siječanj 2012. – Stranica 16

Ovakva ideja moÅ¾e se roditi samo u Japanu

20. siječnja 2012.

479

Arhiva

Igrica se sastoji od kontrolera u obliku djeÄaka koji urinira i zaslona. Cilj igre je da uz pomoÄ‡ kontrolera igraÄ pogodi metu-pisoar, nakon Äega se vide zanimljive animacije na zaslonu. Uglavnom, igra stoji oko 16 tusuÄ‡a kuna, a pokupovali su ju mnogi vlasnici kafiÄ‡a i restorana. Ovakva ideja moÅ¾e nastati jedino u Japanu.

DoruÄkom do boljeg uspjeha u školi!

20. siječnja 2012.

1556

Arhiva

Mnogo Å¡kolske djece redovito preskaÄe doruÄak. Ukoliko imate Å¡kolarca nemojte dozvoliti da prije odlaska u Å¡kolu niÅ¡ta ne jede jer prema rezultatima nekih istraÅ¾ivanja ta su djeca u riziÄnoj skupini za postizanje loÅ¡ijih rezultata od djece koja doruÄkuju.

Naime, djeca koja odlaze u Å¡kolu bez doruÄka tijekom dana imaju manje energije Å¡to rezultira slabijim praÄ‡enjem Å¡kolskog sadrÅ¾aja a osim toga smanjuje se i njihova kreativnost.

S druge strane, nemojte se zavaravati da je vaÅ¡e dijete doruÄkovalo ukoliko mu jutro zapoÄinje Äipsom, grickalicama ili Äokoladom. Djetetu takav doruÄak nije dovoljan jer mu daje vrlo malo hranjivih tvari i energije a osim toga stvaraju se loÅ¡e navike koje kasnije mogu rezultirati nizom zdrastvenih problema. MoguÄ‡i problemi usko povezani sa prehranom su debljina, pothranjenost,anemija, alergije, probavne smetnje i hiperaktivnost.

Zato, ukoliko joÅ¡ niste, vrijeme je da poÄnete sa uvoÄ‘enjem zdravog doruÄka koji iskljuÄuje puno masnoÄ‡a a temelji se na unosu veÄ‡ih koliÄina bjelanÄevina te svjeÅ¾eg voÄ‡a i povrÄ‡a.

Umjesto grickalica naviknete dijete naprimjer na nemasni sir, Å¾itarice, jogurt, voÄ‡ni jogurt, puding, jabuke, oraÅ¡aste plodove i integralne krekere.

Napravite jelovnik doruÄka za cijeli tjedan,drÅ¾ite ga na vidljivom mjestu i nikada ne popuÅ¡tajte kada dijete odbija doruÄkovati.

Jer kao Å¡to znate, zdrave navike se stjeÄu od djetinjstva…

www.vzaktualno.hr

Predstavljene prinove NK VaraÅ¾dina

19. siječnja 2012.

1186

Arhiva

Pripreme NK VaraÅ¾dina za proljetni dio sezone idu svojim tijekom. Trener JanÅ¾ek uglavnom je zadovoljan zalaganjem i radom i graÄa.

– Vrijeme nam ide na ruku pa sve zacrtano uglavnom uspijemo obaviti. IgraÄi se maksimalno trude i izvrÅ¡avaju sve obaveze. Prinove koje su stigle u naÅ¡ klub pokazuju odreÄ‘en potencijal, kvalitetu i znanje te se nadam da Ä‡e nam biti od koristi na stoperskim pozcijma, na kojima
smo inaÄe deficitarni. Uigravat Ä‡emo dva sustava igre, jedan kao rezervni koji uvijek dobro doÄ‘e kao faktor iznenaÄ‘enja – kratak je bio JanÅ¾ek.

Novinarima su se danas kratko predstavili igraÄi koji su stigli u VaraÅ¾din ove zime. Kenan KaraÄ‘uz stigao je iz GraÄanice, a posljednju polusezonu proveo je u Travniku. Antonio MamiÄ‡ stigao je iz Slaven Belupa gdje je proveo posljednjih Å¡est mjeseci, a inaÄe je godinama igrao u Croatiji iz Sesveta. Filip KurtoviÄ‡ proÅ¡ao je kompletnu Hajdukovu Å¡kolu, ali je veÄ‡i dio karijere proveo Uskoku iz Klisa, dok je Domagoj Kuran stigao iz Neretve iz MekoviÄ‡a.

