Ovo su današnji godovnjaci! Čestitajte im
Danas, 8. lipnja prema hrvatskom katoličkom kalendaru imendan je osobama koje nose imena Medardo, Žarko i Vilim. Čestitajte im!
Ime Medardo kod nas je prilično rijetko, a javlja se uglavnom u istočnoj Hrvatskoj, najmanje u sjeverozapadnom dijelu Lijepe naše.
Žarko je muško ime domaćeg porijekla. Značenje imena dolazi od osnove žar, žariti. Ženski oblik ovog imena je Žarka.
Osobe s imenom Žarko ostavljaju jak dojam na ljude u svojoj okolini, jer uvijek privlače pažnju. Puni su samopouzdanja i svjesni svojih vrijednosti. Uglavnom postižu uspjeh u životu.
Vilim je muško ime galskog porijekla. Značenje imena je: želja, volja, od riječi vilio.
Osobe saimenom Vilim su obično umjetnici, glazbenici i pjesnici. Šarmantne su i dopadljive, ali i pomalo nestabilne. Vole ljepotu, a interesiraju ih ljudi, prirod, ali i okultno.
vzaktualno.hr/knjiga-imena.com
Aquacity spreman za sezonu, no ipak ništa od linije buseka? “Postoji zakonski problem”
Pripreme za novu kupališnu sezonu na Aquacityju privode se kraju, a posjetitelje i ove godine očekuju uređena plaža, sportski sadržaji i besplatno kupanje. Ipak, tijekom ljeta neće biti uvedena autobusna linija koja bi povezivala Varaždin i popularno kupalište.
Na aktualnom satu Gradskog vijeća vijećnik Krunoslav Burek ponovno je otvorio pitanje organizacije prijevoza do Aquacityja, podsjetivši na svoj prijedlog da se tijekom sezone kupanja uvede linija „buseka“ između grada i kupališta.
Direktor trgovačkog društva Aquacity d.o.o. Bojan Lukman pojasnio je da za takvu inicijativu postoje zakonske prepreke.
– Tu nažalost postoji jedan veliki zakonski problem, a to je da naši autobusi izvan područja Grada Varaždina ne smiju, a Aquacity je na području Trnovca. To se na taj način s našim autobusima jednostavno ne može organizirati – rekao je Lukman.
Govoreći o pripremama za sezonu, gradonačelnik Neven Bosilj istaknuo je da su na Aquacityju izvedeni radovi na uređenju prostora te da će građanima i ove godine biti omogućeno besplatno kupanje.
– Na Aquacityju je nasipan novi šljunak i uređena plaža, a uređuje se i odbojkaško igralište s kvarcnim pijeskom. Prvo mjerenje kakvoće vode bit će provedeno ovoga tjedna, a voda se redovito kontrolira. Prošle godine nije bilo nikakvih problema pa vjerujem da ih neće biti ni ove godine. Građani Varaždina, ali i okolnih općina, moći će se ondje besplatno kupati – rekao je Bosilj.
Iako se posljednjih godina govorilo o dodatnom razvoju i proširenju sadržaja na Aquacityju, dio planiranih zahvata ipak neće biti realiziran ove godine. Novi direktor društva smatra da prije bilo kakvih većih ulaganja treba izraditi cjelovitu urbanističku razradu prostora.
– Određene stvari koje su planirale da se naprave na Aqucityju se neće ove godine izvoditi jer su one planirane bez ikakvog kompletnog sagledavanja tog prostora, mogućnosti tog prostora. Po mojem mišljenu taj prostor treba urbanistički razraditi, napraviti analize i vidjeti sve njegove prostorne mogućnosti, kao i razviti idejne projekte za njegovo daljnje razvijanje i uređenje – rekao je Lukman.
Dodao je kako prostor raspolaže velikim potencijalom, ali i značajnim ograničenjima zbog zaštićenog područja Natura 2000.
– Tu ćemo morati puno truda uložtii da vidimo i probamo dokazati da se određene stvari koje su se namjeravale tamo razvijati nemaju nekakav poseban utjecaj na prirodu, okoliš, životinje – zaključio je Lukman.
n.p.bajz/vzaktualno.hr
Jubilarna Varaždinska biciklijada ponovno okupila brojne građane svih generacija
Varaždin je u subotu ponovno živio u znaku bicikala, rekreacije i druženja. Na jubilarnom, 25. izdanju Varaždinske biciklijade, okupio se velik broj građana svih generacija koji su još jednom pokazali koliko je ova manifestacija i vožnja bicikla dio varaždinske tradicije.
