rujan 2016. – Stranica 42

Vanja BojaniÄ‡ i Nikola SmoliÄ‡ pobjednici

15. rujna 2016.

143

Obronci Ravne gore i neodoljiva priroda oko jezera TrakoÅ¡Ä‡an proÅ¡lu su subotu postali jedinstvena trkaÄka staza na kojoj se u sklopu utrke Red Bull Ravna gora Trail 2016 natjecalo Äak 75 trkaÄa.

Start utrke bio je u FiliÄ‡evom domu na Ravnoj gori. Staza je vodila Å¡umskim putem na vrh Ravne gore pa preko grebena makadamom do raskriÅ¾ja u selu Å½arovnica. Nakon toga su se natjecatelji penjali na suprotni greben i njime se vraÄ‡ali do FiliÄ‡evog doma. Od doma se potom silazilo lijepom Å¡umskom stazom do dvorca TrakoÅ¡Ä‡an te se trÄalo oko jezera. Nakon kruga oko jezera istim se putem vraÄ‡alo do cilja u FiliÄ‡evom domu.

Na Ravnoj gori su se trÄale dvije utrke. â€žVelika“ utrka bila je duga 28 kilometara i imala je 1300 metara uspona i isto toliko silaska. MeÅ¾u Å¾enama, najbolja je bila Vanja BojaniÄ‡. Drugo mjesto osvojila je Katja RajaÄiÄ‡ a treÄ‡e Matea MamiÄ‡. U muÅ¡koj konkurenciji najbolji je bio Nikola SmoliÄ‡, drugo mjesto zauzeo je Ivan LovrenÄiÄ‡, a treÄ‡eplasirani je bio JoÅ¾e Å½upan.

â€žMala“ utrka je bila duga 13 kilometara i s oko 600 metara visinske razlike. Od Å¾ena, najbolja je bila Maja MataÄiÄ‡. Drugo mjesto osvojila je Kristina Zajec a treÄ‡e Andreja Migles. U muÅ¡koj kategoriji prvo mjesto osvojio je Vladimir Slunjski. Drugi je bio Benyamin Vuk, a treÄ‡i Vanja Canjuga.

Najsjevernija gora Hrvatskog zagorja tako je, i Äetvrtu godinu za redom, privukla zaljubljenike u planinsko trÄanje iz VaraÅ¾dinske, ali i okolnih Å¾upanija. U organizaciji SRD 315 Sjeverozapad tako se proteklu subotu trÄalo najljepÅ¡im predjelima Ravne gore, na zadovoljstvo brojnih zadovoljnih trkaÄa i okupljene publika.

Utrka Ravna gora trail je imala i humanitarni karakter. SRD 315 Sjeverozapad se prikljuÄio humanitarnoj akciji za pomoÄ‡ Anji PÅ¡ag. Od svake startnine za utrku odvojeno je po 10 kuna, a na samoj utrci prikupljane su i dobrovoljne donacije.

www.vzaktualno.hr

19. Älanica Hrvatske udruge banaka

15. rujna 2016.

151

Vaba d.d. banka VaraÅ¾din postala je devetnaesta Älanica Hrvatske udruge banaka, gospodarskog interesnog udruÅ¾enja banaka, Äime postaje promotor zajedniÄkih interesa i odgovornog bankovnog poslovanja. ZajedniÄki Sporazum o pristupanju u Älanstvo HUB-a danas su potpisali Zdenko AdroviÄ‡, direktor Hrvatske udruge banaka i Ivica BoÅ¾an, predsjednik Uprave Vaba d.d. banke.

Potpisivanjem originala â€žKodeksa dobre bankovne prakse“ Vaba banka potvrdila je prihvaÄ‡anje postavljenih standarda poslovanja i otvorene komunikacije prema klijentima i bankama s ciljem promicanja odgovornosti, javnosti i profesionalnosti bankovne struke, zajedno s ostalim Älanicama HUB-a. Vaba banka ubuduÄ‡e Ä‡e sudjelovati na sjednicama i sastancima odbora i radnih skupina HUB-a, priopÄ‡eno je iz Vaba banke.

â€žPosebno smo sretni i ponosni Å¡to se danas Vaba banka kao punopravni Älan pridruÅ¾uje Hrvatskoj udruzi banaka koja veÄ‡ dugi niz godina uspjeÅ¡no zastupa, Å¡titi i promiÄe interese svojih Älanica, no ne manje vaÅ¾no i cijelog hrvatskog bankovnog sektora. NaÅ¡im znanjima i profesionalnoÅ¡Ä‡u te prednostima koje neosporno imamo nastojat Ä‡emo na naÅ¡ naÄin doprinijeti daljnjoj profesionalizaciji bankovne struke, no isto tako i unapreÄ‘enju odgovornosti i transparentnosti u bankovnom poslovanju“, izjavio je predsjednik Uprave Vaba banke Ivica BoÅ¾an.

