata Garestin, u kojemu nastupaju KreÅ¡imir, Ivana i Zvonimir Lazar sa svojim kolegama KreÅ¡imirom Hassom i Danijem BoÅ¡njakom.

Program poÄinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.

Medicinska škola obrazuje za traÅ¾ena zanimanja!

17. svibnja 2014.

769

Arhiva

Medicinska Å¡kola VaraÅ¾din najstarija je zdravstvena Å¡kola u ovom dijelu RH. S radom je zapoÄela 1958. godine u zgradi djevojaÄke gimnazije sestara UrÅ¡ulinki gdje ostaje sve do 2006. kada se seli u vlastite prostore u ulici Vinka MeÄ‘erala 11. U poÄetku je Å¡kola obrazovala samo medicinske sestre da bi danas u svojoj ponudi obrazovanja imala svih devet zanimanja koja se u medicini obrazuju na razini srednje Å¡kole (medicinske sestre, fizioterapeuti, farmaceuti, laboranti, sanitarni tehniÄari, primalje- asistentice, medicinski kozmetiÄari, dentalni tehniÄari i dentalni asistenti).

Å kola je u drÅ¾avi ali i u susjednim regijama zapadne Europe poznata po izobrazbi vrlo kompetentnih zdravstvenih djelatnika.

U Å¡koli se trenutno obrazuje 449 uÄenika, a u Å¡kolskoj godini 2014./15. ima 96 upisnih mjesta u tri usmjerenja: 48 uÄenika u smjeru medicinska sestra opÄ‡e njege/medicinski tehniÄar opÄ‡e njege, 24 uÄenika u smjeru fizioterapeutski tehniÄar i 24 uÄenika u smjeru zdravstveno laboratorijski tehniÄar

Å kola obrazuje svih devet zanimanja koja se u medicini obrazuju na razini srednje Å¡kole:

1. medicinske sestre opÄ‡e njege/tehniÄar opÄ‡e njege,

2. fizioterapeuti

3. laboranti,

4. farmaceuti,

5. sanitarni tehniÄari,

6. primalje- asistentice,

7. medicinski kozmetiÄari,

8. dentalni tehniÄari,

9. dentalni asistenti.

U Medicinskoj Å¡koli ne postoji zanimanje za koje nema velikog interesa ali ipak najveÄ‡i interes je za medicinske sestre, fizioterapeute, farmaceute te dentalne tehniÄare.

Å kola se nalazi na gotovo idealnoj poziciji, stotinjak metara zraÄne linije od OpÄ‡e bolnice VaraÅ¾din gdje se odvijaju vjeÅ¾be i kliniÄka nastava. OkruÅ¾ena je prekrasnim parkom i hortikulturalno ureÄ‘enim dvoriÅ¡tem. Sve uÄionice opremljene su ICT tehnologijom, specijalizirani laboratoriji i kabineti omoguÄ‡uju praÄ‡enje nastave i uvjeÅ¾bavanje praktiÄnih vjeÅ¡tina na najsuvremenijoj opremi iz podruÄja opÄ‡e i dentalne medicine.

Kako Å¡kola obrazuje uÄenik za rad s ljudima poseban naglasak stavljen je na razvoj socijalnih i komunikacijskih vjeÅ¡tina te na odgojnu i ponaÅ¡aju komponentu. Kvaliteta Å¡kole ogleda se kroz rezultate drÅ¾avne mature te strukovnim natjecanjima u kojima uÄenici realiziraju vrlo visoku razinu rezultata.

– Najbolja preporuka naÅ¡e Å¡kole ogleda se kroz Äinjenicu da uÄenici po zavrÅ¡etku Å¡kolovanja istovremeno dobivaju dvije, Å¾ivotno vaÅ¾ne stvari: u ruci imaju svjedodÅ¾bu konkretnog zanimanja s kojim se mogu vrlo brzo zaposliti na trÅ¾iÅ¡tu rada, a posebice sada kada je RH Älanica EU. Naime, zdravstvena zanimanja su deficitarna i vrlo traÅ¾ena na trÅ¾iÅ¡tu EU. Druga jednako vaÅ¾na Äinjenica je dobra pripremljenost uÄenika za drÅ¾avnu maturu po Äijim rezultatima se naÅ¡i uÄenici bez problema upisuju na sveuÄiliÅ¡ne studije poput Medicinskog fakulteta, Biokemijsko- farmaceutskog, Biotehnologije, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Prirodoslovno- matematiÄkog fakulteta te struÄne studije pri visokim zdravstvenim uÄiliÅ¡tima poput Sestrinstva, Radiologije, Sanitarnog inÅ¾enjerstva, Fizioterapije, Radne terapije, laboratorijske dijagnostike i sl. – istaknula je ravanateljica mr. sc. Mirjana Grabar-Kruljac.

www.vzaktualno.hr

Zagreb opet uvjerljiv protiv VaraÅ¾dina

16. svibnja 2014.