Kapucinski trg već je od ranih jutarnjih sati bio ispunjen biciklistima, obiteljima s djecom, rekreativcima, sportašima i umirovljenicima, a dobro raspoloženje i vedra atmosfera pratili su sudionike tijekom cijelog događanja.
Voditeljica za sport i razvojne programe u Zajednici sportskih udruga Grada Varaždina, Anica Sitar, izrazila je zadovoljstvo velikim odazivom sudionika na jubilarnu Biciklijadu.
– Lijepo vrijeme izmamilo je brojne građane na Kapucinski trg, a posebno nas veseli velik broj djece i obitelji. Upravo zato Varaždinskoj biciklijadi volimo dati epitet obiteljske manifestacije jer želimo potaknuti najmlađe i njihove roditelje da što više slobodnog vremena provode na otvorenom i bave se tjelesnom aktivnošću. Ovakav odaziv potvrđuje i koliko su Varaždincima važni sigurni uvjeti za svakodnevno korištenje bicikla te pokazuje da su ulaganja u biciklističku infrastrukturu prepoznata i potrebna. Varaždinci vole biciklirati, a naš je cilj dodatno poticati takav način života i rekreacije – rekla je Sitar.
Zamjenik gradonačelnika Varaždina, Miroslav Marković, također je izrazio zadovoljstvo velikim odazivom građana na jubilarnu Varaždinsku biciklijadu, posebno istaknuvši velik broj djece i mladih sudionika. Poručio je kako Grad Varaždin s razlogom nosi naziv grada biciklizma.
– Gradonačelnik i ja također smo biciklisti i radimo sve kako bismo dodatno unaprijedili biciklističku infrastrukturu te omogućili što sigurnije uvjete za sve sudionike u prometu. Ovakve manifestacije promoviraju biciklizam i zdrav način života, ali i potiču promjenu navika. Želimo da što više ljudi bicikl koristi ne samo za rekreaciju, već i za svakodnevne odlazak na posao, u školu ili obavljanje drugih obveza. Zato je važno nastaviti ulagati u sigurnu i kvalitetnu biciklističku infrastrukturu – poručio je Marković.
Prije samog starta sudionici su imali priliku provjeriti razinu šećera u krvi, zahvaljujući članovima Društva za zaštitu od dijabetesa, a po prijavi su preuzeli i prigodne majice te bočice vode.
Predsjednica Društva za zaštitu od dijabetesa, Antonija Brlek, istaknula je kako je sudjelovanje na Varaždinskoj biciklijadi za njih prilika da kroz konkretnu aktivnost promoviraju važnost zdravih životnih navika.
– Želimo pokazati da osobe s dijabetesom mogu živjeti aktivno i sudjelovati u svim društvenim i sportskim aktivnostima. Redovita tjelesna aktivnost, uz pravilnu prehranu, samokontrolu i odgovarajuću terapiju, iznimno je važna za očuvanje zdravlja. Drago nam je što se Varaždinci redovito odazivaju našim akcijama te što već godinama uspješno surađujemo sa Zajednicom sportskih udruga Grada Varaždina, koja nam omogućuje da na ovakav način predstavimo rad naše udruge – rekla je Brlek.
Nakon okupljanja, kolona biciklista krenula je na vožnju trasom koja je ove godine dijelom bila izmijenjena.
Ruta je vodila preko Kućanske rampe prema VII. osnovnoj školi u Kućanu, gdje je organizirana prva okrepna stanica. Nakon kraćeg odmora sudionici su nastavili vožnju prema Trnovcu, kroz Slobodnu zonu Varaždin i uz Motičnjak, sve do varaždinske Arene. Dio trase prolazio je i uz rijeku Dravu, što je brojnim sudionicima pružilo priliku za uživanje u prirodi i ljepotama varaždinskog kraja.
Za sigurnost sudionika tijekom cijele vožnje brinuli su članovi Brdsko biciklističkog kluba ASI, pripadnici prometne mladeži i policijski službenici, zahvaljujući kojima je Biciklijada protekla bez poteškoća i u sigurnom okruženju za sve sudionike.