â€žUlazak Vaba banke u Älanstvo Hrvatske udruge banaka joÅ¡ je jedna potvrda da je naÅ¡ rad i djelovanje u druÅ¡tvu prepoznato. Izuzetno nam je zadovoljstvo Å¡to je ova regionalna i perspektivna banka preuzela inicijativu i postala 19. Älanica HUB-a i time odluÄila aktivno doprinositi ostvarenju poslovnih ciljeva Udruge. S novim pojaÄanjem Älanstva nastavit Ä‡emo graditi i osnaÅ¾ivati poziciju naÅ¡eg profesionalnog udruÅ¾enja, zalagati se za pravnu sigurnost poslovanja, jasnu regulaciju i poÅ¡tivanje kriterija struÄnosti“, rekao je direktor HUB-a Zdenko AdroviÄ‡.

www.vzaktualno.hr

TraÅ¾e poništenje izbora

15. rujna 2016.

141

Udruga za zaÅ¡titu ljudskih prava i temeljnih sloboda – Korektiv i Inicijativa za regularne izbore, koju Äine 18 politiÄkih stranaka, objavili su u Äetvrtak da ne priznaju rezultate nedavnih parlamentarnih izbora i traÅ¾e njihovo poniÅ¡tenje, ostavku predsjednika DrÅ¾avnog izbornog povjerenstva (DIP) Branka Hrvatina i meÄ‘unarodni nadzor nad rezultatima izbora.

GovoreÄ‡i u ime Korektiva, Darko PetriÄiÄ‡ je na konferenciji za novinare najavio da Ä‡e te zahtjeve uputiti DIP-u, EtiÄkom povjerenstvu i meÄ‘unarodnim institucijama. Ustvrdio je da njihovim promatraÄima nije bio omoguÄ‡en pristup DIP-u i tvrtki za informatiÄku potporu APIS, kao ni uvid u biraÄke popise i rezultate izbora.

Ostavku predsjednika DIP-a traÅ¾e zbog manipulacija medijima i javnoÅ¡Ä‡u te onemoguÄ‡avanja civilnog nadzora izbornog procesa. PetriÄiÄ‡ kaÅ¾e da je DIP omoguÄ‡io netransparentne izbore i nije omoguÄ‡io nadzor promatraÄa civilnih udruga, naroÄito obradu izbornih podataka.

Kao primjer manipulacija DIP-a navodi broj biraÄa jer je, po podacima Ministarstva uprave, 2. rujna biraÄa bilo 3.740.200, a broj biraÄa registriran na biraÄkim mjestima 11. rujna bio je 3.531.279. Gdje je nestalo oko 200 .000 biraÄa, pita PetriÄiÄ‡.

Na meti kritika Korektiva i Inicijative za regularne izbore bio je i HRT za kojeg tvrde da nije osigurao ravnopravnu izbornu utakmicu jer je sudjelovanje u suÄeljavanjima omoguÄ‡io samo strankama i koalicijama koje su, po rezultatima jedne agencije za ispitivanje javnog mijenja, prelazile prag od 4 posto u jednoj od izbornih jedinica.

Za HRT ocjenjuju da nije bio ni etiÄan niti praviÄan u ravnopravnom predstavljanju svih kandidata na parlamentarnim izborima, a smatraju upitnim i rezultate agencije za istraÅ¾ivanje javnog mnijenja koja je radila predizbornu anketu za HRT.

Inicijativa za regularne izbore okuplja koaliciju POMAK (HSP, HÄŒSP, Akcija za bolju Hrvatsku, Obiteljska stranka), Domovinsku koaliciju (HSP Dr. Ante StarÄeviÄ‡, Demokratski savez nacionalne obnove – DESNO, HKDU Dr. Marko Veselica, Ujedinjena stranka prava, Hrvatska demokratska stranka), koaliciju Nema prodaje (Nezavisna lista Stipe Petrina, Slobodna Hrvatska, Pokret zajedno, ORaH) te stranke Blokirani, Hrvatsku braniteljsku PuÄku stranku, Hrvatske laburiste i Pokret za modernu Hrvatsku.

www.vzaktualno.hr/Hina

Prigodni program i edukacija o društvenom poduzetništvu

15. rujna 2016.

