Kad su proÅ¡log Äetvrtka povjesniÄar umjetnosti Miroslav Klemm i nakladnik Modernist u Zagrebu predstavili knjigu „Stoljeća oko nas“, pokazali su zapravo ljepote Varaždina u Zagrebu. Zamislite, ovom se izuzetnom knjižicom nekadaÅ¡nja hrvatska metropola predstavljala sadaÅ¡njoj…
Kompetentno, samo njemu svojstveno, Miroslav Klemm otkriva zagonetke varaždinske arhitekture, kiparstva i slikarstva, kako stoji u podnaslovu, a nakladnik Modernist ovom knjigom zaokružuje trilogiju kojom Klemm ushićeno piše o vrijednostima i ljepotama, ali prije svega prigovara zbog nebrige. On to s pravom može i smije, jer je u Varaždinsku arhitekturu i njegovu povijest ušao kroz svaku pa i najmanju poru kroz koju se moglo ući.
U Varaždin je deÄko sa zagrebaÄke TreÅ¡njevke stigao joÅ¡ daleke 1973. godine kao mladi diplomirani povjesniÄar umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. OÄarala ga je varaždinska povijest, grad ga je prihvatio, zaposlio se u Gradskom muzeju, ali grad nije dovoljno odgovorno prihvatio njegova upozorenja na krive poteze, nestruÄne interpolacije u arhitekturi, u nepoÅ¡tivanju pravila i naÄina života jednog grada.
Brojnim struÄnim radovima kao i napisima u tiskanim mjedijima Klemm je glasno progovarao o tome Å¡to nam je Äiniti no, njegov se glas većinom odbijao od zidova indiferentnosti ma koje gradske vlaste kroz vremena. I tako preko Äetrdeset godina, od dana kad je s putnim torbama siÅ¡ao na varaždinsko tlo i na njemu ostao do danas.
Miroslav Klemm je razoÄaran nebrigom i krivim potezima. Kao rezultat nerazumijevanja i ignoriranja struke, nepoÅ¡tivanja povijesti i predaka nastala je knjiga pod nedvosmislenim naslovom „Izgubljeni grad“.
Klemm i nakladnik Modernist ukazuju zaÅ¡to Varaždin, uz uvrijeÄ‘enost tadaÅ¡njih gradskih otaca i ÄuÄ‘enje graÄ‘ana, nije uvrÅ¡ten na listu zaÅ¡tićene baÅ¡tine UNESCO-a. Kao graÄ‘anin i kao struÄnjak potiÅ¡ten je, jer zna da se mnogo toga u poimanju starog Varaždina moglo ispraviti, ali i sprijeÄiti daljnji nepovrat u desetljećima dok je pokuÅ¡avao naći kompetentnog sugovornika.
Umoran od izvlaÄenja dokaza nebrige Klem si je dao oduÅ¡ka i pokazuje kakav je grad izgubljen, ali onda kao kao nepopravljivi zaljubljenik u svoj Varaždin otkriva nove detalje, nove ljepote koje možemo sami zamijetiti ako se malo potrudimo, naravno i saÄuvati.
Tako slijedećom knjigom „Nepoznato cvijeće Varaždina“ dijelom ublažava svoju patnju za „Izgubljenim gradom“, a u ovoj trećoj knjizi „Stoljeća oko nas“ njegovo oko i moć zapažanja nam ukazuje na vrijedne detalje koje u svakodnevnoj strci gotovo ne primjećujemo.
Zato se Iva PotoÄnik u pogovoru ove treće knjige pita koliko smo uopće svjesni onoga Å¡to imamo. Jesmo li zapravo krivi Å¡to smo izgubili vrijeme u kojem smo mogli izgraditi drugaÄiji i kvalitetniji sistem valorizacije. Pri tome istiÄe kako Miroslav Klemm ovom knjigom ne mistificira svojim postavljenim pitanjima, već je prvenstveno Äitatelju prepustio da sam odluÄuje o važnosti Äuvanja kolektivne steÄevine.
PiÅ¡e: Nedjeljko KrÄar
www.vzaktualno.hr