Posebno veselo bilo je među najmlađima, koji su s velikim entuzijazmom odvozili cijelu trasu, a po dolasku na cilj kod Stare vage čekali su ih dodatni sadržaji.
Na završnoj lokaciji za sve je sudionike bio osiguran besplatan topli obrok, a druženje je nastavljeno u opuštenoj i prijateljskoj atmosferi.
vzakutalno.hr
Zamjenik gradonačelnika Varaždina, Miroslav Marković, također je izrazio zadovoljstvo velikim odazivom građana na jubilarnu Varaždinsku biciklijadu, posebno istaknuvši velik broj djece i mladih sudionika. Poručio je kako Grad Varaždin s razlogom nosi naziv grada biciklizma.
– Gradonačelnik i ja također smo biciklisti i radimo sve kako bismo dodatno unaprijedili biciklističku infrastrukturu te omogućili što sigurnije uvjete za sve sudionike u prometu. Ovakve manifestacije promoviraju biciklizam i zdrav način života, ali i potiču promjenu navika. Želimo da što više ljudi bicikl koristi ne samo za rekreaciju, već i za svakodnevne odlazak na posao, u školu ili obavljanje drugih obveza. Zato je važno nastaviti ulagati u sigurnu i kvalitetnu biciklističku infrastrukturu – poručio je Marković.
Prije samog starta sudionici su imali priliku provjeriti razinu šećera u krvi, zahvaljujući članovima Društva za zaštitu od dijabetesa, a po prijavi su preuzeli i prigodne majice te bočice vode.
Predsjednica Društva za zaštitu od dijabetesa, Antonija Brlek, istaknula je kako je sudjelovanje na Varaždinskoj biciklijadi za njih prilika da kroz konkretnu aktivnost promoviraju važnost zdravih životnih navika.
– Želimo pokazati da osobe s dijabetesom mogu živjeti aktivno i sudjelovati u svim društvenim i sportskim aktivnostima. Redovita tjelesna aktivnost, uz pravilnu prehranu, samokontrolu i odgovarajuću terapiju, iznimno je važna za očuvanje zdravlja. Drago nam je što se Varaždinci redovito odazivaju našim akcijama te što već godinama uspješno surađujemo sa Zajednicom sportskih udruga Grada Varaždina, koja nam omogućuje da na ovakav način predstavimo rad naše udruge – rekla je Brlek.
Nakon okupljanja, kolona biciklista krenula je na vožnju trasom koja je ove godine dijelom bila izmijenjena.
Ruta je vodila preko Kućanske rampe prema VII. osnovnoj školi u Kućanu, gdje je organizirana prva okrepna stanica. Nakon kraćeg odmora sudionici su nastavili vožnju prema Trnovcu, kroz Slobodnu zonu Varaždin i uz Motičnjak, sve do varaždinske Arene. Dio trase prolazio je i uz rijeku Dravu, što je brojnim sudionicima pružilo priliku za uživanje u prirodi i ljepotama varaždinskog kraja.
Za sigurnost sudionika tijekom cijele vožnje brinuli su članovi Brdsko biciklističkog kluba ASI, pripadnici prometne mladeži i policijski službenici, zahvaljujući kojima je Biciklijada protekla bez poteškoća i u sigurnom okruženju za sve sudionike.
Posebno veselo bilo je među najmlađima, koji su s velikim entuzijazmom odvozili cijelu trasu, a po dolasku na cilj kod Stare vage čekali su ih dodatni sadržaji.
Na završnoj lokaciji za sve je sudionike bio osiguran besplatan topli obrok, a druženje je nastavljeno u opuštenoj i prijateljskoj atmosferi.
vzakutalno.hr 
Ljubitelji vina dolaze na svoje: u Ludbregu se održava Festival vinske strasti
Ljubitelje vina, druženja i dobre atmosfere u petak, 20. lipnja, očekuje Festival vinske strasti koji će se održati u perivoju dvorca Batthyány u Ludbregu. Program počinje u 18 sati, a posjetiteljima će se predstaviti lokalni i gostujući vinari sa svojom ponudom vina.
Festival je zamišljen kao prilika za upoznavanje vinske baštine i eno-gastronomske ponude ovog kraja, ali i za druženje u jedinstvenom ambijentu jednog od najprepoznatljivijih ludbreških lokaliteta. Uz kušanje vina, posjetitelje očekuje i glazbeni program.