599

Arhiva

Kao i prije dva dana u prvenstvu, Zagreb je i u polufinalu hrvatskog Kupa bio uvjerljivo bolji od VaraÅ¾dina i pobijedio ga s visokih 38:28 (17:12).

U umaÅ¡koj dvorani dileme zapravo nije bilo. Znalo se i prije da VaraÅ¾din samo Äudom moÅ¾e preskoÄiti Zagreb. Dabrovi su se dobro drÅ¾ali samo prvih 16 minuta, nakon toga su ZagrebaÅ¡i otiÅ¡li na 10:6 i tu su prednost odrÅ¾avali do kraja poluvremena.

U nastavku VaraÅ¾din se tri-Äetiri puta uspio pribliÅ¾iti na minus tri, ali kada je, u razdoblju od 38. do 41. minute, zagrebaÄka momÄad otiÅ¡la na plus sedam svim iluzijama, ako ih je uopÄ‡e bilo, doÅ¡ao je kraj. Do zavrÅ¡etak tekme tu su prednost poveÄ‡ali na okruglih deset razlike, 38:28.

– SliÄna utakmica kao i u VaraÅ¾dinu prije par dana. Imali smo namjeru umrtviti njihovu brzu igru, razvuÄ‡i ih, ali nismo baÅ¡ u tome uspjeli. Zagreb je igrao bolju obranu, bio je koncetriraniji u Å¡utu, brÅ¾e se kretao bez lopte. Ne mogu svojim igraÄima niÅ¡ta zamjeriti, dali su koliko su mogli u ovom trenutku. Zagreb je najbolja naÅ¡a momÄad i joÅ¡ dugo Ä‡e to biti. Pred kraj smo dali priliku ostalim igraÄima jer veÄ‡ sutra imamo utakmicu za treÄ‡e mjesto – rekao je trener GRK VaraÅ¾dina Zoran JeftiÄ‡.

Kod Zagreba najefikasniji su bili ObranoviÄ‡ i VuglaÄ, svaki sa 7 golova, a kod VaraÅ¾dina SrÅ¡en i Horvat sa 6 golova.

U prvoj polufinalnoj utakmici Dubrava je napravila veliko iznenaÄ‘enje i pobijedelia Nexe rezultatom 33:29, pa Ä‡e u nedjelju igrati finale sa Zagrebom.

GRK VaraÅ¾din i Nexe borit Ä‡e se za 3. mjesto u subotu, 17. svibnja, u 15 sati, Å¡to Ä‡e biti i svojevrsna predigra vrlo vaÅ¾nom prvenstvenom dvoboju istih ovih protivnika slijedeÄ‡eg tjedna.

www.vzaktualno.hr

Crazy Hill Festival ipak 23. i 24. svibnja

16. svibnja 2014.

273

Arhiva

Na danaÅ¡njoj tiskovnoj konferenciji u VaraÅ¾dinu predstavljen je program Open Air Festivala CHF 2014., koji je radi nepovoljne vremenske prognoze ovoga vikenda preseljen na slijedeÄ‡i vikend.

– Vremenske prilike nisu nam iÅ¡le na ruku, ali zato mi izlazimo u susret svim posjetiteljima Festivala. Bilo bi Å¡teta da olujno nevrijeme pokvari glazbeni spektakl koji smo pripremili. Kupljene ulaznice Ä‡e naravno vrijediti i za novi termin, a onima koji su kupili Festivalske ulaznice, vratit Ä‡emo novac na njihov zahtjev – poruÄili su organizatori, Dragan BarbariÄ‡, vlasnik tvrtke Tentorium i i predsjednik Moto kluba CrazyHill Riders Marijan PomahaÄ.