Biografija spomenutih nije nimalo impresivna i ne nudi previÅ¡e optimizma. Sigurno je da ovi igraÄi ne mogu predstavljati pojaÄanja, ali oni su samo rezultat stanja u kojem se varaÅ¾dinski prvoligaÅ¡ godinama nalazi.

Foto: S lijeva na desno: Kenana KaraÄ‘uz, Antonio MamiÄ‡, Filip KurtoviÄ‡ i Domagoj Kuran
www.vzaktualno.hr

"Treba nam dobar turistiÄki magnet"

19. siječnja 2012.

426

Arhiva

O projektima TuristiÄke zajednice VaraÅ¾dinske Å¾upanije i njenim planovima za buduÄ‡nost razgovarali smo sa direktoricom Elizabetom Dolenec koja se veÄ‡ Å¡estu godinu uspjeÅ¡no nosi sa izazovima, ali i problemima sa kojima se susreÄ‡e. Iza nje su znaÄajni projekti odraÄ‘eni sa ciljem da privuku i zadrÅ¾e Å¡to veÄ‡i broj turista na naÅ¡em podruÄju. U ugodnom razgovoru otkrila nam je Å¡to oÄekuje od nove Vlade, Å¡to nedostaje turizmu u naÅ¡oj Å¾upaniji i turizmu u cjelini ….

Prije svega, recite nam neÅ¡to o sebi i svojoj karijeri. ÄŒime ste se sve bavili? Od kada ste u TuristiÄkoj zajednici VaraÅ¾dinske Å¾upanije?

Diplomirala sam na Fakultetu politiÄkih znanosti u Zagrebu i na poÄetku karijere radila kao novinarka. Kao zaposlenica Ministarstva vanjskih poslova radila sam u Veleposlanstvu u Kairu, a od 2006. godine zaposlena sam na funkciji direktorice Ureda TuristiÄke zajednice VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Imam jedno dijete, dvogodiÅ¡njeg sina Juru.

Koje bi odraÄ‘ene projekte izdvojili kao najznaÄajnije projekte TuristiÄke zajednice VaraÅ¾dinske Å¾upanije od kada ste joj vi na Äelu?

Kada sam 2006. godine doÅ¡la na sadaÅ¡nje radno mjesto, turiste nije bilo moguÄ‡e zadrÅ¾ati na podruÄju Å¾upanije viÅ¡e od dan-dva. MeÄ‘utim, sada je situacija drugaÄija jer se otvorilo niz objekata i subjekata koji rade u turizmu, proÅ¡irila se turistiÄka ponuda, njena kvaliteta, a sve je viÅ¡e i obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstva koji mogu primiti turiste te im ponuditi dobru ugostiteljsku uslugu.

Jedan od veÄ‡ih projekata koji smo radili zajedno sa VaraÅ¾dinskom Å¾upanijom su Vinske ceste VaraÅ¾dinske Å¾upanije – LudbreÅ¡ka, TopliÄka, JalÅ¾abetska i CestiÄka. Neke od njih funkcioniraju zaista odliÄno, dok ono od Äega pomalo patimo je Å¡to se na naÅ¡im seoskim gospodarstvima i vinotoÄjima kao turist joÅ¡ uvijek morate najaviti unaprijed. To znaÄi da su ljudi dosta nepovjerljivi u turizmu, odnosno da se nisu posvetili samo tome, veÄ‡ osam sati radnog vremena obavljaju neki drugi posao. Svakako nam je cilj jednog dana to promijeniti.

VeÄ‡i i znaÄajniji projekt je i EU projekt Put tradicionalne hrane kojeg je zapoÄela Agencija za razvoj VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Kada je projekt zavrÅ¡io, mi smo ga preuzeli jer smo u njemu vidjeli dobar potencijal. Napravili smo smeÄ‘u (turistiÄku) signalizaciju koja obiljeÅ¾avaja objekte na tom putu kako bi svaki turist znao gdje kupiti buÄino ulje, domaÄ‡i sir, dobru medicu ili licencirani medni ocat…; plasirali smo web stranicu i izradili promotivne materijale za potrebe promocije. TakoÄ‘er ih ovisno o naÅ¡im financijskim moguÄ‡nostima marketinÅ¡ki pratimo, podupiremo i promoviramo.

