siječanj 2012. – Stranica 14

Najbolja socijalnopoduzetniÄka ideja 2011.

21. siječnja 2012.

1400

Arhiva

Ideja o mini mljekari koja bi otkupljivala mlijeko od malih obiteljskih gospodarstava za koje nisu zainteresirani veliki otkupljivaÄi, pri Äemu se nakon pet godina udjeli u vlasniÅ¡tvu tvrtke prenose na proizvoÄ‘aÄe mlijeka – od kojih nitko ne moÅ¾e biti vlasnik viÅ¡e od 5 posto – najbolja je socijalnopoduzetniÄka ideja 2011. godine! OdluÄio je to juÄer Forum socijalnog poduzetniÅ¡tva u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava, Uredom za udruge Vlade RH i British Councilom koji su zajedno po prvi put u Hrvatskoj dodjeljivali GodiÅ¡nju nagradu za socijalno poduzetniÅ¡tvo.

Najbolja socijalnopoduzetniÄka ideja 2011. godine nagraÄ‘ena je paketom marketinÅ¡kih i konzultantskih usluga koje bi trebale pomoÄ‡i u njenoj realizaciji, a nagradu je juÄer u Zagrebu preuzeo v.d. direktora tvrtke DomaÄ‡e mlijeko d.o.o, inaÄe prijavitelja ideje, dr. sc. Dragutin Vincek koji je istaknuo kako se u konkurenciji od Å¡est jednako kvalitetnih ideja osjeÄ‡a kao â€žprvi meÄ‘u jednakima“.

– Hvala svima koji su prepoznali naÅ¡u ideju, a mi se nadamo da Ä‡emo ju uskoro i realizirati u praksi. Time bismo omoguÄ‡ili malim proizvoÄ‘aÄima mlijeka u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji, koji trenutno predstavljaju â€žugroÅ¾enu“ skupinu druÅ¡tva, osnovna sredstva za Å¾ivot, dok bi u konaÄnici opÄ‡a druÅ¡tvena zajednica imala koristi kroz moguÄ‡nost kupnje i konzumacije domaÄ‡ih proizvoda, a to su samo neki od benefita ovog projekta – rekao je Vincek.

BuduÄ‡a mini-mljekara bi dnevno trebala preraÄ‘ivati do 5.000 litara mlijeka i to u polutvrdi sir, svjeÅ¾i kravlji sir, pasterizirano mlijeko i vrhnje.

InaÄe, tvrtka DomaÄ‡e mlijeko d.o.o je trenutaÄno javna ustanova u vlasniÅ¡tvu Å¾upanije te Äetiri jedinice lokalne samouprave, a osnovana je za opÄ‡u dobrobit zajednice pri Äemu ne postoji namjera ostvarivanja bilo kakvog ekstra profita i izvlaÄenja novaca. Naime, profit koji bi se eventualno stvorio, uloÅ¾io bi se ponovno u zajednicu; organizacijom permanentnih edukacija, omoguÄ‡avanjem ostvarivanja novih znanja, proÅ¡irenjem tvrtke, odnosno poveÄ‡anjem kapaciteta proizvodnje, a regulirao bi se i kroz veÄ‡u cijenu otkupljene litre mlijeka, Å¡to bi doprinijelo tome da Å¡to veÄ‡i broj malih farmera ima priliku za proizvodnju i prodaju.

InaÄe, VaraÅ¾dinska Å¾upanija od 2006. godine provodi projekt â€žÅ kolskog mlijeka“, kojim se Å¾eli zaokruÅ¾iti ciklus proizvodnje mlijeka na principu â€žod staje do stola“, ali na naÄin da domaÄ‡e mlijeko zavrÅ¡i u lokalnoj zajednici, pri Äemu bi upravo realizacija ove ideje trebala biti zavrÅ¡ni kotaÄiÄ‡ tog projekta.

Nagrada se dodjeljivala u dvije kategorije: godiÅ¡nja nagrada za socijalno poduzetniÅ¡tvo i godiÅ¡nja nagrada za socijalnopoduzetniÄku ideju, a glavni kriteriji za dodjelu nagrada bili su inovativnost, odrÅ¾ivost, izravni druÅ¡tveni utjecaj i razvojna perspektiva.

Nagrada za socijalno poduzetniÅ¡tvo godine dio je projekta SEFOR (Forum socijalnog poduzetniÅ¡tva) kojega u suradnji s Centrom za tehniÄku kulturu iz Rijeke i udrugom Zdravi grad iz Splita provodi Udruga za kreativni razvoj Slap iz Osijeka, a financira Europska unija kroz IPA IV komponentu, razvoj ljudskih potencijala.

www.vzaktualno.hr

Hrskavica morskog psa je lijek!

