ožujak 2015. – Stranica 9

Valamar Riviera razmatra širenje u regiju

26. ožujka 2015.

155

Investicijsko druÅ¡tvo Epic sa sjediÅ¡tem u BeÄu, veÄ‡inski vlasnik Valamar Riviere, jedne od najveÄ‡ih hrvatskih turistiÄko-hotelijerskih tvrtki, razmatra Å¡irenje svog turistiÄkog portfelja, piÅ¡e austrijski list Wirtschaftsblatt.

Epic Å¾eli proÅ¡iriti svoj utjecaj u Jadransko-alpskoj regiji te razmatra akvizicije u Sloveniji, sjevernoj Italiji i Austriji, rekao je Franz LanschÃ¼tzer, izvrÅ¡ni direktor Valamar Riviere.

U Austriji je Valamar zainteresiran za skijaÅ¡ka odmaraliÅ¡ta, ali problem je porezna reforma koja se priprema. PredviÄ‘eno je, naime, poveÄ‡anje PDV-a za turizam s 10 na 13 posto, a to znatno umanjuje atraktivnost ulaganja.

Nakon prigovora da Ä‡e poveÄ‡anje PDV-a naruÅ¡iti konkurentnost austrijskog turizma, primjena nove stope PDV-a odgoÄ‘ena je za svibanj 2016. Dodatno porezno optereÄ‡enje za hotelijere zbog porezne reforme predstavnici turistiÄkog sektora procjenjuju na oko 100 milijuna eura godiÅ¡nje.

Petrokemija u travnju na trÅ¾iÅ¡te lansira novi proizvod

Kutinska Petrokemija najavila je u Äetvrtak da Ä‡e se u travnju u prodaji naÄ‡i njen novi proizvod – granulirani amonijev-sulfat. Petrokemija je ovih dana uspjeÅ¡no proizvela probne koliÄine novog proizvoda granuliranog amonijevog – sulfata, Å¡to je jedan od temelja revidiranog Programa restrukturiranja i financijske konsolidacije 2015. – 2019. koji je predstavila nova Uprava tvrtke.

Andreja Å½upaniÄ‡, analitiÄarka Fima vrijednosnica

Zar su ljudi zaista najokrutnija vrsta na ovom planetu?

26. ožujka 2015.

139

SkloniÅ¡te za Å¾ivotinje Prijatelji ÄŒakovec zaprimilo je ponovo juÄer u popodnevnim satima, taman pred kiÅ¡u koja je poÄela padati, dojavu o ostavljenim Å¡tencima uz poljski put u Vulariji.

Volonteri su se odmah zaputili na lice mjesta gdje ih je doÄekao zaista oÄajan prizor. Devet malih Å¡tenaca, iz razliÄitih legla, leÅ¾alo je veÄ‡ potpuno mokro i promrzlo uz rub puta stiskajuÄ‡i se jedan uz drugog i pokuÅ¡avajuÄ‡i se zagrijati. Ostavljeni na milost i nemilost, u nemoguÄ‡nosti da se pobrinu sami za hranu, bez zaklona mogli su samo Äekati polaku i sigurnu smrt od gladi.

Puni su parazita, slabaÅ¡ni, prerano odvojeni od majke.

– Zapanjuje nas ljudska okrutnost prema Å¾ivotinjama i iako smo se kroz godine djelovanja skloniÅ¡ta nagledali svakakvih prizora, ovakvi nas uvijek potresu do suza.”, rekli su volonteri. “Zato pozivamo graÄ‘ane da steriliziraju svoje kuÄ‡ne ljubimce kako ne bi imali neÅ¾eljenih potomaka koje je danas sve teÅ¾e udomiti – poruÄuju iz Azila.

S druge strane napuÅ¡tanje Å¾ivotinje je kaÅ¾njivo Zakonom o zaÅ¡titi Å¾ivotinja kaznom i do 15000,00 kn, ali je uvijek naravno teÅ¡ko pronaÄ‡i poÄinitelje s Äime ovakvi okrutni ljudi oÄito i raÄunaju.

ÄŒakoveÄko skloniÅ¡te za Å¾ivotinje djeluje veÄ‡ 14 godina i u svom je radu zbrinulo viÅ¡e od 3.000 Å¾ivotinja, a trenutno skrbi o 289 pasa, Å¡to odraslih, Å¡to Å¡tenaca.