Najinteresantnije nam je kada neka turistiÄka agencija preuzme naÅ¡ projekt i stavi ga u svoju ponudu jer tada ustvari ona turistu prodaje potpuni turistiÄki proizvod. U ovih Å¡est godina cilj nam je bio stvoriti jednu prihvatnu turistiÄku agenciju koja Ä‡e dovoditi turiste na naÅ¡e podruÄje. Sada sa zadovoljstvom mogu reÄ‡i da su se profilirale tri takve turistiÄke agencije koje su napravile turistiÄki zanimljive programe i aranÅ¾mane.

Recite nam neÅ¡to o EU projektu Mura.Drava.Bike koji je upravo u finalnoj fazi …

Jedna smo od rijetkih turistiÄkih zajednica koja je baÅ¡ samostalno uÅ¡la u takav projekt, financiran iz EU fondova. Namjera nam je bila povezati austrijsku biciklistiÄku rutu â€žDrauradweg“ koja godiÅ¡nje privlaÄi preko 300 000 cikloturista sa naÅ¡om Å½upanijom, te sa slovenskim partnerima urediti stazu jednakih oznaka s jednakim marketinÅ¡kim aktivnostima.

Tako Ä‡e se rute urediti infrastrukturno i prometno. VeÄ‡ je javnosti predstavljena web stranica, broÅ¡ure, promo- suveniri, kao i spotovi te promotivni film i GPS navigacija. TakoÄ‘er se krenulo sa predstavljanjem na inozemnim specijalistiÄkim sajmovima, a ruta je predstavljena i u specijaliziranim Äasopisima na talijanskom i njemaÄkom trÅ¾iÅ¡tu. Postoje dvije rute na podruÄju Å½upanije, jedna koja povezuje grad VaraÅ¾din sa Slovenijom i EU, te je namjijenjena tzv. “long-distance” cikloturistima i jedna koja prolazi rezervatom Mura-Drava, a povezuje se u mreÅ¾u s glavnom rutom. Ta je ruta namijenjena zadrÅ¾avanju cikloturista na naÅ¡em podruÄju, a svakako daje moguÄ‡nost rekreacije i lokalnom stanovniÅ¡tvu.

Kriza je pogodila sve segmente privrede. Kako je ona utjecala na turizam u naÅ¡oj Å¾upaniji? Turizam kontinentalne Hrvatske, toÄnije turizam srediÅ¡nje Hrvatske daleko je razvijeniji u Krapinsko-zagorskoj Å¾upaniji, a i MeÄ‘imurska Å¾upanija ima viÅ¡e noÄ‡enja od naÅ¡e. Kako to komentirate?

ProÅ¡le smo godine imali 110.000 noÄ‡enja Å¡to je 2000 noÄ‡enja manje nego predproÅ¡le godine. Dosta dobro smo proÅ¡li s obzirom na to da su u blizini Toplice Sveti Martin u koje se puno ulagalo. Krapinsko – zagorska Å¾upanija takoÄ‘er ima troje novo ureÄ‘ene toplice. S obzirom na naÅ¡e skromne smjeÅ¡tajne kapacitete, kvantitetno ali i kvalitetno, gubitak noÄ‡enja i nije tako velik. Na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije nedostaje jedan dobar magnet koji bi privlaÄio turiste. MeÄ‘imurje ima magnet Sveti Martin na Muri, toplice koje su sve uloÅ¾ile u marketing, dok je Krapina i njen fantastiÄan Muzej neandertalaca turistima nezaobilazna toÄka.

BuduÄ‡i da se nalazimo uz autocestu, u cilju nam je privuÄ‡i turiste u tranzitu, koji se na svom putu prema moru ovdje zaustavljaju i provode barem dva dana na naÅ¡em podruÄju. Ogromna financijska sredstva potrebno je uloÅ¾iti u kapacitete VaraÅ¾dinskih Toplica, odliÄno bi nam doÅ¡ao i najavljivani zabavni park u Knegincu, hotel veÄ‡ih smjeÅ¡tajnih kapaciteta u VaraÅ¾dinu za razvijanje kongresnog turizma, a naravno sve to treba pratiti pojaÄani marketing sa kvalitetnom, posebnom i po doÅ¾ivljaju jedinstvenom turistiÄkom ponudom i manifestacijama.