Festivalski je program gotovo identiÄan po line-upu i sadrÅ¾ajima onome prvobitno najavljenom, s tom promjenom Å¡to Ä‡e trajati tri, a ne prvobitno najavljna Äetiri dana.

Trodnevni glazbeni rock spektakl Crazy Hill Festival odrÅ¾at Ä‡e se na ludbreÅ¡kom Otoku Mladosti:

– petak 23.5. – M.P. Thompson u 21 h

– subota 24.5. – poslijepodnevni defile i blagoslov motorista – Vrane (PoÅ¾ega), Malehookers (Zagreb), Psihomodo Pop (Zagreb), OpÄ‡a opasnost (Å½upanja) izvlaÄenje nagradne tombole

Za sve posjetitelje Festivala organizatori su osigurali jeftinije karte za vlak, koje Ä‡e za posjetitelje CHF-a iz smjera VaraÅ¾dina, Koprivnice i ÄŒakovca prema Ludbregu biti jeftinije 40 posto.

– PrognostiÄari za slijedeÄ‡i tjedan najavljuju lijepo vrijeme, tako da Ä‡e nas za vikend grijati sunce i ljetne temperature zraka, zato doÄ‘ite da se zajedno dobro zabavimo – poruÄuju organizatori CHF-a.

Kupljene festivalske ulaznice vrijede za nove termine koncerata, a za one koji joÅ¡ nisu – ulaznice mogu nabaviti na prodajnim mjestima i u sustavu Eventima. Najsretniji Ä‡e posjetitelj ovogodiÅ¡njeg CHF-a kuÄ‡i otiÄ‡i s glavnom nagradom tombole – motorkotaÄem Harley Davidson!

10 najveÄ‡ih trgovaca lani diglo prihode za 962 mil kn

16. svibnja 2014.

377

Arhiva

Deset najveÄ‡ih trgovaca u maloprodaji u Hrvatskoj je proÅ¡le, 2013. godine ostvarilo rast prihoda od 962 milijuna kuna, na 32,9 milijardi, piÅ¡e Poslovni dnevnik.

NajveÄ‡i rast prihoda u branÅ¡i je u recesijskoj 2013. godini imao Lidl, kojem su prihodi porasli za 373 milijuna kuna, a slijedi splitski Tommy s rastom prihoda od 190 milijuna kuna te Kaufland s prihodima veÄ‡im za 187 milijuna kuna.

Pad prihoda zabiljeÅ¾ili su pak Diona, Äiji su prihodi pali za 66 milijuna kuna, a najveÄ‡e je iznenaÄ‘enje meÄ‘u tvrtkama s padom prihoda Konzum. Prihodi Konzuma pali su 0,82 posto, odnosno za oko 111 milijuna kuna.

Mercator je pak, zahvaljujuÄ‡i reorganizaciji poslovanja, rastao skromnih jedan posto, za 26 milijuna kuna.

Ina 1,63 milijardi kuna gubitka iz 2013. pokriva iz zadrÅ¾ane dobiti

Glavna skupÅ¡tina Ine d.d., zakazana za 24. lipnja, trebala bi donijeti odluku o pokriÄ‡u 1,63 milijarde kuna gubitka iz proÅ¡le godine zadrÅ¾anom dobiti iz ranijih godina.

U danas objavljenom pozivu za glavnu skupÅ¡tinu navodi se da je 2013. godina za Inu bila teÅ¡ka godina s obzirom na negativna gospodarska kretanja i nepovoljna kretanja potraÅ¾nje na kljuÄnim trÅ¾iÅ¡tima Hrvatske, BiH i Slovenije, dok se situacija u Siriji takoÄ‘er kretala u negativnom smjeru.

Na financijske rezultate proÅ¡le godine, stoji u obrazloÅ¾enju prijedloga odluke o pokriÄ‡u gubitka, velikim su dijelom utjecali i vanjski i izvanredni faktori.

Portugal zabrinuo ulagaÄe na europskim trÅ¾iÅ¡tima dionica

Europska trÅ¾iÅ¡ta dionica oslabila su danas pod pritiskom loÅ¡ih vijesti iz Portugala koje su meÄ‘u ulagaÄima potpirile strah od nove krize u eurozoni.

Portugalski burzovni indeks PSI-20 oslabio je 2,4 posto a trgovci kao razlog navode 10-postotni pad dioinice portugalske Banco Espirito Santo nakon najave izdanja obveznica uz popust radi prikupljanja kapitala.