21. siječnja 2012.

928

Arhiva

Veliki morski mesoÅ¾deri koji gutaju sve Å¡to im se naÄ‘e na putu, jedna su od najomraÅ¾enijih Å¾ivotinjskih vrsta na svijetu ali imaju i neÅ¡to Å¡to bi nas moglo navesti da s manje odbojnosti razmiÅ¡ljamo o njima.

Osim vrlo ukusnog mesa pojedinih vrsta, hrskavica morskog psa veÄ‡ se neko vrijeme smatra djelotvornim sredstvom u lijeÄenju razliÄitih vrsta raka. Hrskavica, koje se dobiva proÄiÅ¡Ä‡avanjem iz jakog, savitljivog materijala koji tvori kostur morskog psa sadrÅ¾i tvar koja sprjeÄava razvitak novih krvnih Å¾ila potrebnih za rast tumora, i zapravo ih izgladnjuje.

Naime, pokazalo se da nadopuna proizvedena od hrskavice djeluje sliÄno kao neki lijekovi koji se koriste u lijeÄenju karcinoma a osim toga dokazano je kako jaÄa obrambeni sustav, smanjuje bol kod artritisa te pomaÅ¾e osobama koje boluju od psorijaze i mnogih drugih koÅ¾nih bolesti.

MoÅ¾e se nabaviti u obliku kapsula i praha ali vrlo je vaÅ¾no proÄitati naljepnicu na proizvodu jer svi preparati ne sadrÅ¾e 100% Äistu hrskavicu.

Ipak, vaÅ¾no je znati da zbog sprijeÄavanja stvaranje novih krvnih Å¾ila hrskavicu morskog psa ne smiju uzimati djeca, trudnice, bodybuilderi, Å¾ene koje Å¾ele zanijeti i osobe koje su imale srÄani udar ili kirurÅ¡ki zahvat.

www.vzaktualno.hr

"Krema" ameriÄkih trenera na prijemu u VijeÄ‡nici

21. siječnja 2012.

374

Arhiva

U organizaciji varaÅ¾dinskog Baseball kluba Vindija po Äetvrti puta u VaraÅ¾dinu je organiziran meÄ‘unarodni seminar koji okuplja trenere iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja. Trojicu vrhunskih ameriÄkih trenera koji gostuju kao predavaÄi i koji Ä‡e svojim znanjem doprinijeti boljem radu baseball kluba Vindija i ostalih klubova danas je u Gradskoj vijeÄ‡nici primio zamjenik gradonaÄelnika Vjeran RadeliÄ‡.

John Vodenlich, Mark Fuller i Rusty Tiedmann profesionalni su treneri koji sada rade s mlaÄ‘im igraÄima. Na danaÅ¡njem prijemu nisu krili oduÅ¡evljenje VaraÅ¾dinom i ljudima koji se bave ovim sportom.

Predsjednik kluba Goran VuÄetiÄ‡ sa zadovoljstvom istiÄe da je ideja o orgnizaciji takvog seminira potekla iz varaÅ¾dinskog baseball kluba koji Ä‡e ove godine osim hrvatskih trenera ugostiti i trenere iz Slovenije, Srbije i Austrije.

– ZahvaljujuÄ‡i naÅ¡im dobrim vezama imamo priliku veÄ‡ Äetvrti puta ugostiti vrhunske ameriÄke trenere. Moram reÄ‡i da su oni zapravo Â« krema Â« ameriÄkih baseball trenera i velika je sreÄ‡a da ih imamo ovdje. Ove godine treneri Ä‡e dobiti europske certifikate tako da Ä‡e s tim diplomama moÄ‡i trenerati u Europi – rekao je Goran VuÄetiÄ‡, predsjednik baseball kluba Vindija

– Osim seminara koji je zaista na vrhunskom nivou, vaÅ¾no je i naÅ¡e prijateljstvo s gospodinom Johnom Vodenlichom koji nam svake godine dovodi fantastiÄne trenere. Svi su oni nekoliko puta proÅ¡li svijet pa nam se Äini da im dajemo malo kada doÄ‘u ovdje, ali oni kaÅ¾u da nigdje toliko nisu primili. Time smo izuzetno poÄaÅ¡Ä‡eni i nadam se da Ä‡e ova priÄa iÄ‡i dalje – kaÅ¾e VuÄetiÄ‡.