Nedostaje im svega, od hrane, starih deka, ruÄnika, plahti, starih novina do financijskih sredstava za veterinarsku skrb i cijepljenja pa mole sve graÄ‘ane da im i ovaj put pomognu uplatom donacije na njihov raÄun HR3323400091116025375, ZEU Prijatelji Å¾ivotinja i prirode ÄŒakovec, uz naznaku: donacija za Å¡tence.

Å½upan Štromar u Saboru na predstavljanju rada Odbora regija

26. ožujka 2015.

143

U Hrvatskom saboru juÄer je odrÅ¾ana zajedniÄka sjednica Odbora za europske poslove, Odbora za regionalni razvoj i fondove EU-a te Odbora za lokalnu i podruÄnu (regionalnu) samoupravu na kojoj je predstavljen rad Odbora regija i aktivnosti hrvatskih Älanova u Bruxellesu, Äiji je Älan i Å¾upan VaraÅ¾dinske Å¾upanije Predrag Å tromar koji je ukazao na vaÅ¾nost djelovanja Odbora regija.

– Europski parlament, VijeÄ‡e ili Europska komisija moraju se savjetovati s Odborom kada je to predviÄ‘eno ugovorima, a posebice u sluÄajevima koji se odnose na prekograniÄnu suradnju – istaknuo je Å¾upan te dodao da Odbor takoÄ‘er moÅ¾e davati i miÅ¡ljenja na vlastitu inicijativu u sluÄajevima u kojima je takav postupak primjeren.

Sjednicu je otvorio predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko koji je podsjetio kako ukupno zakonodavstvo Europske unije znatno utjeÄe na Å¾ivot hrvatskih graÄ‘ana, a po nekim procjenama Äak 70 posto zakonodavstva Unije izravno utjeÄe na Å¾ivot graÄ‘ana upravo u regijama i lokalnim zajednicama. Lisabonskim ugovorom ojaÄana je uloga nacionalnih parlamenata i regionalnih i lokalnih zajednica kroz Odbor regija.

Europski model donoÅ¡enja odluka na viÅ¡e razina moÅ¾e uspjeÅ¡no funkcionirati samo ako su sve razine, europska, nacionalna, regionalna i lokalna dobro definirane i ako su graÄ‘ani dobro informirani te aktivno sudjeluju u tom procesu, istaknuo je Leko.

ÄŒlan Odbora regija i voditelj hrvatskog izaslanstva pri Odboru regija Nikola DobroslaviÄ‡ predstavio je rad i aktivnosti Odbora. Istaknuo je da je Odbor utemeljen 1994. godine kao savjetodavno tijelo Europske unije koje na europskoj razini predstavlja interese lokalnih i regionalnih vlasti i funkcionira na temelju triju osnovnih naÄela: naÄelu supsidijarnosti, blizine i partnerstva.

– Broj Älanova Odbora regija ne smije biti veÄ‡i od 350, a RH ima devet Älanova i zamjenika Älanova koji su imenovani na petogodiÅ¡nji mandat od 2015. do 2020. – istaknuo je DobroslaviÄ‡.

Na sjednici se joÅ¡ razgovaralo i o modalitetima suradnje Odbora regija i Hrvatskoga sabora u postupku donoÅ¡enja pojedinih zakonodavnih prijedloga u institucijama Europske unije kao i o moguÄ‡oj suradnji Odbora regija s drugim relevantnim institucijama u RH.

Na zajedniÄkoj sjednici sudjelovali su Älanovi triju odbora Hrvatskoga sabora te Älanovi i zamjenici Älanova Odbora regija.

Podsjetimo, Vlada RH je poÄetkom sijeÄnja imenovala Älanove i zamjenike u Odbor regija Europske unije u mandatnom razdoblju od 2015. do 2020. godine. Imenovani su dosadaÅ¡nji Älanovi toga Odbora gradonaÄelnik Rijeke Vojko Obersnel, Å¾upani Nikola DobroslaviÄ‡, Predrag Å tromar, Danijel MaruÅ¡iÄ‡ i Valter Flego; gradonaÄelnik Å½eljko Turk, zastupnica u zagrebaÄkoj Gradskoj skupÅ¡tini Jelena PaviÄiÄ‡ VukiÄeviÄ‡, opÄ‡inski naÄelnici Bruno HraniÄ‡ i SnjeÅ¾ana BuÅ¾inec. Zamjenici Älana su Viviana Benussi, Jasna Petek, Ivan VuÄiÄ‡, Slavko PriÅ¡Ä‡an, Tulio Demetlika, Josipa Rimac, Dinko Pirak, Martin BariÄeviÄ‡ i Alojz TomaÅ¡eviÄ‡.

