Život umirovljenika u Hrvatskoj: Dodatni rad ili borba za preživljavanje?
Život umirovljenika u Hrvatskoj postaje sve više borba za egzistenciju. S prosječnom starosnom mirovinom od 633,85 eura koja iznosi samo 46,4% prosječne neto plaće, mnogi su umirovljenici prisiljeni birati između dvije opcije: dodatno raditi ili živjeti s minimalnim primanjima.

Usklađivanje mirovina i minimalna povećanja

Mirovine u Hrvatskoj usklađuju se dvaput godišnje prema kretanjima prosječne plaće i cijena. U siječnju 2025. godine, usklađivanje mirovina donosi povećanje od 2,89 %, što na prosječnu mirovinu iznosi samo 16 eura više. Iako je bilo govora o izmjeni formule za usklađivanje, razlika bi bila tek 1,44 eura po umirovljeniku. Zabrinjavajuće je da više od 32.600 umirovljenika radi na pola radnog vremena kako bi premostili razliku između svojih potreba i niskih mirovina. Najveći broj njih radi u trgovini, prerađivačkoj industriji i turizmu gdje su često pod uvjetima koji zahtijevaju fizički napor neprimjeren njihovim godinama.

Posljedice niskih mirovina za starije osobe

Mnogi umirovljenici primaju mirovine niže od 500 eura što ih prisiljava na odricanje od osnovnih potreba. S obzirom na to, sve više njih traži sezonske ili privremene poslove kako bi osigurali osnovnu egzistenciju. Ovo jasno pokazuje kako trenutačni sustav nije prilagođen potrebama najstarijih članova društva. Nepravedno je očekivati da osobe koje su radile cijeli život sada moraju birati između rada i preživljavanja. Sustav hitno treba osmisliti bolje modele financiranja i usklađivanja mirovina kako bi omogućio dostojanstven život za sve. Ovo nije pitanje budućnosti, već stvarnost u kojoj se već sada nalazimo. Hrvatska je suočena s generacijom starijih ljudi koji, umjesto da uživaju u zasluženoj mirovini, moraju tražiti poslove ili se oslanjati na pomoć obitelji kako bi preživjeli. Hitno je potrebno poduzeti konkretne korake kako bi se osigurao bolji život za sve umirovljenike, jer ovakvo stanje nije prihvatljivo za društvo. vzaktualno.hr/mirovinsko.hr/uznr.mrms.hr/mirovina.hr/poslovni.hr Podaci u tekstu temelje se na izvorima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i drugih javno dostupnih izvora.
Projekt “Naša mala knjižnica” u dječjem vrtiću Bambi u Petrijancu – uključili se i roditelji
Grupa „Srčeka” dječjeg vrtića „Bambi” Petrijanec sudjeluju u projektu Naša mala knjižnica. Projekt je financirala Općina Petrijanec koja je prepoznala važnost čitanja i prepričavanja priča u ranoj predškolskoj dobi. U projektu sudjeluju roditelji koji su ovog puta radili jedrenjak kao domaću zadaću, zajedno sa svojom djecom. – Tako jačamo suradnju s roditeljima, potičemo samostalnost, kreativnost kod djece, razvijamo finu motoriku te učimo uz igru i likovne zadatke. Jedan od zadataka priče iz projekta Gospodin Njokić i jedrenjak bio je engleski i bečki valcer. Tako smo proučavali kako izgledaju ti plesove, učili korake, plesali te za kraj napravili svoj bal u holu vrtića. Vrlo dobro smo se zabavili te mnogo naučili, a s projektom nastavljamo dalje – poručili su iz vrtića. Foto i tekst: Dječji vrtić “Bambi” Petrijanec – Jelena Hrženjak vzaktualno.hr
trgovina
PODACI POREZNE UPRAVE Hrvati i u subotu manje trošili u trgovinama
Prema jutrošnjim podacima Porezne uprave, potrošnja u trgovinama se u subotu vratila u normalu, ali je bila manja nego prošle subote, piše 24.sata. Na 4,67 milijuna računa potrošeno je 88,8 milijuna eura, dok je prošle subote na 4,61 milijun računa ostavljeno 92,6 milijuna eura, što pokazuje više kupovina, ali manjih iznosa. U ugostiteljstvu je broj računa ostao isti (1,04 milijuna), ali je potrošnja pala na 10,88 milijuna eura, u odnosu na prošlotjednih 11,1 milijun eura. Podsjećamo, petak je obilježio bojkot trgovina zbog visokih cijena. Tada je broj računa pao za 44%, a vrijednost za čak 53% u usporedbi s petkom prije tjedan dana, kada je potrošeno 69,5 milijuna eura. Tijekom bojkota ostavljeno je samo 28,6 milijuna eura, što je 32 milijuna eura manje. vzaktualno.hr/24.sata
Dražen Vitez novi-stari predsjednik Udruge specijalne jedinice policije „RODA“