AmeriÄki treneri u VaraÅ¾din se ponovno vraÄ‡aju u vrijeme Å pancirfesta s pedesetak mlaÄ‘ih igraÄa i njihovim roditeljima.

www.vzaktualno.hr

Na Uspavanu ljepoticu idu Verica i Dragica

21. siječnja 2012.

505

Arhiva

Dragica Varga i Verica Vrbanec bile su najbrÅ¾e u odgovaranju na naÅ¡e pitanje, te su osvojile ulaznice za sutraÅ¡nji spektakl u Areni VaraÅ¾din – St. Petersburg drÅ¾avni balet na ledu koji Ä‡e gostovati s jednim od najljepÅ¡ih djela klasiÄne baletne literature – baletom Uspavana ljepotica, Petra IljiÄa ÄŒajkovskog.

Spektakl poÄinje u 19 sati, a dobitnice svoje ulaznice mogu pokupiti, uz predoÄenje osobnog dokumenta, od 18 sati na ulazu u dvoranu.

Ulaznica joÅ¡ ima, a moÅ¾ete ih kupiti u sustavu Eventim te na sljedeÄ‡im prodajnim mjestima:

VARAÅ½DIN: Caffe bar Time out, Koncertni ured, Rock Art Caffe i Caffe bar Barfly

ÄŒAKOVEC: Caffe bar Arcus, Radio 1 i Mura Travel

PALOVEC: Domino bar

www.vzaktualno.hr

"Mozgati" s Rubikovom kockom?!

21. siječnja 2012.

496

Arhiva

NajveÄ‡a mozgalica svih vremena na trÅ¾iÅ¡tu je preko 30 godina i prodana je u viÅ¡e od 300 miljuna primjeraka. Ime joj je Rubikova kocka a veÄ‡ina nas barem se jednom okuÅ¡ala u nelakom slaganju ove trodimenzionalne igraÄke. Niste je veÄ‡ dugo imali u rukama?

MoÅ¾da je vrijeme da se prisjetite djetinjstva ili da svojoj djeci otkrijete ovu Äarobnu kocku…

ÄŒudna igraÄka izum je maÄ‘arskog kipara i profesora arhitekture Erna Rubika. Prema jednoj priÄi, on je 1974. pokuÅ¡avao naÄ‡i model po kojem bi svojim studentima objasnio trodimenzionalnu geometriju. Kada je 1980. godine kocka licencirana doÅ¾ivjela je nezapamÄ‡en uspjeh Å¡irom svijeta.

Svaka od Å¡est strana Rubikove kocke ima 9 kvadratiÄ‡a u bijeloj, crvenoj, naranÄastoj, plavoj, Å¾utoj i zelenoj boji, koje treba sloÅ¾iti tako da svaka strana bude jednobojna.

MatematiÄari su izraÄunali da postoji oko 43 trilijuna kombinacija kocke ali unatoÄ tome, kocku je moguÄ‡e sloÅ¾iti u ispod 30 poteza.

Ukoliko ste poÄetnik neka vas ne obeshrabruje Å¡to niste brzi jer za dobre rezultate u minutaÅ¾i potrebna je stalna vjeÅ¾ba i napredniji algoritmi.

Svjetski rekorder u slaganju Rubikove kocke je Australac Feliks Zemdegs, koji ju je 2011. godine na zimskom otvorenom prvenstvu Melbournea uspio sloÅ¾iti za nevjerovatnih 5,66 sekunda.

To vam gotovo sigurno neÄ‡e uspjeti ali niste na natjecanju veÄ‡ u naslonjaÄu odmarate dok vam moÅ¾dane vijuge rade punom brzinom…

www.vzaktualno.hr

Kako zadrÅ¾ati orgazam?

21. siječnja 2012.

461

Arhiva

Orgazam je kljuÄan za odliÄan seks. ZadrÅ¾avanje orgazma ne samo da produÅ¾uje seks, nego ga i pojaÄava. Ima nekoliko naÄina zadrÅ¾avanja orgazma, pa proÄitajte…

Mastrubirajte svaki dan. Å to viÅ¡e mastrubirate, duÅ¾e Ä‡e vam trebati da doÄ‘ete do orgazma prilikom seksa.

Stanite na predorgazmu, trenutak prije orgazma. Umirite se na trenutak, pa nastavite.

Nosite kondom. Iako bi stalno trebali prakticirati siguran seks, noÅ¡enje kondoma smanjuje doÅ¾ivljaj orgazma i iskustva.