Smatrate li da ste iskoristili sve moguÄ‡nosti potpora raznih ministarstva i EU fondova ili ste mogli i viÅ¡e?

Od EU dobili smo potporu za Mura.Drava.Bike i zajedno sa partnerom VaraÅ¾dinskom Å¾upanijom povuÄ‡i Ä‡emo viÅ¡e od 80.000 EUR. Da smo imali veÄ‡a financijska sredstva s kojima bi uÅ¡li u projekt, bio bi nam odobren i veÄ‡i iznos. Svake godine povlaÄimo sredstva od Ministarstva turizma, Hrvatske turistiÄke zajednice i Ministarstva poljoprivrede. Ova godina naÅ¾alost je bila malo manje uspjeÅ¡na, Ministarstvo turizma nas je poduprlo sa samo 10,000 kn za razvoj suvenira, a Hrvatska turistiÄka zajednica poduprla je naÅ¡a projekte sa 215.000 kn.

Nezadovoljna sam zbog toga Å¡to nas je Ministarstvo turizma tri puta za redom odbilo u sufinanciranju projekta Mura-Drava.Bike, iako za to imaju financijska sredstva odnosno poseban program potpore za projekte Europske unije. No kako se ovih dana vidjelo u medijima naÅ¡ novi ministar turizma gosp. Veljko OstojiÄ‡ najavio je suradnju sa Austrijom, posebno po pitanju razvoja biciklistiÄkih ruta. To je potvrda kako smo napravili pravi projekt i veliki posao.

Å to oÄekujete od nove Vlade, Å¡to po vama treba turizmu u cjelini?

OÄekujem da Ä‡e na realniji, kvalitetniji i pravedniji naÄin donositi odluke koje Ä‡e projekte financirati a koje neÄ‡e. Ministar turizma bi prije svega trebao rijeÅ¡iti goruÄ‡e probleme, a to je Strategija razvoja kontinentalnog turizma i Republike Hrvatske u cijelosti, pitanje naplate turistiÄkih Älanarina, prilagoditi postojeÄ‡e Zakone u turizmu potrebama na terenu, kao i odreÄ‘ene programe u sustavu Hrvatske turistiÄke zajednice, primjerice oglaÅ¡avanje.

Mislim da u Hrvatskoj imamo Å¡to ponuditi i razvoj turistiÄkih proizvoda ne bi trebao biti veliki problem. Pogledajte samo koliko je raznolikosti na podruÄju naÅ¡e Å¾upanije. Upravo zbog tih raznolikosti svaka turistiÄka zajednica moÅ¾e raditi drugaÄiji vid turizma od ostalih i razliÄito se plasirati kao kvalitetna turistiÄka destinacija. Moramo joÅ¡ puno uÄiti od Zapada i preuzeti neka njihova znanja. Istina je da smo gostoljubivi narod, ali treba znati na pravi naÄin prezentirati proizvod koji imamo.

Mogli bi biti meÄ‘u vrlo bogatim i turistiÄki razvijenim zemljama, meÄ‘utim to nije moguÄ‡e dok se ne rijeÅ¡e veÄ‡ navedeni problemi. TakoÄ‘er bi i lokalne zajednice trebale imati viÅ¡e sluha za razvoj turizma i pomoÄ‡i svojim turistiÄkim zajednicama u realizaciji programa. Naime, turistiÄki uredi su zbog nedostatka financijskih sredstava manjkavi kadrovima, a zaposleni u Uredima rade sve od informatora, organizatora i koordinatora manifestacija, pisanja projekata, njihove realizacije, tekstova za broÅ¡ure, fotografiranja, prijevoda, natjeÄaja i financija. To predstavlja ogroman problem.

Planovi za buduÄ‡nost?