Dodatno je trÅ¾iÅ¡te pritisnula zabrinutost za stanje u portugalskom gospodarstvu nakon Å¡to su juÄer objavljeni podaci pokazali Å¡okantan 0,7-postotni pad BDP-a u prvom tromjeseÄju.

Iako su pojedini trgovci uvjereni da je Å¡iri uzlazni trend na europskim trÅ¾iÅ¡tima dionica ostao netaknut, u Sunrise Brokersu podupiru defanzivniji pristup trÅ¾iÅ¡tima dionica i preporuÄuju dionice energetskih kompanija radi zaÅ¡tite za sluÄaj dugotrajnijeg pada trÅ¾iÅ¡ta.

Indeks Tokijske burze Nikkei zakljuÄio je trgovanje u minusu 1,4 posto, na 14.096 bodova.

Nikola BakÅ¡aj, analitiÄar Fima vrijednosnica

Promicanje udomiteljstva u KZZ

16. svibnja 2014.

308

Arhiva

U Krapinsko-zagorskoj Å¾upaniji postoji potreba za osnivanjem udruge udomitelja, zakljuÄeno je na raspravi koja se odrÅ¾ala povodom MeÄ‘unarodnog dana obitelji, 15. svibnja u Zaboku, a u sklopu tribine “Promicanje udomiteljstva u Krapinsko-zagorskoj Å¾upaniji”.

Tribinu je organizirala Krapinsko-zagorska Å¾upanija i sva Äetiri centra za socijalnu skrb koja djeluju na podruÄju Å¾upanije: Donja Stubica, Krapina, Zabok i Zlatar Bistrica te PodruÅ¾nice Obiteljskog centra.

MeÄ‘unarodni dan Obitelji obiljeÅ¾ava se veÄ‡ 20 godina diljem svijeta, s ciljem naglaÅ¡avanja vaÅ¾nosti kojeg zajednica pridaje obiteljskom Å¾ivotu i obitelji kao osnovnoj zajednici u druÅ¡tvu. Cilj odrÅ¾avanja tribine bio je prikazati vaÅ¾nost udomiteljstva kao jedine prilike za djecu, ali i odrasle osobe izdvojene iz vlastite obitelji, da rastu i razvijaju se u obiteljskom okruÅ¾enju, uz ljude koji im Å¾ele i mogu pruÅ¾iti toplinu obiteljskog doma, ljubav i skrb.

Tribini je prisustvovala i zamjenica Å¾upana za druÅ¡tvene djelatnosti Jasna Petek, koja je istaknula vaÅ¾nost obitelji kao temelja druÅ¡tva, kao mjesto koje svakom pojedincu pruÅ¾a sigurnost, ljubav, toplinu i podrÅ¡ku, a za neke pojedince u naÅ¡oj zajednici udomiteljska obitelj je jedina prilika za to.

Å to danas udomiteljstvo podrazumijeva, koliko je razvijeno u naÅ¡oj Å½upaniji, kolika je njegova vaÅ¾nost u socijalnoj politici na nacionalnoj i Å¾upanijskoj razini i Å¡to se Äini oko Å¡irenje udomiteljstva izloÅ¾ila je Tanja Cujzek, prof. soc. pedagoginja, predstojnica PodruÅ¾nice Obiteljskog centra. Cujzek je takoÄ‘er najavila i poÄetak medijske kampanje za promicanje udomiteljstva, prezentirala letke, plakate i web stranicu izraÄ‘ene u tu svrhu.

Tatjana BiÅ¾iÄ‡, struÄna radnica Centra za socijalnu skrb Zabok upoznala je prisutne o oblicima podrÅ¡ke udomiteljima, o tome Å¡to je supervizija udomitelja i kakva su njena iskustva u radu s udomiteljima. Ravnateljice i struÄne radnice centara za socijalnu skrb ukratko su izloÅ¾ile o radu i iskustvima svojih centara u podruÄju udomiteljstva, a posebno zanimljiva bila su obraÄ‡anja samih udomitelja koja su govorili o svojim motivima za bavljenje udomiteljstvom. U nekim obiteljima bavljenje udomiteljstvom je tradicija, pa tako i veÄ‡ treÄ‡a generacija Älanova obitelji ima namjeru nastaviti s udomljavanjem.