Članovi Udruge specijalne jedinice policije „RODA“ održali su izborno-izvještajni sabor Udruge na kojem je jednoglasno za predsjednika Udruge u idućem mandatnom razdoblju izabran novi-stari predsjednik Dražen Vitez. Sabor je ujedno bio i prigoda da se analizira rad Udruge u proteklom razdoblju te odredi smjer djelovanja za naredne godine. – Proteklu godinu rad Udruge obilježile su brojne aktivnosti od koje bi izdvojio odavanje počasti našim poginulim prijateljima i kolegama, obilježavanje važnih obljetnica iz Domovinskog rata, proslavu 33. obljetnice osnutka Specijalne jedinice policije PU varaždinske „RODA“, kao i sudjelovanje u kulturnim događanjima, promocijama, radionicama, konferencijama, edukacijama i sportskim aktivnostima. Prošla godina bila je za nas posebno uspješna zahvaljujući realizaciji projekta „Znanjem, putovanjem, druženjem uz „RODE“ do povećanja kvalitete življenja branitelja“ financiranog od Ministarstva branitelja te Sustavna podrška Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, dijelom sufinancirana također od strane Ministarstva hrvatskih branitelja. Uspješno smo proveli niz manjih inicijativa financiranih od strane lokalnih i regionalnih uprava te poslovnog sektora, što nam je omogućilo raznovrsne aktivnosti i potporu članovima – rekao je Dražen Vitez te naglasio kako će i u ovoj godini Udruga provoditi čitav niz aktivnosti usmjerenih na unapređenje vidljivosti, suradnje, financijske stabilnosti te kvalitete života članova Udruge, uz aktivno sudjelovanje u očuvanju i promociji sjećanja na Domovinski rat. Na dobroj suradnji s PU varaždinskom zahvalio je načelnik PU varaždinske Predrag Benčić, a na kvalitetnom radu članovima Udruge čestitao je i župan Varaždinske županije Anđelko Stričak. – Diljem Hrvatske, gdje god da sam bio od Vukovara do Dubrovnika, uvijek o našim „RODAMA“ čujem lijepu riječ. Jer upravo su policajci, pripadnici tadašnjih jedinica posebnih namjena, krenuli prvi u obranu domovine. Rat je nešto najgore što se ljudskom rodu može dogoditi i tada vidite dva lica. Jedno koje ruši i uništava sve pred sobom i drugo, onih koji daju sve od sebe, pa i svoje živote i zdravlje, kako bi se se tome suprotstavili. A vi ste bili ti koji ste se 90-tih, gotovo nenaoružani suprotstavili tom zlu i to treba uvijek i svuda naglašavati. Nema tog ratišta na kojem nisu sudjelovale „RODE“, nema te vojne ili redarstvene zadaće koja nam je bila povjerena, a da nije odrađena, koliko god teška bila. Da nije bilo te velike žrtve varaždinskih policajaca, od kojih je 37 poginulo od čega 11 specijalaca, Hrvatska ne bi igrala „Prvu ligu“. Nalazimo se u društvu Finske, Švedske, Danske, Norveške, Njemačke…. Više nismo država koja sjedi ispred vrata i čeka odluke, već s njima za istim stolom donosimo odluke – rekao je Stričak naglasivši da i dalje vode brigu o tome da „su bili i ostali „RODE“. vzaktualno.hr
Kolač s preljevom od limuna – savršen uz kavu
Jedan od najjednostavniji, a opet finih kolača zasigurno su biskvitni kolači. Donosimo recept za sočan i mekan kolač s preljevom od limuna, čiji recept smo pronašli na Index.hr, a najbolje ide u šalicu kave, čaja ili pak pokoju kuglicu vanilije. BISKVIT 230 g omekšalog maslaca 150 g šećera 4 jaja 230 g glatkog brašna 1 prašak za pecivo 1 prstohvat soli 1 žlica limunove korice Pećnicu zagrijte na 180 stupnjeva (ako se radi o ventilacijskoj pećnici) ili na 160 ako je plinska pećnica. Za vrijeme kada se grije pećnica, umutite omekšali maslac i šećer te miješajte dok smjesa ne postane kremasta. Potom dodajte jedno po jedno jaje pažljivo mješajući. Kada umiješata sva jaja, u smjesu dodajte brašno, prašak za pecivo, sol i limunovu koricu i mješajte do kada se sve zajedno ne sjedini. Smjesu možete izlijati u kalup za kruh ili neki drugi prikladan kalup i pecite oko 45 minuta. Zabodite čačkalicu kako bi provjerili je li kolač gotovo, pa ako onda zađe čista, spreman je za vađenje iz pećnice. PRELJEV 2 žlice limunovog soka 85 g šećera u prahu Kada se kolače ispeće, ostavite ga da se ohladi, a za to vrijeme pripremite preljev od limuna. Pomiješate sastojke, a kolač izbodite vilicom i zalijte preljevom. Ostavite ga u kalupu da se do kraja ohladi. Inače, ovaj kolač može stajati nekoliko dana, i ostati će sočan i mekan ukoliko ćete ga čuvati u hermetički zatvorenoj posudi. foto – arhiva, ilustracija vzaktualno.hr/Index recepti