VaraÅ¾din domaÄ‡in konferencije o sigurnosti gradova

26. ožujka 2015.

127

VaraÅ¾din je 26. i 27. oÅ¾ujka domaÄ‡in dvodnevne 7- regionalne konferencije Sigurnost gradova SIGG 2015. koja je okupila predstavnike lokalnih zajednica iz cijele Hrvatske te regije, Slovenije, Crne Gore, Makedonije, Bosne i Hercegovine.

U dva dana govorit Ä‡e se o civilnom kriznom upravljanju gradovima, novim tehnologijama za sigurnije gradove, ulozi lokalne zajednice u prevenciji terorizma, sportskoj infrastrukturi i lokalnoj zajednici te urbanim rizicima.

Nikola MilijeviÄ‡ predsjednik Foruma za urbanu sigurnost, ujedno i predsjednik organizacijskog odbora varaÅ¾dinske konferencije, naglasio je da Ä‡e dvodnevna konferencija odgovarati na aktualna pitanja iz domene sigurnosti, prvenstveno graÄ‘ana te lokalne zajednice.

– Cilj je ove konferencije da pobudi svijest ljudi koji su odgovorni za sigurnost u lokalnim zajednicama da moÅ¾da na neki naÄin, potaknuti aktualnim dogaÄ‘anjima, joÅ¡ viÅ¡e paÅ¾nju posvete na prevenciju sigurnosti – rekao je MilijeviÄ‡.

VaraÅ¾dinska Å¾upanija meÄ‘u najsigurnijima u Hrvatskoj

VaraÅ¾din i VaraÅ¾dinska Å¾upanija, izmeÄ‘u ostalih, pruÅ¾ili su potporu organizaciji Konferencije o sigurnosti gradova Å¡to je ujedno dobra prilika da se istakne visoka razina sigurnosti u gradu i Å¾upanija.

Å½upan Predrag Å tromar naglasio je da je sigurnost u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji na izuzetno visokoj razini, a kao najveÄ‡e prijetnje sigurnosti graÄ‘ana naveo je elementarne nepogode, toÄnije poplave i kliziÅ¡ta.

PojaÅ¡njava da u Å¾upaniji nema izrazito velikih gradova Å¡to svakako doprinosi visokoj razini sigurnosti. Isto je potvrdio i gradonaÄelnik HabuÅ¡ pojaÅ¡njavajuÄ‡i da sve institucije koje su zaduÅ¾ene za sigurnost graÄ‘ana dobro rade svoj posao, i da je upravo to temelj za ukupan razvoj kako grada VaraÅ¾dina tako i drugih lokalnih zajednica.

NaÄelnik PU VaraÅ¾dinske Darko JurÄec istaknuo je da podaci pokazuju da je VaraÅ¾dinska Å¾upanija jedna od najsigurnijih u Hrvatskoj. OtkrivaÄka djelatnost je i dalje visoka a dobar je prodor u tamnu zonu kriminaliteta- zakljuÄio je JurÄec.

Veleposlanica Kine odrÅ¾ala predavanje i otvorila izloÅ¾bu fotografija

26. ožujka 2015.

140

Deng Ying, veleposlanica Narodne Republike Kine u Republici Hrvatskoj, danas je posjetila VaraÅ¾din. U Gradskoj vijeÄ‡nici primio ju je gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡, a u galeriji LUV-a otvorila je izloÅ¾bu fotografija.

– Upoznali smo veleposlanicu s razvojnim planovima grada VaraÅ¾dina, o tome da Å¾elimo biti sveuÄiliÅ¡ni centar, da osnivamo poduzetniÄku i industrijsku zonu koju moÅ¾emo ponuditi kineskim investitorima, o potencijalu varaÅ¾dinskog aerodroma i gospodarske zone oko njega, o kandidaturi za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Razgovarali smo o moguÄ‡nosti bratimljenja s kineskim gradom Wuhanom Äije Ä‡e izaslanstvo posjetiti Hrvatsku od 7. do 10. svibnja i doÄ‡i u VaraÅ¾din. Mogu reÄ‡i da smo naÅ¡li dosta dodirnih toÄaka s Wuhanom i s Kinom, da nam se vizije razvoja preklapaju. Whan ima viÅ¡e od 10 milijuna stanovnika, a VaraÅ¾din 47.000, ali to neÄ‡e biti zapreka kvalitetnoj suradnji u obrazovanju, kulturi i gospodarstvu – rekao je gradonaÄelnik HabuÅ¡ nakon razgovora s kineskom veleposlanicom, a ona je istaknula da su razvojni planovi VaraÅ¾dina na nju ostavili dubok dojam.