Događanje se organizira u sklopu transnacionalnog LEADER projekta suradnje „EnoTurizam – doživljaj vina i tradicije“, koji okuplja partnere iz Hrvatske i Slovenije. Cilj projekta je promicanje vinske tradicije, lokalnih proizvoda te razvoj održivog turizma u ruralnim sredinama.
Festival vinske strasti održat će se u perivoju dvorca Batthyány u Ludbregu s početkom u 18 sati, a ulaz je namijenjen svim ljubiteljima vina i eno-turističkih sadržaja.
vzakutalno.hr
vzakutalno.hr 
Kad je ulica bila igralište: Sjećate li se gumi-gumija, crne kraljice, školice? Jurili smo loptu, a ne signal!
Postojalo je vrijeme kada su dječji smijeh i galama bili najglasniji zvukovi svakog kvarta. Vrijeme kada nismo trebali aplikacije da pronađemo prijatelje jer smo jednostavno viknuli pod prozor: „Ideš van?” I gotovo uvijek odgovor je bio isti – tenisice na brzinu, zalupila bi vrata i avantura je mogla početi!
Nije nam trebalo puno. Jedan komad gume bio je dovoljan za sate skakanja i nadmudrivanja u gumi-gumiju. Tko je znao preskočiti sve razine, bio je gotovo lokalna zvijezda dječjeg igrališta. Obruč se tjerao niz ulicu kao da sudjelujemo na Olimpijadi, igra skrivača je bila ozbiljna strateška disciplina, a „crna kraljica, jedan-dva-tri! često završavala smijehom, prepirkama i pokušajima da dokažemo kako se netko ipak pomaknuo.
Lopta je okupljala ekipu bez puno dogovora. Dovoljna su bila dva kamena za gol i nekoliko prijatelja spremnih da utakmica traje do sumraka. Nismo brojili korake, ali smo ih radili tisuće. Nismo imali pametne satove, ali smo znali kada je vrijeme za doma – onda kad bi se upalila ulična rasvjeta ili kad bi netko s balkona povikao ime koje je značilo samo jedno: večera je gotova!
Danas su vremena drugačija. Djeca odrastaju uz tehnologiju koja donosi mnogo toga korisnog, zanimljivog i edukativnog. Mobiteli i računala postali su dio svakodnevice, a digitalni svijet često je mjesto susreta, zabave i druženja. No teško je ne primijetiti da su igrališta ponekad tiša nego nekad, a kvartovi manje puni dječjeg smijeha.
Možda upravo zato nostalgija za nekadašnjim igrama nije samo sentimentalnost odraslih koji govore da je „nekad bilo bolje”. Nije stvar u tome da uspoređujemo generacije ili romantiziramo prošlost. Stvar je u nečemu mnogo jednostavnijem – u osjećaju slobode.
Bilo je nešto posebno u tim dugim poslijepodnevima bez plana. U tome da sami smišljamo pravila, mirimo svađe, organiziramo ekipe i učimo kako izgubiti bez drame. U tome da dosada nije bila neprijatelj nego početak mašte. Od jednog štapa nastajao je mač, od dvorišta svemirska baza, a od običnog pločnika teren za najveće pustolovine.
Danas možda više nego ikad vrijedi podsjetiti da dječja igra nije samo zabava. Ona je prijateljstvo, snalažljivost, kretanje, kreativnost i uspomene koje ostaju desetljećima. I zato možda ne bi bilo loše ponekad ugasiti ekran, izaći van i pokazati nekoj novoj generaciji kako se igra gumi-gumi ili skrivača. Tko zna, možda bi im se svidjelo više nego što mislimo.
Jer neka su djetinjstva ostala zapamćena ne po fotografijama i objavama, nego po prašnjavim tenisicama, oguljenim koljenima i rečenici koja je značila početak svega:
– Ajde, idemo van!
foto: chagpt
aj/vzaktualno.hr
Danas su vremena drugačija. Djeca odrastaju uz tehnologiju koja donosi mnogo toga korisnog, zanimljivog i edukativnog. Mobiteli i računala postali su dio svakodnevice, a digitalni svijet često je mjesto susreta, zabave i druženja. No teško je ne primijetiti da su igrališta ponekad tiša nego nekad, a kvartovi manje puni dječjeg smijeha.