115

Povjerenstvo za umirovljenike i osobe starije dobi na podruÄju Grada Ludbrega odrÅ¾alo je svoju redovnu 6. sjednicu na kojoj su se razmatrale aktivnosti koje bi se mogle organizirati u sklopu obiljeÅ¾avanja MeÄ‘unarodnog dana starijih osoba – 1. listopada.

Povjerenstvo uputiti dopis Å¡kolama i djeÄjim vrtiÄ‡ima na podruÄju Grada Ludbrega da prigodnim aktivnostima i na prigodan naÄin obiljeÅ¾e ovaj dan. Isto tako, u suradnji s Udrugom umirovljenika i ostalim udrugama pripremit Ä‡e se prigodan program u kino dvorani Centra za kulturu i informiranje Dragutin Novak Ludbreg.

Isto tako Povjerenstvo je u sklopu programa JAKO iniciralo i dogovorilo odrÅ¾avanje jednodnevne radionice pod nazivom â€žDruÅ¡tveno poduzetniÅ¡tvo – od ideje do druÅ¡tvenog poduzeÄ‡a”. Radionica Ä‡e se 22. rujna odrÅ¾ati u prostorima MeÄ‘ugeneracijskog centra. Cilj radionice je upoznati sudionice s osnovnim pojmovima i konceptom druÅ¡tvenog poduzetniÅ¡tva, okruÅ¾enjem te moguÄ‡nostima pokretanja druÅ¡tveno-poduzetniÄkih pothvata.

www.vzaktualno.hr

Nastavlja se akcija "Gold rush" – privoÄ‘enja na varaÅ¾dinski sud

15. rujna 2016.

137

Å½upanijsko drÅ¾avno odvjetniÅ¡tvo u VaraÅ¾dinu je u suradnji s Policijskom upravom koprivniÄko-kriÅ¾evaÄkom, Specializiranim drÅ¾avnim toÅ¾ilstvom Republike Slovenije, Generalnom policijskom upravom Republike Slovenije i Policijskom upravom Ljubljana provelo opseÅ¾no kriminalistiÄko istraÅ¾ivanje u okviru zajedniÄke operativne akcije “Gold rush” u odnosu na Å¡est drÅ¾avljana Republike Hrvatske i Å¡est drÅ¾avljana Republike Slovenije.

Nakon dovrÅ¡enog kriminalistiÄkog istraÅ¾ivanja osumnjiÄeni drÅ¾avljani Republike Hrvatske su uhiÄ‡eni te su provedene pretrage njihovih stanova. Å½upanijsko drÅ¾avno odvjetniÅ¡tvo u VaraÅ¾dinu je u srijedu provelo prvo ispitivanje Å¡estero uhiÄ‡enih hrvatskih drÅ¾avljana zbog osnovane sumnje na poÄinjenje kaznenih djela utaje poreza ili carine, zatim pranja novca, krivotvorenja sluÅ¾bene ili poslovne isprave i povrede obveze voÄ‘enja trgovaÄkih i poslovnih knjiga.

-Å½upanijsko drÅ¾avno odvjetniÅ¡tvo u VaraÅ¾dinu je 15. rujna 2016. donijelo rjeÅ¡enje o provoÄ‘enju istrage jer postoji osnovana sumnja da su osmi, deveti, deseti, jedanaesti i dvanaesti okrivljeni hrvatski drÅ¾avljani, od srpnja 2012. do lipnja 2014. u Koprivnici, Rijeci i Zagrebu, kao odgovorne osobe deset trgovaÄkih druÅ¡tava i dvije zadruge, s ciljem da ishode neosnovan povrat poreza na dodanu vrijednost ispostavljali laÅ¾ne raÄune o prodaji lom zlata izmeÄ‘u tih trgovaÄkih druÅ¡tava iako stvarne prodaje zlata nije bilo, laÅ¾no prikazujuÄ‡i da su zlato u konaÄnici kupila tri trgovaÄka druÅ¡tva iz Rijeke i Zagreba Äije su odgovorne osobe, prvookrivljeni hrvatski drÅ¾avljanin te drugi, treÄ‡i, Äetvrti, peti, Å¡esti i sedmi okrivljeni slovenski drÅ¾avljani, laÅ¾no prikazali da su prodali zlato dvama druÅ¡tvima u Republici Italiji i jednom druÅ¡tvu u Republici Sloveniji, pa su kao izvoznici deklarirali robu kao otpatke i lomljevine od zlata koji se prilikom izvoza puÅ¡taju bez kontrole, Äime su ishodili izdavanje izvoznih carinskih deklaracija iako stvarni izvoz zlata uopÄ‡e nije obavljen- objavilo je DrÅ¾avno odvjetniÅ¡tvo u VaraÅ¾din.