– Delegacija jednog od najveÄ‡ih kineskih gradova doÄ‡i Ä‡e u VaraÅ¾din. Wuhan i VaraÅ¾din imaju dosta sliÄnosti. Vjerujem da Ä‡e iz posjeta proizaÄ‡i suradnja izmeÄ‘u dva grada i izmeÄ‘u dviju zemalja. Vjerujem da postoji moguÄ‡nost suradnje u razliÄitim podruÄjima, od gospodarstva i financija do turizma i obrazovanja, jer potencijal zaista postoji. OÄekujem da Ä‡e i varaÅ¾dinsko izaslanstvo posjetiti Kinu, a Veleposlanstvo Å¾eli biti most izmeÄ‘u Hrvatske i Kine – kazale je Ying.

U galeriji LUV-a kineska veleposlanica otvorila je izloÅ¾bu suvremene fotografije “Iz Å¾ivota Kine – Ljudi i obiÄaji”, zanimljivu izloÅ¾bu koja predstavlja suvremenu Kinu, ali i naÄinu Å¾ivota i obiÄaje ljudi u Kini.

– Ovu izloÅ¾bu smatram poÄetkom suradnje. Posebno mi je drago Å¡to su mladi doÅ¡li pogledati izloÅ¾bu jer su oni buduÄ‡nost te suradnje – istaknula je veleposlanica, a gradonaÄelnik HabuÅ¡ je zahvalio na prilici da se izloÅ¾bom upozna dio Kine.

– Kina nam je daleka zemlja koja ima bogatu i nama nedovoljno poznatu povijest, intrigantnu sadaÅ¡njost, ali i perspektivnu buduÄ‡nost. Ovo je prilika da se kroz fotografiju upoznamo s dijelom Kine – rekao je HabuÅ¡.

IzloÅ¾bu u galeriji LUV-a u trgovaÄkom centru u Ulici Gustava Krkleca organiziraju Grad VaraÅ¾din, Veleposlanstvo Narodne Republike Kine, Koordinacija hrvatskih druÅ¡tava prijateljstva i Likovno udruÅ¾enje VaraÅ¾din. MoÄ‡i Ä‡e se pogledati do 9. travnja.

OÅ¾ivjele terase

26. ožujka 2015.

144

Duga i dosadna zima konaÄno je iza nas, a s prvim danima proljeÄ‡a i prvim toplim zrakama sunca oÅ¾ivjele su i varaÅ¾dinske terase. Ugostitelji nisu dugo oklijevali, postavili su stolice i stolove, a VaraÅ¾dinci su to jedva doÄekali i popili prvu proljetnu kavu. I danas je, uz plus 18 stupnjeva, na Korzu bilo vrlo ugodno i fino, pa su mnogi, unatoÄ radnom danu, odvojili koju minutu za uÅ¾ivanciju.

www.vzaktualno.hr

IstraÅ¾ni zatvor monstruoznoj majci i petorici muškaraca

26. ožujka 2015.

154

Å½upanijsko drÅ¾avno odvjetniÅ¡tvo u VaraÅ¾dinu je provelo prva ispitivanja osumnjiÄenika i donijelo rjeÅ¡enje o provoÄ‘enju istrage protiv jedanaestero hrvatskih drÅ¾avljana (1965., 1944., 1942., 1956., 1962., 1953., 1947., 1944., 1967., 1945. i 1951.) zbog osnovane sumnje na poÄinjenje teÅ¡kog kaznenog djela spolnog zlostavljanja i iskoriÅ¡tavanja djeteta, te kaznenih djela prostitucije, spolne zlouporabe djeteta mlaÄ‘eg od 15 godina i spolnog odnoÅ¡aja bez pristanka.

Postoji osnovana sumnja da je prvookrivljena 50-godiÅ¡njakinja, koristeÄ‡i svoj roditeljski autoritet i teÅ¡ke obiteljske prilike od 1999. do 2009. godine poÄinila navedena kaznena djela na Å¡tetu svojih dviju maloljetnih kÄ‡eri odnosno da je u cilju zarade pronalazila muÅ¡ke osobe za navedena kaznena djela. Osnovano se sumnja da je s djelima nastavila i kada je jedna od kÄ‡eri postala punoljetna.