ČESTITAJTE IM IMENDAN Ovo su današnji slavljenici
Prema hrvatskom katoličkom kalendaru, 26. siječnja imendan slave osobe koje nose imena Timotej, Tit, Bogoljub i Tješimir. Evo vam prilike da im čestitate i doznate što znače njihova imena. Timotej je muško ime nastalo od grčke riječi timotheos, timao poštovatelj i theos Bog, u prenesenom značenju onaj koji poštuje Boga. Drugi oblik ovog imena je Timotije. Bogoljub je muško staroslavensko ime. Nastalo je od osnova Bog i glagola ljubiti, u značenju onaj koji ljubi Boga, poštuje Boga. Može se uzeti i kao prijevod od grčkog imena Timotheos. Timao u značenju poštovatelj i theos u značenju Bog. Tješimir je muško ime, u Hrvatskoj gotovo isključivo hrvatsko i relativno je rijetko ime. Sadrži u sebi u staroslavenskim imenima vrlo zastupljenu osnovu mir. vzaktualno.hr/knjigaimena.com
Danas na rasporedu napeta utakmica Hrvatske i Slovenije!
Fenomenalnom pobjedom protiv Islanda, Hrvatska si je osigurala četvrfinale Svjetskog rukometnog prvenstva, čime je Hrvatska, zahvaljujući ukupnoj bodovnoj razlici, prva u skupini. Prolazak u četvrtfinale olakšao je i poraz Slovenije od Egipta, koji također prolazi u četvrfinale jer je drugi na ljestvici. Iako Slovenci više nemaju šanse za nastavak natjecanja, zasigurno nas čeka jedna vrlo zanimljiva i napeta utakmica, kako to obično i biva između ova dva susjeda. Utakmicu možete pratiti na RTL-u s početkom u 20:30 sati. foto – arhiva vzaktualno.hr
Noć muzeja u Varaždinu: Evo što ćete i gdje moći besplatno razgledati
Noć muzeja, koja se u koordinaciji Hrvatskog muzejskog društva održava u petak, 31. siječnja, u Gradskom muzeju Varaždin priređuje se na trima lokacijama: u palači Herzer na Franjevačkom trgu, u palači Sermage na Trgu M. Stančića 3 te u Areni Varaždin. Svi izložbeni postavi otvoreni su od 18 do 23 sata, a ulaz za razgled je besplatan. U palači Herzer otvoren je stalni postav Prirodoslovnog odjela GMV-a „Svijet kukaca“, s prikazom različitih staništa kukaca, predstavljenih entomološkim preparatima i uvećanim modelima iz zbirke prof. Franje Košćeca, upotpunjenih fotografijama i ostalim muzeološkim sadržajima. Na katu palače Sermage postavljen je Stalni postav starih majstora, u kojem su djela europskih i hrvatskih slikara od 15. do kraja 19. stoljeća, među kojima su slike Altdorferove škole iz 16. stoljeća, Canalettove iz 18. stoljeća, slike nizozemskih baroknih majstora i bidermajerski portreti. U Izložbenom salonu otvorena je izložba „VIII. Bijenale kazališnog plakata“. U Areni Varaždin može se razgledati nedavno otvoreni izložbeni postav GMV-a „Muzej za poluvrijeme“, s pregledom povijesti varaždinskog sporta od početka 19. stoljeća do 2005., kao i s istaknutim uspjesima varaždinskih sportaša i radom Artura Takača, poznatog međunarodnog sportskog djelatnika. Podsjetimo, Stari grad je zbog provedbe energetske obnove cijelu 2025. godinu za posjetitelje zatvoren. foto: arhiva vzaktualno.hr
Promjenjivo vrijeme u Hrvatskoj: Sunce, kiša, magla i olujni vjetrovi
U Hrvatskoj će danas biti djelomično sunčano, s promjenjivom naoblakom. Oblačnije će biti u Gorskoj Hrvatskoj i na sjevernom Jadranu, gdje će već od jutra biti kiše. Kiša će tijekom poslijepodneva i navečer zahvatiti i središnje predjele te Dalmaciju, a moguće i istok zemlje gdje će se ujutro još zadržati magla. U unutrašnjosti Hrvatske prevladavat će umjeren jugozapadni vjetar, dok će u višim predjelima biti jakih udara, a na Jadranu jako jugo. Na istoku će vjetar biti slabiji. Jutarnja temperatura zraka bit će između 3 i 8°C, dok će na Jadranu biti nešto toplije, između 9 i 12°C. Najviša dnevna temperatura u unutrašnjosti kretat će se između 12 i 16°C. Biometeorološka prognoza Za meteoropate i kronične bolesnike predviđa se nepovoljan biometeorološki utjecaj, osobito u Lici i Gorskom kotru zbog jačanja juga. U unutrašnjosti će se utjecaj vremena osjećati slabije, ali zbog visokih temperatura može doći do umor. Preporuča se adekvatno odijevanje i lagane šetnje za lakše podnošenje ovog vremena. vzaktualno.hr/DHMZ
Hrvati su rekli DOSTA! Petak 24. ostaje zapamćen kao dan kad su zajedno pokazali da su jači od, pa sudbine koja im se krojila!