Nadalje su u objavi DORH- a navodi da unatoÄ tome Å¡to druÅ¡tva u Republici Italiji i Republici Sloveniji nisu kupila nikakvo zlato, ona su uplatila trima trgovaÄkim druÅ¡tva iz Rijeke i Zagreba na ime kupnje zlata viÅ¡e od 92.000.000,00 kuna. Nakon toga su prvookrivljeni hrvatski drÅ¾avljanin i svi okrivljeni slovenski drÅ¾avljani na temelju fiktivnih ulaznih raÄuna za lom zlato i fiktivnih izlaznih raÄuna o izvozu u Republiku Italiju i Republiku Sloveniju, koje nije pratila stvarna isporuka zlata, od nadleÅ¾nih poreznih ispostava Porezne uprave zatraÅ¾ili povrat poreza na dodanu vrijednost.

Porezna uprava je, ne sumnjajuÄ‡i u istinitost iskazanih podataka, odobrila i na Å¾iro raÄun dva druÅ¡tva iz Zagreba i Rijeke isplatila iznos od gotovo 19,000.000,00 kuna. U namjeri prikazivanja da je novac steÄen na zakonit naÄin, iznos veÄ‡i od 92,000.000,00 kuna je potom prenijet na raÄune fiktivnih dobavljaÄa, druÅ¡tava i zadruga okrivljenika (od osmog do dvanaestog) na ime plaÄ‡anja isporuke zlata kojih nije bilo. Ujedno se okrivljenike (od devetog do dvanaestog) tereti da u svojim trgovaÄkim druÅ¡tvima nisu vodili poslovne knjige koje su po zakonu obvezni voditi.

OsumnjiÄeni su kako nesluÅ¾beno doznaje Jutarnji.hr Matej M., Janez N., Andrej L., Petar B., MatevÅ¾ Å ., Rok G., Matej K., Albert P., Dragutin K., Martina K., Goran C., i Romano R., a uglavnom se radi o javnosti nepoznatim osobama, vlasnicima manjih tvrtki ili obrta za otkup lomljenoga zlata. Protiv njih je policija podnijela kaznene prijave zbog pranja novca, krivotvorenja i zloporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, a prepraÄ‡eni su pritvorskom nadzorniku Å½upanijskoga drÅ¾avnoga odvjetniÅ¡tva u VaraÅ¾dinu.

www.vzaktualno.hr

Ravnatelji bolnica obratili se Ustavnom sudu

15. rujna 2016.

137

ÄŒak 55 ravnatelja hrvatskih bolnica suglasilo se juÄer da kreÄ‡u prema Ustavnom sudu s prijedlogom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti nedavno izmijenjenog Pravilnika o specijalizacijama kojim se specijalistima i specijalizantima omoguÄ‡ava da ne moraju vratiti uloÅ¾eno u njihovo struÄno usavrÅ¡avanje.

Ravnatelji koji su veÄ‡ dulje izloÅ¾eni pritiscima lijeÄnika i HLK traÅ¾e i privremenu mjeru kojom bi se onemoguÄ‡ila primjena Pravilnika dok Ustavni sud ne donese pravorijek. U prijedlogu za ocjenu ustavnosti objaÅ¡njava se da Zakon o zdravstvenoj zaÅ¡titi nije ovlastio ministra zdravlja da pravilnikom ureÄ‘uje uvjete pod kojima Ä‡e ustanove potpisivati ugovore o specijalizaciji niti moguÄ‡nost da moÅ¾e traÅ¾iti promjenu ranije sklopljenih ugovora. Osobiti je problem retroaktivno vaÅ¾enje Pravilnika za veÄ‡ potpisane ugovore.

Podsjetimo. 08. srpnja doÅ¡lo do izmjene Pravilnika o specijalistiÄkom usavrÅ¡avanju doktora medicine. Prema dotadaÅ¡njem pravilniku svaki doktor medicine koji je na specijalizaciji, a Å¾elio je raskinuti ugovor s zdravstvenom ustanovom u kojoj je bio na specijalizaciji, trebao je vratiti dio sredstava uloÅ¾en kroz specijalizaciju. Izmjenom pravilnika od 08. srpnja te odluke viÅ¡e nema i trebalo je krenuti s potpisivanjem ugovora s lijeÄnicima specijalizantima.

Foto arhiva

s.k./vzaktualno.hr/Jutarnji.hr

Rebalans s kreditom za bale nije prošao

15. rujna 2016.