Možda upravo zato nostalgija za nekadašnjim igrama nije samo sentimentalnost odraslih koji govore da je „nekad bilo bolje”. Nije stvar u tome da uspoređujemo generacije ili romantiziramo prošlost. Stvar je u nečemu mnogo jednostavnijem – u osjećaju slobode.
Bilo je nešto posebno u tim dugim poslijepodnevima bez plana. U tome da sami smišljamo pravila, mirimo svađe, organiziramo ekipe i učimo kako izgubiti bez drame. U tome da dosada nije bila neprijatelj nego početak mašte. Od jednog štapa nastajao je mač, od dvorišta svemirska baza, a od običnog pločnika teren za najveće pustolovine.
Danas možda više nego ikad vrijedi podsjetiti da dječja igra nije samo zabava. Ona je prijateljstvo, snalažljivost, kretanje, kreativnost i uspomene koje ostaju desetljećima. I zato možda ne bi bilo loše ponekad ugasiti ekran, izaći van i pokazati nekoj novoj generaciji kako se igra gumi-gumi ili skrivača. Tko zna, možda bi im se svidjelo više nego što mislimo.
Jer neka su djetinjstva ostala zapamćena ne po fotografijama i objavama, nego po prašnjavim tenisicama, oguljenim koljenima i rečenici koja je značila početak svega:
– Ajde, idemo van!
foto: chagpt
aj/vzaktualno.hr 
Međimurje snažno ulaže u obrazovanje: 266 stipendija za deficitarna zanimanja i investicije od 130 milijuna eura
Međimurska županija predvodnica je u Hrvatskoj po izdvajanjima za obrazovanje – čak 63,66 posto lanjskog proračuna usmjereno je upravo u taj sektor, pokazuje analiza županijskih proračuna. Uz to, na godišnjoj razini sredstva za obrazovanje povećana su za 23 posto.
Potvrda snažnog ulaganja stigla je i danas, kada su Međimurska županija, gradovi i općine te Obrtnička komora Međimurja dodijelili 212.800 eura stipendija za 266 učenika strukovnih škola koji se obrazuju za deficitarna obrtnička zanimanja, donosi portal Župan.hr.
Interes za obrtnička zanimanja i stipendije raste iz godine u godinu. Lani je stipendije dobilo 164 učenika, dok ih je ove godine čak stotinu više. Međimurska županija za ovu mjeru osigurava 77.941 euro, a pojedinačna stipendija doseže 800 eura godišnje.
Župan Matija Posavec istaknuo je da je Međimurska županija još 2003. godine prva u Hrvatskoj pokrenula stipendiranje obrtničkih zanimanja te da je do danas podržano oko 1.200 učenika.
– Odabrali ste zanimanja koja tržište rada traži i koja nude sigurnu budućnost. Danas u Međimurju djeluje više od 2.200 obrta, a njihov broj i dalje raste – poručio je Posavec učenicima.
Potpore studentima i srednjoškolcima
Uz stipendije za obrtnička zanimanja, Međimurska županija nastavlja i s drugim oblicima pomoći tijekom obrazovanja. U travnju je za 1.792 redovna studenta isplaćeno 179.200 eura jednokratnih potpora, odnosno po 100 eura svakome.
Potporu od 80 eura dobilo je i 4.051 srednjoškolaca, a od pokretanja mjere za studente prije 11 godina isplaćeno je gotovo dva milijuna eura za više od 23 tisuće mladih.
Investicije u škole vrijedne 130 milijuna eura
Istovremeno, Međimurska županija provodi najveći investicijski ciklus u obrazovanju dosad, vrijedan gotovo 130 milijuna eura. Grade se dvije nove škole, dograđuje njih 15 te šest školskih sportskih dvorana, dok se značajan dio projekata financira europskim sredstvima, donosi Župan.hr.
Među najvećim ulaganjima ističe se rekonstrukcija i dogradnja Gimnazije Josipa Slavenskog u Čakovcu, vrijedna gotovo 12 milijuna eura, kao i projekti dogradnje škola u Strahonincu, Prelogu, Selnici, Gornjem Mihaljevcu i drugim međimurskim sredinama.
foto: arhiva
vzaktualno.gr/zupan.hr
foto: arhiva
vzaktualno.gr/zupan.hr 
Općini Đurmanec odobreno gotovo 24 tisuće eura za poboljšanje uvjeta u dječjem vrtiću
Ministarstvo demografije i useljeništva donijelo je odluke o financiranju projektnih prijedloga koji su uspješno prošli postupak dodjele bespovratnih sredstava u okviru Poziva „Dostupnost kvalitetne skrbi za djecu u lokalnim zajednicama kroz poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima”.
