Međimurska zaklada solidarnosti „Katruža“ u sklopu „Proljeća za Katružu“ i ove godine tradicionalno organizira akciju „Katruže za Katružu“.
Ovog proljeća akcija započinje u Prelogu, u subotu, 4. svibnja, od 8 do 11 sati ispred Privredne banke Zagreb. Katruže će prodavati članice udruge „Priločko srce“ Prelog.
Akcija se nastavlja u srijedu, 8. svibnja, u Svetoj Mariji. Aktivistice Katruže okupljene u Društvu žena Sveta Marija katruže će prodavati od 8 do 11 sati na tržnici u Svetoj Mariji.
– Pozivamo sve koji u svom vrtu ili dvorištu imaju cvijet katruže da ga poklone našoj Zakladi. Katruže se mogu donijeti na štandove gdje se vrši prodaja. Veliko hvala i svima onima koji će kupnjom katruža zamirisati svoj dom i time pokazati humanost prema onima kojima je to najpotrebnije, bolesnima s područja Međimurske županije – rekli su iz Zaklade.
Nakon srijede, akcija će se nastaviti i završiti u subotu, 11. svibnja, prodajom katruža na ostalim poznatim, ali i nekim novim lokacijama diljem Međimurske županije, o čemu će javnost biti naknadno obaviještena.
– Hvala svima što čuvate našu „Katružu“ – poručuju iz „Katruže”.
foto: medjimurska-zupanija.hr vzaktualno.hr/medjimurska-zupanija.hr
Ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda Boris Mostarčić naglasio je kako je devedesetih godina ovo bila ratna bolnica koja je kasnije oformljivanjem različitih odjela dodatno dobila na značaju.
– Danas su ovdje oni koji su uključeni od obnove do kasnijeg funkcioniranja Restauratorskog centra. Devedesetih godina kada je osnovan kao ratna bolnica uz njega je oformljena i mala radionica za rad na hitnim intervencijama na zidnom slikarstvu, a kasnije i odjel za tekstil, odnosno tekstiloteka i koja skrbi za jedan dio baštine koji zatičemo na ovom prostoru i čuva veći dio tekstila Varaždinske biskupije. Značaj depo koji je bio velik u ratno doba ponovo se iznimno bitnim pokazao i nakon potresa. Restauratorski centar koji je ujedno i čuvaonica za umjetnine cijelo vrijeme se koristi u punom opsegu – rekao Boris Mostarčić.
Kao što je naglasio varaždinski župan Anđelko Stričak, ova je županija poznato po tome što se na njenom području nalazi najveći broj dvoraca, utvrda, kurija i palača.
– Upravo zbog toga na našem području nalazi se i konzervatorski odjel zahvaljujući kojem nastojimo čim više toga očuvati i zaštititi, predstaviti javnosti te tako ih predati budućim naraštajima. Na našem području nalaze se i značajni svjetski lokaliteti poput Špilja Vindija, Gomila, Gaveznica, arheološki lokaliteti, vunasti nosorog Erika. Zato Varaždinska županija u suradnji s jedinicama lokalne samouprava i Ministarstvom kulture u planira izgraditi niz prezentacijskih centara. Nedavno smo proslavili 70 godina od osnivanja ustanove dvor Trakošćan, danas imamo ovu obljetnicu u Ludbregu, a pred nama je još jedna velika obljetnica, dvorac Opeka proslavit će 350-tu obljetnicu i kojem vraćamo stari sjaj – poručio je župan Stričak.
Ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić također je naglasio kako je ovo važan i velik događaj koji je okupio one koji su sudjelovali u preobrazbi starog dvorca u ovo što je dana, one koji su dali obol da dvorac ostane sačuvan i prepoznatljiv simbol Ludbrega kao i one koji su radili ili još i danas u njemu rade.
– Za nas u Ludbregu jako je važna suradnja s Ministarstvom kulture i Hrvatskim restauratorskim zavodom ne samo na ovoj zgradi nego i drugim važnim objektima. Prije nekoliko godina je ministrica upravo u Ludbregu otvorila Arheološki muzej Iovia. Ludbreg koliko god bio mali, obogaćen je brojnim vrijednostima, a posebno smo ponosni na našu kulturnu baštinu. Pred nama je još jedan veliki zajednički izazov. Prijavili smo i dobili projekt energetske obnove dvorca, jedan od vrjednijih projekata koje je ministarstvo odobrilo i nadamo se da ćemo zajedno i taj izazov uspjeti prevladati kako bi dvorac bio još spremniji za naredno razdoblje – kazao je gradonačelnik Dubravko Bilić.