Upravo je u izradi naÅ¡a nova web stranica, a takoÄ‘er radimo i na izuzetno dobroj promotivnoj stavki – novom mobilnom vodiÄu koji Ä‡e se moÄ‡i preuzeti na svaki mobilni ureÄ‘aj.

U buduÄ‡nosti oÄekujemo puno od Hotela “TrakoÅ¡Ä‡an”, stvorenog za kongresni turizam te Ä‡emo raditi viÅ¡e na njegovoj promociji. Otvorio se Centar Lumini i Cine Star, a uskoro Ä‡e poÄeti gradnja zabavnog parka na podruÄju OpÄ‡ine Kneginec. Jedan od najveÄ‡ih projekata zasigurno Ä‡e biti gradnja hotela u VaraÅ¾dinskim Toplicama, a sve Ä‡e to pridonijeti boljem razvoju turizma na podruÄju Å½upanije i dovesti viÅ¡e turista kao i financijskih sredstava za daljnja ulaganja.

VaÅ¡a poruka Äitateljima vzaktualno.hr?

Zaista sam ponosna na naÅ¡e ureÄ‘ene gradove i manifestacije koje se u njima odvijaju. Ljudi su navikli da najmanje cijene svoje, a vrijeme je da se okrenemo svojim gradovima i Å¾upaniji i poÄnemo uÅ¾ivati u tome Å¡to imamo. MoÅ¾emo biti ponosni na naÅ¡u tradiciju i kulturu Å¾ivljenja, no potrebno je konstantno ulagati u nova znanja i buduÄ‡nost kako bismo sebi, ali i naÅ¡im gostima stvorili bolju i kvalitetniju okolinu.

www.vzaktualno.hr

Tekst: Tanja MiliÄiÄ‡ CeperniÄ‡
Fotografije: Juraj MrazoviÄ‡

DomaÄ‡e mlijeko meÄ‘u 6 najboljih u 2011.

19. siječnja 2012.

596

Arhiva

Ideja o Mini mljekari koja bi otkupljivala mlijeko od malih obiteljskih gospodarstava s 1 do 5 krava za koje nisu zainteresirani veliki otkupljivaÄi, pri Äemu se nakon pet godina udjeli u vlasniÅ¡tvu tvrtke prenose na proizvoÄ‘aÄe mlijeka – od kojih nitko ne moÅ¾e biti vlasnik viÅ¡e od 5 posto – dopala se i Å¾iriju sastavljenom od predstavnika Foruma socijalnog poduzetniÅ¡tva, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ureda za udruge Vlade RH i Modre niti d.o.o. koji su odabrali finaliste prvih GodiÅ¡njih nagrada za najbolje socijalno poduzetniÅ¡tvo i najbolju socijalnopoduzetniÄku ideju 2011. godine.

Prijavitelj ideje je tvrtka DomaÄ‡e mlijeko d.o.o. iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije, a buduÄ‡a mini-mljekara bi dnevno trebala preraÄ‘ivati do 5.000 litara mlijeka i to u polutvrdi sir, svjeÅ¾i kravlji sir, pasterizirano mlijeko i vrhnje, dok bi kupci tih proizvoda bili institucionalizirani potroÅ¡aÄi poput Å¾upanijskih Å¡kola, vrtiÄ‡a, bolnica, trgovaÄkih lanaca i svih onih koji bi bili spremni otkupiti trÅ¾iÅ¡ne viÅ¡kove.

InaÄe, za nagrade za najbolje socijalno poduzetniÅ¡tvo i najbolju socijalnopoduzetniÄku ideju 2011. godine, u obje kategorije izdvojeno je po Å¡est prijava koje se sukladno traÅ¾enim kriterijima na neki naÄin izdvajaju od ostalih, a konaÄna odluka o pobjednicima trebala bi se donijeti do sutra (20. sijeÄnja) kada se u dvorani Panorama, Hotela Westin u Zagrebu s poÄetkom u 14 sati odrÅ¾ava dodjela nagrada.

Dio finalista prvog izbora za socijalno poduzetniÅ¡tvo i socijalnopoduzetniÄku ideju godine je na poÄetku svog socijalnopoduzetniÄkog pothvata, nekolicina veÄ‡ postiÅ¾e odliÄne poslovne, ali i druÅ¡tvene rezultate, dok se prijavljene ideje odlikuju inovativnoÅ¡Ä‡u u poduzetniÄkom pristupu i obeÄ‡avaju novu generaciju socijalnih poduzetnika u Hrvatskoj.