Riječ je o programu usmjerenom na unapređenje uvjeta predškolskog odgoja i obrazovanja, s ciljem osiguravanja kvalitetnije, dostupnije i priuštivije skrbi za djecu te pružanja dodatne podrške obiteljima i roditeljima.
Kroz ovaj poziv Ministarstvo demografije i useljeništva diljem Hrvatske podupire ulaganja u dječje vrtiće i predškolski sustav kako bi se osigurali kvalitetniji uvjeti boravka djece, smanjile društvene nejednakosti te dodatno osnažila kvaliteta života u lokalnim zajednicama.
Među jedinicama lokalne samouprave kojima su odobrena sredstva nalazi se i Općina Đurmanec, kojoj je dodijeljeno 23.981,90 eura bespovratnih sredstava za provedbu aktivnosti u okviru poboljšanja materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima.
– Ulaganje u djecu i stvaranje kvalitetnih uvjeta za njihov rast i razvoj jedan je od naših prioriteta. Svjesni smo koliko je važno roditeljima osigurati kvalitetan i dostupan predškolski odgoj, a djeci sigurno, poticajno i kvalitetno okruženje za prve korake u obrazovanju. Zahvaljujem Ministarstvu, a dobivena sredstva omogućit će nam dodatno unapređenje uvjeta u dječjem vrtiću te nastavak ulaganja u sadržaje namijenjene našim najmlađim stanovnicima – poručio je načelnik Damir Belošević.
foto: argiva
vzaktualno.hr
Od ruševine do projekta vrijednog 175.000 eura: Amerikanac pokazao što je napravio u Zagorju
Američki tiktoker Justus Reid, koji je prije godinu dana kupio staru kuću u Hrvatskom zagorju za svega 5000 eura, završio je njezinu obnovu.
U međuvremenu je, otkrio je, kupio i nekoliko obližnjih objekata, čime je cijeli projekt prerastao prvotne planove, piše Index.
Proces obnove mjesecima je dokumentirao na Instagramu, TikToku i YouTubeu, gdje je objavio i dokumentarac o cijelom pothvatu. U njemu je pokazao kako je zapuštena kuća, koja na početku nije imala struju, vodu ni pristupnu cestu, postupno pretvorena u potpuno novi prostor za život i druženje.
U radovima su mu pomagali prijatelji i susjedi, a Reid ističe da su mu isprva pomagali volonterski, dok je kasnije svima platio njihov angažman.
Obnova nije stala samo na uređenju postojeće kuće. Tijekom projekta dodani su brojni sadržaji; terase, prostori za druženje, vanjski kutci za odmor i niz detalja koji su nekadašnju ruševinu pretvorili u funkcionalan i potpuno drukčiji prostor. Posebnu pažnju gledatelja privukla je njegova želja da velik dio posla odradi vlastitim rukama.
Otkrio koliko je potrošio
Reid se u dokumentarcu osvrnuo i na troškove projekta. Kuću je prvotno platio 5000 eura, a u obnovu je, kako tvrdi, uložio dodatnih 70.000 eura vlastitog novca. Najviše sredstava potrošeno je na kamen za terase i potporne zidove, građevinski materijal, radnu snagu, gorivo i strojeve potrebne za izvođenje radova, piše Index.
No ukupna vrijednost projekta, prema njegovoj procjeni, znatno je veća. Reid navodi da su sponzori kroz građevinski materijal, uređaje, opremu i različite usluge pridonijeli s još oko 100.000 eura, zbog čega ukupnu vrijednost cijelog projekta procjenjuje na između 160.000 i 175.000 eura.
screenshot/voutube
vzaktualno.hr/index.hr
Otkrio koliko je potrošio
Reid se u dokumentarcu osvrnuo i na troškove projekta. Kuću je prvotno platio 5000 eura, a u obnovu je, kako tvrdi, uložio dodatnih 70.000 eura vlastitog novca. Najviše sredstava potrošeno je na kamen za terase i potporne zidove, građevinski materijal, radnu snagu, gorivo i strojeve potrebne za izvođenje radova, piše Index.
