svibanj 2013. – Stranica 40

Nirvana meÄ‘u 10 najgorih bendova 90-ih?!

13. svibnja 2013.

343

Arhiva

Popularni je glazbeni magazin Rolling Stone, nakon nedavne ankete proglasio ameriÄki bend Creed najgorim bendom 90-tih godina! Na nelaskavoj ljestvici meÄ‘u TOP 10 su se naÅ¡li i Nickelback, Limp Bizkit, Hanson i veoma neoÄekivano kultna Nirvana!

Da se vas pita koji bi se bendovi naÅ¡li na TOP 10 najgorih bendova 90-ih, a za koje bendove vam nikad ne bi ni palo da ih svrstate na bilo koje mjesto ove ljestvice – u kojoj bi se kategoriji naÅ¡la legendarna grunge grupa Nirvana?

Najgorim bendom 90-ih godina proglaÅ¡en je Creed, a slijede ga Nickleback na drugom, Limp Bizkit na treÄ‡em, te Hanson na Äetvrtom mjestu.

Peta na listi najgorih bendova koji su obiljeÅ¾ili devedesete godine proÅ¡log stoljeÄ‡a osvanula je Nirvana, Å¡to je viÅ¡e nego iznenadilo i publiku i kritiku!

Dok se za ostale grupe i njihovo imenovanje u ovu “ljestvicu srama” nije digla neka praÅ¡ina, ni samim novinarima Rolling Stonea nije jasno zaÅ¡to je upravo Nirvana dobila svoju poziciju na ovoj listi, a kamoli njihovim najvjernijim fanovima!

Dok neki ovaj neoÄekivani rezultat ankete tumaÄe kao Äisto zasiÄ‡enje Äitatelja magazina slijepom ljubavi i fiksacijom na glazbeno naslijeÄ‘e Nirvane i Kurta Cobaina, mi Ä‡emo se sloÅ¾iti sa samim Rolling Stoneom i njihovom izjavom: – Å½ao nam je, no svi koji su glasali za Nirvanu u ovoj anketi, su skroz u krivu!

10 najgorih bendova po Rolling Stone magazinu:

10. Dave Matthews Band

9. Ace of Base

8. Spin Doctors

7. Bush

6. Hootie and the Blowfish

5. Nirvana

4. Hanson

3. Limp Bizkit

2. Nickelback

1. Creed

www.timeout.hr/vlG

Volonteri motivirali 75 djece u uÄenju engleskog

13. svibnja 2013.

294

Arhiva

Projekt “Inter Community Learning” koji se u sklopu programa “Comenius” provodi u OÅ Petrijanec veÄ‡ neÅ¡to viÅ¡e od godinu dana s ciljem da kroz volonterstvo pomogne uÄenicima u savladavanju engleskog jezika, pokazao se viÅ¡e nego uspjeÅ¡an.

Rezultati projekta predstavljeni su i na konferenciji u Hillingtonu kraj Londona gdje su partneri iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije, Fakulteta organizacije i informatike i Osnovne Å¡kole Petrijanec zajedno sa partnerima iz engleske osnovne Å¡kole i SveuÄiliÅ¡ta objedinili sve ono Å¡to se u proteklih godinu dana deÅ¡avalo na projektu i izmijenili svoja iskustva.

U OÅ Petrijanec u projekt koji Ä‡e sluÅ¾beno zavrÅ¡iti s ulaskom Hrvatske u EU, bilo je ukljuÄeno 75 djece od 7 – 12 godina kojima je pomagalo 25 volontera. Kroz razliÄite zabavne sadrÅ¾aje djeca slabije motivacije i samopouzdanja dobili su jedan novi pogled na uÄenje engleskog jezika i pokazala veliki napredak.

– Jedan dio te djece dolazi iz romske populacije i njima je uÄenje engleskog jezika posebno teÅ¡ko s obzirom da im je i hrvatski drugi jezik. Osim pomoÄ‡i romskoj populaciji, cilj je naravno pomoÄ‡ u uÄenju engleskog jezika djeci koja su u prijetnji od neuspjeha kod uÄenja. Kroz projekt koristimo volontere i za sada se to pokazalo vrlo uspjeÅ¡no i vjerujem da Ä‡emo ih koristiti i kroz druge projekte – rekla je Silvija LadiÄ‡ Fisher iz Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

Na konferenciji u Hilingtonu razmijenjenja su iskustva i naÄini pomoÄ‡i djeci koji su u riziku od slabijih rezultata u pojedinim podruÄjima Å¡kolskog programa, a razgovaralo se i o drugim naÄinima pomoÄ‡i djeci da razviju samopuzdanje i dobiju motivaciju.