Socijalno poduzetniÅ¡tvo

U finaliste socijalnog poduzetniÅ¡tva ubrojeni su i ACT ÄŒakovec koji je pokrenuo tri druÅ¡tvena poduzeÄ‡a – ACT Printlab, ACT Konto i socijalnu Å¡ivaÄku zadrugu Humana nova, te Roditelji u akciji – Roda. Rodino druÅ¡tveno poduzetniÅ¡tvo je projekt Å¡ivanja i prodaje platnenih pelena i pelenaÅ¡kih proizvoda. Na taj naÄin Rode spajaju bolju dostupnost platnenih pelena roditljima u Hrvatskoj, naÄin osiguranja dodatnih sredstava za udrugu, ali i poticaj drugim malim tvrtkama da zapoÄnu s proizvodnjom platnenih pelena.

Rodine platnene pelene Å¡ivaju se u ZaÅ¡titnoj radionici u VaraÅ¾dinu, radionica zapoÅ¡ljava osobe s invaliditetom, a radi od 2006. godine s potporom VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Ova ZaÅ¡titna radionica dobila je nagradu UNDP-a i portala Moj posao za Najposlodavca godine za osobe s invaliditetom za 2009. godinu.

Nagrada za socijalno poduzetniÅ¡tvo godine dio je projekta SEFOR (Forum socijalnog poduzetniÅ¡tva) kojega u suradnji s Centrom za tehniÄku kulturu iz Rijeke i udrugom Zdravi grad iz Splita provodi Udruga za kreativni razvoj Slap iz Osijeka, a financira Europska unija kroz IPA IV komponentu, razvoj ljudskih potencijala.

Jutro, Äini se ipak nije uvijek pametnije…

19. siječnja 2012.

927

Arhiva

Nova studija pokazuje da Ä‡ete, ukoliko prespavate problem, samo pogorÅ¡ati stvari. IstraÅ¾ivaÄi su otkrili da neugodna iskustva uzrokuju da postanemo joÅ¡ viÅ¡e ljuti ukoliko odemo na spavanje, jer nosimo problem u san i naÅ¡ mozak Ä‡e pohraniti svaÄ‘u i loÅ¡e iskustvo.

Ova studija je kontradiktorna prethodnim studijama o tome da nam san pomaÅ¾e da se rijeÅ¡imo negativnih emocija i da o stvarima sudimo racionalnije ujutro.

– Recimo da uopÄ‡e nije rijeÄ o svaÄ‘i nego o svjedoÄenju neÄeg uznemirujuÄ‡eg, nekoj sceni nesreÄ‡e. Ukoliko vam je ista slika predoÄena nakon Å¡to ste odspavali, imate jaÄu emotivnu reakciju nego Å¡to biste imali da ste recimo razgovarali o tome pa legli spavati – rekla je voditeljica istraÅ¾ivaÄkog tima Rebecca Spencer, prenosi Telegraph.

IstraÅ¾ivaÄi sa SveuÄiliÅ¡ta Massachusetts Amherst prikazali su seriju fotografija koje je pogledalo 106 mladih sudionika eksperimenta i zatraÅ¾ili od sudionika da izmjere svoje emotivne reakcije na fotografije. Nakon 12 sati reakcije su bile vrlo emotivne, pogotovo onih sudionika koji su spavali izmeÄ‘u pregledavanja fotografija.

Na komentare da je ova studija opreÄna studijama koje tvrde da je bolje prespavati problem ili stres kako bi racionalnije sagledali situaciju, Spencer objaÅ¡njava kako nijedna od tih studija nije obratila paÅ¾nju upravo na promjene emocionalnih reakcija.

Aktualno.hr

U Piškornicu 177 tisuÄ‡a tona otpada godišnje

19. siječnja 2012.

