Pružaju nam se otvorene mogućnosti angažmana u ekoloÅ¡koj poljoprivredi zbog relativno oÄuvanog okoliÅ¡a i ona bi trebala biti na vrhu popisa prioriteta poljoprivredne politke RH – zakljuÄak je danaÅ¡njeg predavanja o ekoloÅ¡koj proizvodnji koje je u varaždinskoj Županijskoj palaÄi organiziralo druÅ¡tvo Pavetić d.o.o. u suradnji sa SveuÄiliÅ¡tem u Zagrebu – Agronomski Fakultet, Ministarstvom poljoprivrede, Varaždinskom županijom i poduzećem W. Neudorff GmbH KG iz NjemaÄke. S obzirom da sa sadaÅ¡njim stanjem na podruÄju ekoloÅ¡ke poljoprivrede ne možemo biti zadovoljni, predavanje je organizirano sa ciljem promicanja i razvoja ekoloÅ¡ke proizvodnje u Varaždinskoj županiji i prostoru cijele Hrvatske.
Prema rijeÄima proÄelnika Upravnog odjela za poljoprivredu Varaždinske županije Dragutina Vinceka tapkamo na mjestu bez pomaka umjesto da ekoloÅ¡ka poljoprivreda, odnosno ekoloÅ¡ka proizvodnja hrane bude prioritet koji će nam donijeti boljitak. EkoloÅ¡ka poljoprivreda u Varaždinskoj županiji je vezana uz ukupno stanje u poljoprivredi, pa podaci nisu ohrabrujući, bez obzira Å¡to Županija sudjeluje u financiranju ekoloÅ¡kih nadzora i na druge naÄine potiÄe razvoj ekoloÅ¡ke poljoprivrede.
– Samo je devet obiteljskih gospodarstava koji se bave ekoloÅ¡kom poljoprivredom i nalaze se u sustavu kontrole. EkoloÅ¡ka poljoprivreda nema prinose kao konvencionalna, zbog Äega su i cijene tih proizvoda viÅ¡e.Stoga ona mora naći svoju metu kupaca – kaže županijski proÄelnik Dragutin Vincek
Posebnu pažnju okupljenih sudionika privuklo je izlaganje prof.dr.sc. Ivana Kolaka sa Agronomskog fakulteta koji je govorio o proizvodnji biosjemena u Hrvatskoj, odnosno o poražavajućem podatku da u svojoj skromnoj ekološkoj proizvodnji koristimo sjeme iz uvoza. Profesor Kolak podsjetio je na zlatno doba hrvatskog sjemenarstva kada su stotine i stotine obitelji proizvodile kvalitetno sjeme koje se izvozilo u SAD i Europu.
– Varaždinska županija viÅ¡e nema vlastito sjeme a nekada se proizvodilo i naplaćivalo. Ljudi su jeli zdravu hranu i nije bilo tolikih zdrastvenih problema. Da je Bog htio GMO sjeme onda bi ga stvorio na poÄetku. Moramo konaÄno shvatititi da je potrebno poÄeti živjeti od svog rada i da nas je nedostatak proizvodnje doveo u dužniÄku krizu. Vlastito sjeme je garancija opstanka ljudi i garancija suverenosti i sigurnosti naroda i države. Sjeme naÅ¡e zaÅ¡tićene velebitske degenije uvozimo iz Austrije, do tuda smo doÅ¡li – kaže prof.dr.sc. Ivan Kolak.
Na našim prostorima u prošlosti sjeme je uvijek bilo proizvod a danas sjemenarstvo propada zbog uvoza iz Europe.
– Europe nije bilo 864. kada su Hrvati Å¡irili sjeme i kada je Äitavo podruÄje bilo prekriveno najkvalitetnijim sjemenjem. Neće nam biti bolje ako ne shvatimo da je potrebno proizvoditi. Pisao sam nadležnim tijelima, upozoravao, ali nitko ne reagira – nastavlja Kolak
Zbog nedostatka tradicionalnog sjmena u proizvodnji hrane danas je u svijetu ugroženo oko miljardu ljudskih životu a u RH godiÅ¡nje nestaje 5 – 7 000 ha oranica zbog izgradnje industrijskih pogona, turizma, cestogradnje i nebrige.
www.vzaktualno.hr/T.M.C