128

Prva toÄka dnevnog reda danaÅ¡nje sjednice Gradskog vijeÄ‡a VaraÅ¾dina bio je rebalans proraÄuna u kojem je predviÄ‘eno kreditno zaduÅ¾enje Grada VaraÅ¾dina od 70 milijuna kuna za rjeÅ¡avanje problema baliranog otpada u Brezju. Rebalans je predvidio smanjenje za 41,2 milijuna, na 320 milijuna kuna, zbog micanja predviÄ‘enih 115 milijuna kuna za sanaciju odlagaliÅ¡ta baliranog otpada. VijeÄ‡nici s 12 glasova protiv od 22 nazoÄna vijeÄ‡nika nisu prihvatili prijedlog proraÄuna.

Cijela rasprava o rebalansu vodila se o prijedlogu kreditnog zaduÅ¾enja.

Hrastov Ladislav IlÄiÄ‡ rekao je da se problem veÄ‡ davno mogao rijeÅ¡iti u MBO postrojenju.

Mladen HiÅ¾ak iz HSS-a ponovio je da Povjerenstvo za praÄ‡enje rjeÅ¡enja problema baliranog otpada, bez jednog Älana Marijana Cingule, smatra prijedlog kreditnog zaduÅ¾enja â€žnajbrÅ¾im moguÄ‡im rjeÅ¡enjem u zbrinjavanju bala s najbezbolnijim posljedicama“.

Otilija Cvetko iz HDZ rekla je da oni ne mogu prihvatiti prijedlog jer Vlada neÄ‡e odobriti kredit buduÄ‡i da se ne radi o kapitalnim investicijama odnosno ulaganjima. Razlozi protiv su i previsoka cijena te moralno upitno zaduÅ¾ivanje VaraÅ¾dinaca za viÅ¡e od 80 milijuna kuna nekoliko mjeseci prije izbora.

Nezavisni Robert Podolnjak rekao je da Ä‡e biti protiv prijedlog te predloÅ¾io da se o kreditnom zaduÅ¾ivanju Grada na referendumu izjasne graÄ‘ani, a reformistica Natalija MartinÄeviÄ‡ smatra da se u rjeÅ¡enje problema otpada mora ukljuÄiti drÅ¾ava.

Å½eljko BuniÄ‡ iz HSLS-a kao rjeÅ¡enje vidi raskid koncesije i referendum, a nezavisni Zlatan Avar je rekao da ne Å¾eli navrat-nanos ulaziti u kreditno zaduÅ¾enje.

Nezavisnom Stjepanu Cepancu â€žÅ¾ao je Å¡to Ä‡e sve morati platiti graÄ‘ani“.

Marijan Cingula je rekao da se, umjesto ekoloÅ¡kog rjeÅ¡enja, â€žpod pritiskom sudske tuÅ¾be prihvaÄ‡a jedinog sudionika koncesije koja je u poÄetku bila problematiÄna“.

HNS-ov Enriko Parlaj podsjetio je da se rebalans ne odnosi samo na kreditno zaduÅ¾enje, veÄ‡ se osiguravaju i sredstva za igraliÅ¡ta, pomoÄ‡nike u nastavi te novi djeÄji vrtiÄ‡ u HraÅ¡Ä‡ici.

GradonaÄelnik Goran HabuÅ¡ je istupe vijeÄ‡nika nazvao pokuÅ¡ajem rehabilitacije bivÅ¡eg gradonaÄelnika Ivana ÄŒehoka, koji je zbog tadaÅ¡njih ugovora zavrÅ¡io u pritvoru. Ponovio je da bi godiÅ¡nje zaduÅ¾enje Grada poraslo za 4,5 milijuna kuna â€žÅ¡to za proraÄun od 230 milijuna kuna i koji raste“, nije preveliko. Referendum smatra moguÄ‡im korakom ako se ne prihvati rebalans. â€žSiguran sam da Ä‡e graÄ‘ani donijeti pravu odluku i neÄ‡e se dati ispolitizirati“, rekao je HabuÅ¡.

Na kraju rasprave odvjetnik Marko Kallay iznio je da Gradu, konfrontiranom s tuÅ¾bom koncesionara od 96 milijuna kuna zbog nepotpisivanja ugovora o koncesiji, prijeti presudom poÅ¡tivati ugovor s cijenom od 1003 kune ili isplata odreÄ‘ene Å¡tete koncesionaru, a problem baliranog otpada ostaje. Dodao je da su pregovarali s koncesionarom i uspjeli smanjiti cijenu na 725 kuna te da to smatraju dobrim rezultatom pregovora.

Nakon rasprave u pojedinaÄno glasanju 12 vijeÄ‡nika bilo je protiv rebalansa proraÄuna.

n.k. / www.vzaktualno.hr