Energetskom obnovom predviđa se zamjena postojećeg sustava strojarskih instalacija u cijelosti, zamjena rasvjetnih tijela učinkovitijima te poboljšanje elemenata vanjske ovojnice građevine u mjeri u kojoj je to moguće bez zadiranja u spomenička svojstva građevine.
O počecima djelovanja „ratne bolnice za umjetnine“ govorio je Ferdinand Meder, bivši ravnatelj Hrvatskog resturatorskog zavoda.
– Sve je počelo ugrožavanje i štetama na našoj kulturnoj baštini tijekom oružane agresije na Hrvatsku 1991. i sagledavanja posljedica. Ludbreg je tom prilikom bio uočen kao pozicija za potencijalni sabirni centar i čuvaonicu za kulturna dobra koja su oštećena. Iako neuređen prostor, po položaju, veličini i stabilnosti građevine odgovarao je uvjetima. Uslijedila je konzervatorska i restauratorska sanacija, a potom i adaptacija za novu namjenu. Mnogi su u tome sudjelovali i ovim im putem zahvaljujem. Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg. Imao sam prilike surađivati s mnogima dana ovdje prisutnima. Iz moje dugogodišnje radne perspektive čini mi se da su najveća snaga i potencijal ovog restauratorskog centra upravo njegovi djelatnici kao i podržavajuće okruženje – zaključio je Meder.
Tih ratnih godina, još 1991. godine na području Hrvatske organizirano je 15 čuvaonica za umjetnine, a upravo je dvorac u Ludbregu svojim kapacitetom i uščuvanošću pružao osnovne uvjete za pohranu evakuiranih umjetnina.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg. U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost. Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine. Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru se održavaju i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
vzaktualno.hr
Akademik Bojan Jelaković istaknuo je kako mu je drago što će javno-zdravstvena akcija koja traje i koja se razvija, biti podržana baš zajedno s utrkom, sa sportskom manifestacijom, jer je jedan od važnih čimbenika prijevremenog kardiovaskularnog pobola i smrtnosti upravo tjelesna neaktivnost.
– Mi smo vrhunska sportska nacija u smislu super uspjeha na olimpijadama, svjetskim prvenstvima, ali globalno gledajući, naš narod je još uvijek nedovoljno aktivan. Svaku priliku treba iskoristiti da se ljude potakne da se bave tjelovježbom – rekao je, dodavši kako u Hrvatskoj kronično nedostaju pravi primarni preventivni programi.
– Upravo s tim ciljem i idejom, kroz Hrvatsku ligu za hipertenziju krenuli smo s akcijom Lov na tihog ubojicu, a jedna od komponenti je akcija „Znaš li svoj broj?“, vezana uz kolesterol – kazao je Jelaković.
Ivan Pećin ističe kako je najvažnije, naročito kod kolesterola, saznati svoj broj. Tako je i nastao sam naziv kampanje „Znaš li svoj broj?“.
– Istraživanja pokazuju da 60 posto populacije Hrvatske, pa tako i u gradu Varaždinu, ne zna svoj kolesterol, zato što se kroz prošlost kolesterol nije određivao. U zadnje vrijeme, ako dođete na pregled kod doktora obiteljske medicine, kolesterol se mjeri, što je dobro. Isto tako, od prošle godine, djeci se na upisu u osnovnu školu također određuje kolesterol. To je zasluga stručnih društava u kojima radimo i to je nešto što je definitivno prevencija, jer ovdje su iznjedrila dva problema. Prvi, da većina ljudi ne zna koji su broj, koliki im je kolesterol, a drugo, da i djeca već imaju povišeni kolesterol. Sve to je direktna posljedica fizičke neaktivnosti i nezdrave prehrane – rekao je Pećin.
Anica Sitar je u ime organizatora humanitarne utrke grada anđela izvijestila da je trenutno 700-tinjak prijavljenih natjecatelja s više od 600 uplaćenih startnina te da im je posebno drago što se uz utrku održava i ova javnozdravstvena akcija.