– Partner projekta je Å¡kola u Engleskoj koja se nalazi u Hillingtonu kraj Londona i koja predstavlja jednu veliku, Å¡aroliku zajednicu u kojoj su djeca 39 nacija iz raznih drÅ¾ava.Å kola ima sliÄan problem jer tamo djeca kada doÄ‘u u Å¡kolu ili ne govore engleski ili ga govore vrlo slabo, tako da su nam i njihova iskustva bila vrlo vaÅ¾na. Sve govori u prilog tome da bi sliÄne metode bile vrlo poÅ¾eljne u ostalim Å¡kolama i ostalim predmetima. Mislim da su trenutno djeci dosta veliki problem matematika i fizika. Nisu potrebni veliki novci veÄ‡ samo dobra organizacija volontera. U zajednici ima dobrih ljudi i trebamo zajedno pomoÄ‡i djeci jer ona su odgovornost Å¡kole, roditelja i zajednice – kaÅ¾e Silvija LadiÄ‡ Fisher.

Volonteri su i svom radu bili inovativni, koristili su svoja znanja u podruÄju interneta, crtanih filmova i raznih igara, a sve sa ciljem da podignu djeÄje samopouzdanje i motivaciju kako bi lakÅ¡e i bolje uÄili.

– U poÄetku projekta Å¾eljeli smo se Å¡to bolje upoznati djecu i njihove Å¾elje i probleme. NajviÅ¡e smo radili na njihov motivaciji za uÄenje koja je u nekim sluÄajevima bila zaista mala jer im je engleski sam po sebi vrlo teÅ¾ak. Smatrali su da ne mogu nauÄiti, a kroz naÅ¡ zajedniÄki rad nastojali smo to promijeniti. Cilj nije bio usporeÄ‘ivati njihove ocjene prije i poslije veÄ‡ je glavno bilo to da oni Å¾ele uÄiti. S vremenom su sve ÄeÅ¡Ä‡e dolazili na naÅ¡e satove i njihove Å¾elja za uÄenjem bila je sve veÄ‡e. NajveÄ‡i uspjeh ovog projekta je to da smo ih uspjeli motivirati da uÄe – rekla je Magdalena JovanoviÄ‡, volonterka.

Veliko zadovoljstvom projektom i time Å¡to su uÄenici koristili usluge volontera za uÄenje jezika izrazila je i ravnateljica OÅ Petrijanec DraÅ¾enka Skupnjak.

www.vzaktualno.hr/T.M.C.

Par s benzinske postao svjetski hit

13. svibnja 2013.

222

Arhiva

Ovaj simpatiÄan par iz SAD-a Will i Monifa Sims osvojili su Ameriku svojom izvedbom na benzinskoj postaji. Legendarni Jay Leno pozvao ih je u svoju emisiju, Å¡to nije ni Äudo, jer su zbilja legendarni.

Predstavljene pjesme i priÄe Vlatke Fotak

13. svibnja 2013.

298

Arhiva

Gradska knjiÅ¾nica i Äitaonica Mladen Kerstner u Ludbregu organizirala je knjiÅ¾evnu veÄer s LudbreÅ¾ankom Vlatkom Fotak, poznatom kao vrsnom amaterskom spisateljicom. DuhovitoÅ¡Ä‡u, a katkad i britkoÅ¡Ä‡u, plijenila je pozornost svojih Äitatelja njima bliskim temama – Ludbregom.

Pjesme i kratke priÄe Vlatke Fotak Äitali su SnjeÅ¾ana HraniÄ‡, Ksenija Mihin, Aleksandar Horvat, Filip MatijeviÄ‡ i Filip BajsiÄ‡, a program je vodila Zdenka Moslavac.