374

Arhiva

Ugovore o zbrinjavanju otpada na PiÅ¡kornici potpisali su Äelnici 95 jedinica lokalne samouprave u Äetiri Å¾upanije sjeverozapadne Hrvatske, odnosno veÄ‡ina, te je time zasad ugovoreno 177 tisuÄ‡a tona otpada godiÅ¡nje kao nuÅ¾ne sirovine za obradu u buduÄ‡em postrojenju – istaknuto je na prezentaciji aktualnog stanja projekta PiÅ¡kornica koja je protekle srijede odrÅ¾ana u prostorima KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄke Å¾upanije.

Å½upan KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄke Å¾upanije Darko Koren je istaknuo kako je projekt doÅ¡ao do faze u kojoj se oÄekuje konsenzus svih politiÄkih opcija kako bi se mogao realizirati.

Prezentaciju o stanju projekta odrÅ¾ao je savjetnik Uprave i koordinator projekta Mladen JozinoviÄ‡, a prisutne je izvjestio da je projekt nedavno prezentiran u Krapini, uz prisustvovanje ministrice zaÅ¡tite okoliÅ¡a i prirode Mirele Holy kojoj je projekt PiÅ¡kornica prezentiran kao strateÅ¡ki iznimno vaÅ¾an.

Cilj osnivaÄa tvrtke je da se ostvari Å¡to niÅ¾a cijena zbrinjavanja otpada za kuÄ‡anstva, te da se postignu najveÄ‡i moguÄ‡i ekoloÅ¡ki standardi.

Procijenjena vrijednost investicije gradnje postrojenja regionalnog centra je oko 55 milijuna eura, za Å¡to se oÄekuje veÄ‡insko financiranje iz fondova Europske unije.

www.vzaktualno.hr

Facebook uvodi 60 novih aplikacija

19. siječnja 2012.

386

Arhiva

Facebook dodaje seriju novih aplikacija kako bi korisnicima bilo omoguÄ‡eno da dijele fotografije, doÅ¾ivljaje sa putovanja ili modne ukuse. Online druÅ¡tvena mreÅ¾a je otkrila viÅ¡e od 60 aplikacija koje korisnici mogu dijeliti na svojim Timeline Facebook profilima.

Korisnici veÄ‡ mogu dijeliti glazbu koju trenutno sluÅ¡aju ili Älanke koje Äitaju, meÄ‘utim nove aplikacije znatno proÅ¡iruju te moguÄ‡nosti, a Äim se prijavite za njih, automatski Ä‡ete podijeliti svoje aktivnosti.

Iz Facebooka pokuÅ¡avaju pronaÄ‡i novi naÄin da zadrÅ¾e ljude Å¡to duÅ¾e na njihovim profilima, Å¡to naravno znaÄi i viÅ¡e reklama. Neke od aplikacija zovu se Ticketmaster, Rotten Tomatoes i Foodspotting, ali se oÄekuje joÅ¡ mnogo novih.

– Mislimo da Ä‡e na ovoj platformi biti izraÄ‘eno tisuÄ‡e aplikacija u nadolazeÄ‡im tjednima i mjesecima – rekao je Carl Sjogreen, direktor Facebook produkta, prenosi BBC.

Timeline moÅ¾e napraviti pregled onoga Å¡to ste godinama radili, od putovanja na koja ste iÅ¡li, do knjiga koje ste proÄitali. TakoÄ‘er Ä‡e postojati sigurnosna podeÅ¡avanja koja Ä‡e vam omoguÄ‡iti da kontrolirate tko moÅ¾e pratiti vaÅ¡e aktivnosti, a tko ne.

Aktualno.hr

Autobus sletio u jamu, dvije putnice ozlijeÄ‘ene

19. siječnja 2012.

702

Arhiva

TeÅ¡ka prometna nesreÄ‡a sa dvije ozlijeÄ‘ene osobe dogodila se jutros u Peklenici na kolniku ulice Dr. Ante StarÄeviÄ‡a u blizini kuÄ‡e br. 4. Naime, autobus koji je prevozio Äetiri putnika sletio je oko 8.15 s ceste u jamu.

Autobus je prometovao na redovnoj liniji i prevozio osobe starije Å¾ivotne dobi. U jednom trenutku 52-godiÅ¡nji vozaÄ roÄ‘en iz Dunjkovca je na zaleÄ‘enom i neposutom kolniku izgubio nadzor nad upravljaÄem i sletio sa ceste gdje je lijevim boÄnim dijelom udario u drveno – metalnu klupu i prometni znak, te je doÅ¡lo do prevrtanja autobusa.