– Velika zahvala gradu Varaždinu i gradonačelniku koji nas iz godina u godinu podržavaju, imaju razumijevanja za našu utrku i svjesni su njezine važnosti. Prijave su još uvijek otvorene. S obzirom na veliki interes trkača, mi smo odlučili još malo povećati kvotu za startne pakete, tako da se svi koji su zainteresirani još uvijek mogu prijaviti na stranici Stotinka.hr. Ove godine sva sredstva koja će se skupiti sa startninama idu za Udrugu za osobe s intelektualnim oštećenjem Sunce Varaždin. Posebno nas veseli što na ovom malom jubileju, petoj humanitarnoj utrci, možemo biti domaćin javnozdravstvenoj akciji „Znaš li svoj broj?“ i zapravo ćemo spojiti sve ono što najljepše, druženje, brigu za vlastito zdravlje i humanitarni aspekt – rekla je Anica Sitar.
Prva dječja utrka, za one najmlađe sudionike, starta u 10.30 sati, a trči se 400 metara. U 10.50 sati kreće utrka za malo stariju djecu, odnosno učenike od petog do osmog razreda i ta je ruta nešto duža, oko 800 metara. Nakon toga, u 11.30 starta glavna utrka, utrka građana, koja iznosi 4,8 kilometara. Iako su za najbrže osigurane lijepe nagrade, cilj nije biti najbrži već potaknuti što veći broj ljudi da se rekreativno uključi, bilo hodanjem, trčanjem, kombinacijom trčanja i hodanja, sve je dozvoljeno i svi su dobrodošli!
vzaktualno.hr
Otvorenju Smotre prisustvovali su zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Miroslav Huđek, ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i športa Zapadnohercegovačke županije Daniela Perić i ravnateljica Gospodarske škole Varaždin Jasminka Kelemen.
Zamjenica Zagorec tom je prigodom naglasila kako je Varaždinska županija nadaleko poznata po svojoj posvećenosti obrazovanju te podupire rad svojih učenika.
-Tome u prilog ide i ova smotra, ali i sajam vježbeničkih tvrtki. Učeničke zadruge su iznimno važne, one su promotori svoje lokalne zajednice, čuvari identiteta i tradicije. Učenici kroz rad u učeničkim zadrugama razvijaju poduzetnički duh, njihova ideja prerasta u finalni proizvod, radom u zadrugama uče odgovornosti, razvijaju svoju kreativnost i marljivost te ima na tome od srca zahvaljujem – ustvrdila je zamjenica župana čestitavši Gospodarskoj školi ujedno i njen dan.
Čast što su domaćini 27. županijske smotre učeničkih zadruga osnovnih i srednjih škola i 9. sajma vježbeničkih tvrtki, koja ove godine ima i međunarodni karakter izrazila je i ravnateljica Gospodarske škole Jasminka Kelemen.
Imamo više izlagača nego lani, ali to nas jako veseli jer je to pokazatelj da se poduzetnički duh rađa, njeguje i raste. Ovakve manifestacije su izrazito važne jer učenici već od malih nogu vježbaju, uče, stječe navike kako započeti posao, a kroz to doznaju koliko je rada i truda potrebno da bi se nešto postiglo. Izuzetno je važno nastaviti i u srednjoj školi s ozbiljnijim znanjima iz poduzetništva kako bi se jednog dana mogli baviti poduzetništvom – istaknula je ravnateljica Kelemen.
Među brojnim izlagačima smotri sudjelovala je je i Učenička zadruga “Jurek” OŠ Sveti Đurđ, koja ove godine slavi 30. godina neprekidnog rada. Mentorica zadruge Elena Kovačić, ujedno je i voditeljica sekcije Kreativne krpice.
-Sekciju sam pokrenula prije nekoliko godina jer sam pronašla učenike koji vole šivati. I ove smo godine u krpicama i kreativni, ali smo se posvetili recikliranju i održivom razvoju. Naš štand je sav od recikliranih proizvoda – otkrila je Kovačić istaknuvši kako je interes u njihovoj školi za uključivanje u rad učeničkih zadruga iznimno velik, pa je tako od 257 učenika te škole, čak 180 zadrugara.
vzaktualno.hr