Vlatka Fotak bila je treÄ‡e dijete u obitelji Marije i Zvonka Kerstnera. Rodila se u Ludbregu gdje je provela djetinjstvo i zavrÅ¡ila osnovno Å¡kolovanje. Srednju Å¡kolu nastavila je u ÄŒakovcu pripremajuÄ‡i se za poziv ekonomista. Zajedno sa suprugom poÄela je raditi u obiteljskoj zanatskoj radnji za proizvodnju kapa i Å¡eÅ¡ira. U mirovini je dio vremena poÄela posveÄ‡ivati pisanju, a u njezinim knjigama osnovni motiv i tematiku predstavljaju Ludbreg i LudbreÅ¾ani.

www.vzaktualno.hr/A.G.

Ovako ga sigurno neÄ‡eš osvojiti

13. svibnja 2013.

278

Arhiva

Stigao je veliki dan – konaÄno te je pozvao na spoj i danas se nalazite. Bez brige, spoj Ä‡e biti uspjeÅ¡an, samo izbjegni nepoÅ¾eljna ponaÅ¡anja s ove liste!

1. PreplaÅ¡ena djeva

VeÄ‡ ga dugo gledaÅ¡ i zaista si uzbuÄ‘ena radi prvog spoja s njim? Ne dopusti da te uhvati trema! Pomakni fokus sa sebe na njega i sve Ä‡e biti u redu. Uostalom, cilj spoja je da se zabaviÅ¡ i upoznaÅ¡ nekoga novoga, koga Ä‡eÅ¡ moÅ¾da pustiti u svoj Å¾ivot, zar ne?

2. PriÄae o bivÅ¡im ljubavima

â€žIvan voli ovo…“, â€žIvan i ja smo veÄ‡ bili ovdje…“ ili â€žIvan Ä‡e sigurno biti ljubomoran kada sazna da smo izaÅ¡li“. JoÅ¡ jednom spomeni Ivana i Marko, deÄko s kojim si odluÄila izaÄ‡i, Ä‡e sigurno nestati!

3. Ispitivanje

â€žImaÅ¡ li auto?“, â€žI, koliko zaraÄ‘ujeÅ¡?“ ili â€žPlaniraÅ¡ li imati djecu? Koliko?“ Osim Å¡to Ä‡e se osjeÄ‡ati kao na policijskom ispitivanju, svaki imalo normalan muÅ¡karac Ä‡e se zapitati traÅ¾iÅ¡ li deÄka koji Ä‡e te uzdrÅ¾avati i sluÅ¾iti ti ili pak nekoga koga Ä‡eÅ¡ voljeti radi njega.

Takva pitanja su veoma neukusna. Nastoj upoznati njegovu osobnost i navike, ipak je to najbolji pokazatelj Å¡ansi da Ä‡e te se u buduÄ‡nosti slagati. Promotri njegovo tijelo, odjeÄ‡u i drÅ¾anje. Otkrit Ä‡e ti mnogo informacija, primjerice, o njegovoj brizi o svojem tijelu, higijeni, paÅ¾nji koju posveÄ‡uje svojem izgledu i drugim stvarima.

4. PriÄe, priÄe, priÄe

DrÅ¾i se laganih tema i pusti ga da sam diktira tempo kojim Ä‡e otkrivati informacije o sebi. Tako moÅ¾eÅ¡ biti sigurna da mu neÄ‡eÅ¡ biti naporna i da mu neÄ‡eÅ¡ postavljati pitanja koja bi za njega mogla biti neugodna. Osim toga, naÄ‡i Ä‡eÅ¡ se u povoljnijoj poziciji, koja ti omoguÄ‡uje da ga bolje upoznaÅ¡ i procijeniÅ¡, a njegov odabir tema Ä‡e ti pokazati koje stvari su mu najvaÅ¾nije. Ukoliko osoba koju si tek upoznala spominje seks, moÅ¾da si ti ta koja bi trebala pobjeÄ‡i glavom bez obzira.

5. Opijanje

Da, svi znamo da se s malo alkohola lakÅ¡e priÄa, ali ako Ä‡eÅ¡ od silnog uzbuÄ‘enja alkohol naprosto sipati u sebe, sumnjamo da Ä‡eÅ¡ s njim imati uspjeha. NeÄ‡eÅ¡ biti u stanju sroÄiti ni jednu razumnu reÄenicu i vjerojatno ga neÄ‡eÅ¡ viÅ¡e vidjeti.