No ukupna vrijednost projekta, prema njegovoj procjeni, znatno je veća. Reid navodi da su sponzori kroz građevinski materijal, uređaje, opremu i različite usluge pridonijeli s još oko 100.000 eura, zbog čega ukupnu vrijednost cijelog projekta procjenjuje na između 160.000 i 175.000 eura.
screenshot/voutube
vzaktualno.hr/index.hr 
Dan OŠ Franje Horvata Kiša obilježen svečanim programom i nagradama za najuspješnije učenike
Osnovna škola Franje Horvata Kiša u Loboru obilježila je Dan škole prigodnim programom tijekom kojeg su predstavljeni uspjesi učenika i djelatnika te uručene nagrade najuspješnijim učenicima koji su tijekom školske godine ostvarili zapažene rezultate na županijskim, državnim i međunarodnim natjecanjima.
Obilježavanje Dana škole započelo je društvenim i sportskim aktivnostima za učenike, dok je središnji dio programa održan svečanom priredbom u Društvenom domu Lobor.
Ravnateljica škole Valerija Debeljak tom je prilikom istaknula kako se OŠ Franje Horvata Kiša nalazi među najuspješnijim osnovnim školama u Krapinsko-zagorskoj županiji te naglasila da škola, uz brojne projekte i uspjehe na natjecanjima, učenicima pruža sigurno i poticajno okruženje za razvoj njihovih znanja i talenata.
Tijekom svečanosti posebno su istaknuti uspjesi učenika u području glazbenog obrazovanja, gdje je dodijeljeno 29 nagrada za ostvarene rezultate na domaćim i međunarodnim natjecanjima, kao i uspjesi učenika u redovnom osnovnoškolskom programu za koje je također uručeno 29 nagrada za najuspješnije plasmane na natjecanjima i smotrama.
Svečanosti su nazočili brojni uzvanici, među kojima i načelnica Općine Lobor i saborska zastupnica Ljubica Jembrih, koja je svim učenicima, učiteljima i djelatnicima škole uputila čestitke povodom Dana škole.
– Dan škole prilika je da se osvrnemo na sve ono što su učenici, učitelji i djelatnici škole ostvarili tijekom godine te da im zahvalimo na trudu, radu i predanosti koju svakodnevno ulažu. Rezultati koje učenici postižu na natjecanjima, smotrama i različitim projektima najbolja su potvrda kvalitete rada škole, ali i podrške koju dobivaju od svojih učitelja i roditelja. Čestitam svim učenicima, učiteljima, profesorima i djelatnicima škole na brojnim uspjesima koje ostvaruju te na predanom radu kojim svakodnevno grade kvalitetnu i poticajnu školsku zajednicu – rekla je načelnica Jembrih. Posebnu poruku uputila je učenicima osmih razreda.
– Pred vama je novo poglavlje, novi izazovi i prilike za stjecanje znanja i iskustava. Neka vas i dalje vodi moto škole: „Nije znanje znanje znati, već je znanje znanje dati“. Ostvarujte svoje snove, stječite nova znanja i vještine, a jednog dana vratite se svome Loboru i svojim znanjem doprinosite razvoju naše zajednice – istaknula je načelnica.
vzaktualno.hr
Svečanosti su nazočili brojni uzvanici, među kojima i načelnica Općine Lobor i saborska zastupnica Ljubica Jembrih, koja je svim učenicima, učiteljima i djelatnicima škole uputila čestitke povodom Dana škole.
– Dan škole prilika je da se osvrnemo na sve ono što su učenici, učitelji i djelatnici škole ostvarili tijekom godine te da im zahvalimo na trudu, radu i predanosti koju svakodnevno ulažu. Rezultati koje učenici postižu na natjecanjima, smotrama i različitim projektima najbolja su potvrda kvalitete rada škole, ali i podrške koju dobivaju od svojih učitelja i roditelja. Čestitam svim učenicima, učiteljima, profesorima i djelatnicima škole na brojnim uspjesima koje ostvaruju te na predanom radu kojim svakodnevno grade kvalitetnu i poticajnu školsku zajednicu – rekla je načelnica Jembrih. Posebnu poruku uputila je učenicima osmih razreda.