Postoji osnovana sumnja da su desetorica okrivljenika u veÄ‡em broju sluÄajeva poÄinili spomenuta kaznena djela iako su znali da su one mlaÄ‘e od 15 godina odnosno da ih prvookrivljenica na ta djela prisiljava radi zarade zbog teÅ¡kog materijalnog stanja.

Sutkinja istrage je prihvatila prijedlog drÅ¾avnog odvjetnika i odredila istraÅ¾ni zatvor prvookrivljenici zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i opasnosti od ponavljanja kaznenih djela te joÅ¡ petorici okrivljenika zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke.

www.vzaktualno.hr

U srijedu, 25. oÅ¾ujka u 12 sati u VratiÅ¡incu, Ulici dr. Franje Debana, na prijelazu ceste preko Å¾eljezniÄke pruge dogodila se prometna nesreÄ‡a u kojoj 22-godiÅ¡nji vozaÄ osobnog automobila ÄakoveÄkih registracijskih oznaka, dolaskom do prijelaza ceste preko Å¾eljezniÄke pruge, na kojem je promet reguliran samo prometnim znakovima (nema ureÄ‘aja za zatvaranje prometa, ni ureÄ‘aja za davanje znakova kojima se najavljuje pribliÅ¾avanje vlaka), nije zaustavio vozilo i uvjerio se da prugom ne nailazi vlak.

Zbog toga je u njegovo vozilo udario putniÄki vlak koji prometuje na relaciji Mursko SrediÅ¡Ä‡e – VaraÅ¾din. VozaÄ osobnog automobila u prometnoj nesreÄ‡i nije zadobio ozlijede.

Zbog prometne nesreÄ‡e putniÄki vlak kasnio je oko 50 minuta te su odgoÄ‘eni vlakovi na relaciji ÄŒakovec-VaraÅ¾din i obrnuto.

VozaÄu osobnog automobila izdano je izvjeÅ¡Ä‡e o poÄinjenom prekrÅ¡aju.

Sve sudionike u prometu pozivamo na poÅ¡tivanje odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojima je reguliran prelazak Å¾eljezniÄke pruge odnosno u sluÄaju nepoÅ¡tivanja, podsjeÄ‡amo na propisane represivne mjere:

nezaustavljanje pred prijelazom ceste preko Å¾eljezniÄke pruge u istoj razini, ako je ureÄ‘aj za zatvaranje prometa spuÅ¡ten, ili ako se taj ureÄ‘aj veÄ‡ poÄeo spuÅ¡tati, ili ako se daju svjetlosni ili zvuÄni znaci koji upozoravaju da Ä‡e se taj ureÄ‘aj poÄeti spuÅ¡tati, odnosno da se prijelazu ceste preko Å¾eljezniÄke pruge pribliÅ¾ava vlak. Za vozaÄa vozila – novÄana kazna u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna, odreÄ‘ivanje 2 negativna prekrÅ¡ajna boda i izricanja zaÅ¡titne mjere zabrane upravljanja vozilom (prvo poÄinjenje ovog prekrÅ¡aja 3 mjeseca zabrane, drugo poÄinjenje 6 mjeseci, a treÄ‡e ili viÅ¡e, 9 mjeseci zabrane upravljanja vozilom). NovÄanom kaznom u iznosu od 500 kuna kaznit Ä‡e se za prekrÅ¡aj ostali sudionici u prometu na cesti koji postupe suprotno odredbama ovoga Älanka.

na prijelazu ceste preko Å¾eljezniÄke pruge u istoj razini na kojem nema ureÄ‘aja za zatvaranje prometa ni ureÄ‘aja za davanje znakova kojima se najavljuje pribliÅ¾avanje vlaka, sudionici u prometu moraju se zaustaviti te mogu prijeÄ‡i preko Å¾eljezniÄke pruge tek kad se uvjere da prugom ne nailazi vlak ili neko drugo vozilo koje se kreÄ‡e po traÄnicama. NovÄanom kaznom u iznosu od 500 kuna kaznit Ä‡e se za prekrÅ¡aj sudionik u prometu ako postupi suprotno odredbama ovoga Älanka.

www.vzaktualno.hr