Stanite isto tako ako ste prestimulirani. Uzimanjem minute za odmor, uzbuÄ‘enje raste i vodi ka nevjerojatnom intenzivnom orgazmu.

Radite Kegelove vjeÅ¾be (vjeÅ¾be za jaÄanje miÅ¡iÄ‡a zdjelice) svaki dan da biste ojaÄali miÅ¡iÄ‡e koji kontroliraju mokrenje. VjeÅ¾bajte tako da zadrÅ¾avate miÅ¡iÄ‡, tako Ä‡ete moÄ‡i bolje kontrolirati orgazam.

DiÅ¡ite polako tijekom seksa da biste dozvolili tijelu da ostane opuÅ¡teno i smireno.

Izvor: savjeti-hr.com

Vic dana – Poraz i pobjeda

21. siječnja 2012.

1026

Arhiva

“Halo jel to policija?”
“Da, recite!!”
“Dvije ribe se tuku za mene..”
“Pa Å¡ta je tu loÅ¡e?”
“Ova ruÅ¾na pobjeÄ‘juje!!!”

Likvidacija Centra za gospodarenje otpadom

20. siječnja 2012.

1204

Arhiva

Na 21. sjednici Å½upanijske skupÅ¡tine VaraÅ¾dinske Å¾upanije odrÅ¾anoj danas, sve toÄke dnevnog reda prihvaÄ‡ene su veÄ‡inom glasova Å¾upanijskih vijeÄ‡nika.

Kao jedna od najvaÅ¾nijih toÄaka dnevnog reda bila je poÄetna prodajna cijena dionica PZC VaraÅ¾din d.d. u kojoj Å½upanija ima udio od 25% plus jednu dionicu i troje od devet Älanova u Nadzornom odboru Äime ne moÅ¾e utjecati na upravljaÄku politiku PZC-a. Prodajom po cijeni od 307 kuna po dionici osiguralo bi se u proraÄun VaraÅ¾dinske Å¾upanije prihodovanje od 12 miljuna kuna.

– Idemo opet na javnu draÅ¾bu i ako se naÄ‘e kupac koji Ä‡e ponuditi 307 kuna po dionici ili viÅ¡e od toga, prodat Ä‡emo dionice. Ukoliko se to ne dogodi, na sljedeÄ‡oj SkupÅ¡tini predloÅ¾it Ä‡emo smanjenje cijene. Å½upanije nema Å¡to raditi u suvlasniÅ¡tvu tvrtki koje su na trÅ¾iÅ¡tu kao Å¡to je PZC, to je Äisto privatni posao. Takve tvrtke nisu od posebnog javnog znaÄaja, mora se znati tko je vlasnik i neka se bore na trÅ¾iÅ¡tu. Nama je ovo jedna od mjera za smanjenje proraÄunskih rashoda i deficita – rekao je Å¾upan Predrag Å tromar

NajviÅ¡e rasprave potaknula je toÄka o pokretanju i provoÄ‘enju likvidacije trgovaÄkog druÅ¡tva Centar za gospodarenje otpadom VaraÅ¾dinske Å¾upanije d.o.o. Äija ideja nije saÅ¾ivjela. Tvrtka nikome niÅ¡ta ne duguje tako da ne ide u steÄaj veÄ‡ u likvadiciju, Å¡to je prihvaÄ‡eno sa 26 glasova za i 3 glasa protiv.

– Centar se ukida jer nije saÅ¾ivio. Po strategiji Vlade RH uz Centar mora biti i odlagaliÅ¡te a mi za njega nismo mogli pronaÄ‡i prostor. Propalo je nekoliko ideja, a jedna od njih je bila i MotiÄnjak meÄ‘utim izmjenom prostornog plana Grad VaraÅ¾din nije donio tu odluku tako da Centar zaista viÅ¡e nema svoju svrhu. U Gradu se sa tom idejom slaÅ¾u samo usmeno a sada je na redu da se ona provede i kroz Gradsko vijeÄ‡e. Nadam da Ä‡e vijeÄ‡nici to prihvatiti – kaÅ¾e Å tromar

Å½upan je ujedno iskoristio sjednicu Å½upanijske skupÅ¡tine i za poziv graÄ‘anima na referendum za ulazak Hrvatske u EU.

– Neka graÄ‘ani izaÄ‘u na referendum i neka glasaju ZA, odnosno neka glasaju za bolji Å¾ivot VaraÅ¾dinske Å¾upanije i naÅ¡e djece. Ja sam optimista i siguran sam da Ä‡e preko 60% Å¾itelja VaraÅ¾dinske Å¾upanije koji izaÄ‘u na referendum glasati za ulazak u EU – poruÄuje Å¾upan Å tromar

www.vzaktualno.hr

Instalateri solarnih postrojenja završili obuku

20. siječnja 2012.