U prometnoj nesreÄ‡i putnica iz autobusa roÄ‘ena 1935. godine iz Podturna zadobila je teÅ¡ku tjelesnu ozljedu pa je zadrÅ¾ana na lijeÄenju u Å½B ÄŒakovec, a putnica roÄ‘. 1960. godine iz KriÅ¾ovca zadobila je lake tjelesne ozljede i nakon obrade puÅ¡tena je kuÄ‡i.

O prometnoj nesreÄ‡i slijedi Posebno izvjeÅ¡Ä‡e ODO-u u ÄŒakovcu.

www.vzaktualno.hr

Drugi put, osim ulaska u EU, ne vidimo

19. siječnja 2012.

364

Arhiva

– Pozivamo sve graÄ‘ane VaraÅ¾dinske Å¾upanije da se odazovu na Referendum za ulazak Hrvatske u Eurospku uniju i da zaokruÅ¾e da – poruÄili su na danaÅ¡njoj konferenciji za medije predstavnici Å½upanijske organizacije SDP-a VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

– Pozivamo graÄ‘ane da omoguÄ‡e Hrvatskoj pristupanje europskoj obitelji koja broji 500 milijuna stanovnika te da svojim glasom verificiraju Ugovor o pristupanju i potvrde ono za Å¡to se proteklih 9 godina pregovaralo – istaknuo je potpredsjednik Å½O SDP-a Dubravko BiliÄ‡.

Istakli su kako Å½O SDP daje punu podrÅ¡ku ulasku u EU, a naglasak stavili na hrvatske posebnosti, ali i europske vrijednosti.

– Hrvatske posebnosti treba Äuvati, ali istovremeno usvojiti i europske vrijednosti. Nudi nam se otvaranje trÅ¾iÅ¡ta rada, smanjenje nezaposlenosti, jaÄi protok informacija, ali i cijeli niz sliÄnih moguÄ‡nosti. To je jako dobro za Hrvatsku i ja drugi put ne vidim – istakla je potpredsjednica Å½O SDP-a Dubravka BiberdÅ¾iÄ‡, a s njom se sloÅ¾ila i zamjenica varaÅ¾dinskog Å¾upana Blanka Glavica-JeÄmenica koja je dodala kako je krajnje vrijeme da pokaÅ¾emo svoju pripadnost Europi.

– NaÅ¡e je gospodarstvo veÄ‡ duboko prisutno na EU trÅ¾iÅ¡tu, no to nije dovoljno. U Hrvatskoj je doÅ¡lo do velikog pada investicija, a prijeti i pad kreditnog rejtinga. Ne oÄekujemo da Ä‡e se ulaskom u EU odmah sve dobro dogoditi odmah, pred nama je dugi put, ali ni ja drugi put ne vidim – objasnila je JeÄmenica.

Svjesni su da se mnogi graÄ‘ani pitaju zaÅ¡to Hrvatska nakon samo 20 godina samostalnosti Å¾uri u novi savez, no ovu moguÄ‡nost vide kao jedinstvenu priliku, posebice za mlade ljude.

– Stari kaÅ¾u da na mladima svijet ostaje, pa zaÅ¡to im upravo EU ne bi pruÅ¾ila tu priliku – rekao je predsjednik Foruma mladih SDP-a Domagoj Sever i joÅ¡ jednom pozvao sve graÄ‘ana, a posebno one mlade da izaÄ‘u na referendum.

Tema referenduma otvorit Ä‡e i sutraÅ¡nju 21. sjednicu Å½upanijske skupÅ¡tine VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Naime, ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna PusiÄ‡ odrÅ¾at Ä‡e izlaganje o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, a nakon toga su redu na pitanja vijeÄ‡nika i rasprava.

GraÄ‘ani se o pak referendumu detaljnije mogu informirati na tribini koju pod nazivom “Priprema za referendum za ulazak Hrvatske u EU” organizira Å½upanijska organizacija HDZ-a, a koja Ä‡e se odrÅ¾ati danas, 19. sijeÄnja u Hotelu “Turist” s poÄetkom u 17.30 sati.

www.vzaktualno.hr