– Pred vama je novo poglavlje, novi izazovi i prilike za stjecanje znanja i iskustava. Neka vas i dalje vodi moto škole: „Nije znanje znanje znati, već je znanje znanje dati“. Ostvarujte svoje snove, stječite nova znanja i vještine, a jednog dana vratite se svome Loboru i svojim znanjem doprinosite razvoju naše zajednice – istaknula je načelnica.
vzaktualno.hr 
Zbrinjavanje bala kasnilo 9 mjeseci? Bosilj odgovorio hoće li Grad tražiti plaćanje penala i hoće li se sanirati tlo
Na aktualnom satu 7. sjednice Gradskog vijeća Grada Varaždina dio vijećničkih pitanja odnosio se na bale, odnosno na kašnjenje zbrinjavanja istih, stanje tla i interes investitora za kupovinu zemljišta u Brezju.
Vijećnicu Dubravku Novak (Možemo!) zanimalo je hoće li Grad Varaždin tražiti financijsku satisfakciju budući da je odvoz bala kasnio 9 mjeseci.
– Hoće li Grad postupiti po ugovoru o zbrinjavanju bala prema kojem imamo pravo od poduzeća zatražiti plaćanje penala? Po mojoj računici, radi se o 2,5 milijuna kuna, riječ je o 9-mjesečnom kašnjenju. To je značajan iznos koji bismo mogli usmjeriti na socijalne i druge programe – upitala je Novak.
Gradonačelnik Neven Bosilj istaknuo je da mu je prošli tjedan na sjednici Vlade i gradonačelnika u Karlovcu prišao premijer Andrej Plenković i čestitao na balama, rekavši kako je to zajednički uspjeh.
– I ja to isto tako smatram, da smo svi sudjelovali u tome. Zahvalio sam se zbog onih komunikacijskih šumova, zahvalni smo na financijskoj pomoći, te bale su stajale više od 20 godina. Ipak, neki ljudi morali su pronaći rješenje kroz pravne i ekološke zavrzlame, kroz sve te tužbe i ugovore, i uspjeli smo to riješiti. Jedino me smeta ona mantra „zahvaljujemo Vladi Andreja Plenkovića” jer onda bismo za Pelješki most morali svaki put zahvaljivati Europskoj komisiji i Ursuli von der Leyen jer su oni dali novce. Svi koji su pomogli zaslužuju da im se čestita – rekao je Bosilj.
Što se tiče penala, odgovorio je da Grad nema pravo na penale jer je potpisan aneks ugovora kojim se produžuje rok, a s kojim se usuglasio i Fond.
– Bojim se da će možda druga strana imati nekakvih ideja i potraživanja jer su zbrinjavali bale po 200 eura po toni, a inače cijena koju sada traži MBO je 400 eura – dodao je.
Odgovorio je i na pitanje vijećnika Leonarda Sekovanića (SDP), čije se pitanje odnosilo na sanacijski program, odnosno zanimalo ga je jesu li provedene adekvatne analize tla, kakvi su rezultati i hoće li biti potrebno sanirati tlo na toj lokaciji koja je vodozaštitno područje.
– Rađena su ispitivanja tla i na ovoj lokaciji ono nije zagađeno da bi se moralo micati. Navoženo je već zemlje da bi se maknula depresija od praktički jedan metar i u roku od dva tjedna sve će biti gotovo. Imat ćemo tehnički pregled za uporabnu dozvolu zemljišta i maknut ćemo ogradu i sve ostalo u Brezju – kazao je Bosilj.
Odgovarajući na pitanje vijećnice Lidije Maček (SDP), rekao je i kako je objavljen natječaj kojim se prodaje 26 parcela u Brezju na području gdje su bile bale te da postoji interes investitora za kupnju zemljišta.
– Sve parcele smo posložili. Cijena je oko 40 eura, sukladna procjeni koju smo napravili, nema više prodavanja po 15-20 eura. Interes je zasad iskazalo 8 investitora. Ako je to iznos veći od milijun kuna nekadašnjih, na sljedećem gradskom vijeću vi ćete odlučiti hoće li im se prodati ili ne. Ali ne javljaju se samo nama. Ministarstvu gospodarstva javio se jedan veliki investitor koji bi želio kupiti 10 hektara, to je praktički 4 milijuna eura. Želio bi jedan veliki projekt raditi kod nas u Brezju jer imamo odličnu povezanost, blizu su autoput i susjedne države, stoga ta zona postaje sve interesantnija – poručio je gradonačelnik.
mlp/vzaktualno.hr