Što se događa kad se Hrvati odluče ujediniti? Neki će reći nemoguće, nisu oni složni kao nacija. No, bojkot trgovina i trgovačkih lanaca, koji je jučer zabilježen širom Hrvatske, šalje poruku koja ne može biti ignorirana.  Građani su odlučili stati na kraj bezobraznim poskupljenjima osnovnih životnih namirnica, a sve to uz već prepoznatljive kritike na račun najavljenih mjera koje se često čine previše političke, a premalo konkretne. Ukoliko ste u srijedu, 24. siječnja, krenuli u trgovinu, vjerojatno ste primijetili – manji broj vozila na cestama, manji broj kupaca, ali i manju količinu računa u trgovinama. Prema podacima Porezne uprave, broj računa smanjen je za čak 40 posto u odnosu na prošli tjedan, a iznos tih računa smanjen je za gotovo polovicu a nisu bila prošla ni 2 sata popodne. Ljudima je prekipjelo! Samohrani roditelj, umirovljenik, student – tko sve nije osjetio nepoštenje u cijenama? Usporedbe s Italijom, Slovenijom i Njemačkom postale su svakodnevna tema na društvenim mrežama. Zalihe strpljenja građana već su iscrpljene, a političari i trgovci s vrha hranidbenog lanca postali su mete prozivki. Ali, tko je zapravo kriv za ovu situaciju? Svi prst upiru jedni u druge, no istina je da u ovom lancu odgovornosti nitko nije nevinašce. Početni proizvođači, distributeri, trgovci, pa i na kraju sami kupci, svi smo povezani. Je li vrijeme da se prestanemo pitati tko je kriv i pređemo na konkretne akcije? Pojedinci koji su inicirali bojkot trgovina jasno su dali do znanja – došlo je vrijeme za promjene. I to ne samo one privremene, nego stvarne, osjetne promjene. U današnjoj situaciji imamo dva scenarija: onaj u kojem ćemo čekati da inflacija „prođe“ i onaj u kojem ćemo aktivno sudjelovati u procesu stvaranja zdravih uvjeta za sve nas. Prvi scenarij vodi u još veći kaos, dok drugi otvara prostor za konkretnu akciju. Nije li ironija što smo svi do sada bili uvjereni da „mali ljudi nemaju nikakav utjecaj“, da ne možemo ništa promijeniti? Odjednom, mali ljudi, ti isti građani, odlučili su dignuti glas.  Da, Hrvati su pokazali da nisu spremni sjediti po strani, čekajući da se vladajuće strukture povuku i donesu rješenja. Bojkot je samo prvi korak, a sada je na onima na vrhu da prepoznaju ozbiljnost situacije i prestanu gurati probleme pod tepih. Osnovne životne namirnice trebaju biti pristupačne svim građanima, a cijene moraju biti realne. Inflacija, uvođenje eura, porast cijena energenata – sve to treba imati svoj okvir u kojem građani mogu i dalje normalno živjeti. U zaključku, možda bi trebali prestati tražiti krivce, jer odgovornost nije na jednoj strani. Vrijeme je da svi odradimo svoj dio posla. Građani su rekli svoje, sada je red na trgovcima i političarima da pokažu da su spremni na konkretne promjene. Ništa novo normalno, građani su rekli i pokazali svoje da samo traže normalni svijet, u kojem, zasad možda nećemo biti ravnopravni, ali svijet u kojem trećina stanovništva neće strahovati od gladi. Neka cijene padnu, neka trgovine prestanu biti polje rata za profit, a ljudi neka se osjećaju sigurno u svojim svakodnevnim odlukama. Jer novo normalno? To već odavno nije normalno. foto: ilustracija e.rukav/vzaktualno.hr