449

Arhiva

U Hrvatskoj gospodarskoj komori – Å½upanijskoj komori VaraÅ¾din danas Ä‡e zavrÅ¡iti teorijski dio obuke za instalatere solarnih postrojenja. RijeÄ je o prvom projektu takve vrste u Republici Hrvatskoj, zahvaljujuÄ‡i kojem Ä‡e 15 polaznika iz VaraÅ¾dinske i MeÄ‘imurske Å¾upanije steÄ‡i nove kompetencije na podruÄju obnovljivih izvora energije.

– Å½upanijska gospodarska komora veÄ‡ niz godina aktivno radi na programima obnovljivih izvora energije, pa smo u takvim programima na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije postigli znaÄajan napredak. Rezultat tih naÅ¡ih aktivnosti je veliki broj tvrtki koje se uspjeÅ¡no bave obnovljivim izvorima i primjenom energetske uÄinkovitosti, kao i poveÄ‡anje svijesti o vaÅ¾nosti koriÅ¡tenja obnovljivih izvora te njihovoj gospodarskoj isplativosti. Stoga je Komora, u okviru PoduzetniÄke akademije, pokrenula i projekt kojem je cilj osposobiti trenere koji Ä‡e dalje obuÄavati naÅ¡e obrtnike i tvrtke koji se bave instaliranjem solarnih postrojenja – istaknuo je ÄŒedomil Cesarec, predsjednik Å½upanijske komore VaraÅ¾din.

Prvi projekt takve vrste u naÅ¡oj zemlji zapoÄeo je 9. sijeÄnja, a polaznici, tijekom 80 sati teorijske i praktiÄne nastave, stjeÄu teorijska i praktiÄna znanja vezana uz fotovoltaiÄne sustave i solarna grijanja. Nakon zavrÅ¡etka teorijskog dijela polaznici Ä‡e praktiÄni dio obuke imati u bugarskom Plovdivu, u tamoÅ¡njem Laboratoriju za solarne tehniÄare.

– PredavaÄi u ovom projektu su struÄnjaci iz gospodarstva educirani prema njemaÄkom modelu, a polaznici Ä‡e nakon poloÅ¾enog ispita steÄ‡i meÄ‘unarodni certifikat koji Ä‡e jamÄiti da su kvalitetno osposobljeni za montaÅ¾u postrojenja vezana uz solartermiju, bilo da je rijeÄ o postrojenjima za grijanje tople vode ili dobivanje elektriÄne struje. UspjeÅ¡nom organizacijom ovog programa edukacije Å½upanijska komora i dalje pridonosi oÄuvanju okoliÅ¡a, a istovremeno omoguÄ‡uje usavrÅ¡avanje u znanjima i vjeÅ¡tinama koje predstavljaju isplativ posao koji donosi nove poslove i nova radna mjesta za naÅ¡e tvrtke i obrtnike – naglasio je ÄŒedomil Cesarec.

Preminula djevojÄica stradala u prometnoj nesreÄ‡i

20. siječnja 2012.

434

Arhiva

Policijska uprava meÄ‘imurska zaprimila je danas obavijest Å½upanijske bolnice iz ÄŒakovca kako je maloljetna djevojÄica iz ÄŒakovca koja je stradala u prometnoj nesreÄ‡i, koju je 11. sijeÄnja na raskriÅ¾ju drÅ¾avne ceste D3 i PreloÅ¡ke ulice skrivio 70-godiÅ¡nji vozaÄ iz Å tefanca, u jutarnjim satima preminula.

Da podsjetimo, 70-godiÅ¡nji vozaÄ iz Å tefanca naletio je u utorak 11. sjeÄnja u 13.20 sati sati na raskriÅ¾ju u PreloÅ¡koj ulici u ÄŒakovcu na tri pjeÅ¡akinje. VozaÄ je prilikom skretanja, u zanoÅ¡enju vozilom siÅ¡ao van kolnika na biciklistiÄku stazu gdje je udario u pjeÅ¡ake, 60-godiÅ¡njakinju i dvoje djece iz ÄŒakovca, tj. baku i njene dvije 6-godiÅ¡nje unuke blizanke.

OpÄ‡insko drÅ¾avno odvjetniÅ¡tvo u ÄŒakovcu za dan 21. sijeÄnja odredilo je sudsku obdukciju.

www.vzaktualno.hr