Razmisli i o posljedicama. Moglo bi ti se dogoditi da izgovoriÅ¡ mnoge stvari radi kojih Ä‡e ti kasnije biti Å¾ao. Sve i ako mu se takva svidiÅ¡, kasnije neÄ‡eÅ¡ biti u stanju donijeti realnu procjenu o njemu, a doÅ¡li ste se upoznati, zar ne? ZadrÅ¾i se na ÄaÅ¡i ili dvije.

6. Prijateljica za svaki sluÄaj

“Ovo je Ana, moja najbolja prijateljica. I ona te je htjela vidjeti.“ Vama je to moÅ¾da zabavno, ali njemu sigurno neÄ‡e biti. Naime, tvoj postupak Ä‡e vjerojatno shvatiti kao odbijanje. Prijateljica nema Å¡to traÅ¾iti na tvojem prvom spoju. Za zajedniÄka druÅ¾enja Ä‡ete imati vremena i kasnije.

7. Neudobna odjeÄ‡a

Znamo da ga Å¾eliÅ¡ impresionirati i taj top ti je baÅ¡ zgodan, ali ako se ne osjeÄ‡aÅ¡ dobro u svojoj odjeÄ‡i, on Ä‡e to primijetiti. Ukoliko ti jednom s ramena padne naramenica, to Ä‡e mu se svidjeti, ali nakon petstotog poravnavanja sigurno neÄ‡eÅ¡ izgledati kao da ti je ugodno.

8. SamosaÅ¾aljijevanje

Na poslu ti je dosadno, prijateljice su ti naporne, a danas te joÅ¡ i boli trbuh? Nitko ne voli osobe koje se previÅ¡e Å¾ale. RaspoloÅ¾enje Ä‡eÅ¡ pokvariti i njemu, te Ä‡eÅ¡ mu uskratiti priliku da sazna zanimljive i lijepe stvari u vezi tebe.

9. Gluma

Budi svoja. Ako ti se neki njegovi postupci ne sviÄ‘aju ili naprosto nisi toliko oduÅ¡evljena njime, koliko je on tobom, ne glumi suprotno. ÄŒak i ako se je ispostavilo da on nije ono Å¡to Å¾eliÅ¡, budi pristojna prema njemu, no ako ti je s njim zaista neugodno bolje je reÄ‡i â€žMoram iÄ‡i.“, nego se izlagati daljnjim neugodnostima.

www.timeout.hr/Valentina Juren

Odakle dolaze one kile viška?

13. svibnja 2013.

283

Arhiva

Kako stiÅ¾e ljeto, vruÄ‡i dani i sve manje odjeÄ‡e, veÄ‡ina ljudi poÄinje shvaÄ‡ati da je doÅ¡lo vrijeme da izgube koji kilogram. Ljeto je ono godiÅ¡nje doba koje odiÅ¡e otvorenoÅ¡Ä‡u, entuzijazmom i vruÄ‡inom. I veÄ‡ina veÄ‡ planira skori odlazak na godiÅ¡nji odmor, i to u svom najboljem izdanju. A da bi bili u svom najboljem izdanju, neki smatraju da moraju izgubiti kilograme. U tom sluÄaju radi se o uklanjanju posljedica, bez osvrtanja na pravi uzrok a to je pitanje zaÅ¡to se debljamo i odakle dolaze one kile viÅ¡ka?

TeÅ¾ina i tjelesna masa pojedinca ovisi o nekoliko razloga. Nagli porast teÅ¾ine moÅ¾e biti posljedica neke bolesti, poput hipotireoze (bolesti Å¡titnjaÄe koja usporava metabolizam i time potiÄe debljanje), zatim sindroma policistiÄnih jajnika ili Cushingova sindroma (endokrini poremeÄ‡aj koji je posljedica poviÅ¡ene razine kortizola u krvi, poznat joÅ¡ pod nazivom hiperadrenokortizolizam ili hiperkortizolizam).

Debljanje potiÄu i neki lijekovi, poput kortikosteroida ili lijekovi za lijeÄenje psihiÄkih bolesti. I naravno, genetika takoÄ‘er ima utjecaja na teÅ¾inu. Debljanje moÅ¾e biti simptom nekih bolesti i ako ti se dogodi da se kilogrami naglo nakupljaju, posjeti lijeÄnika.

Ali bolest i zdrav organizam nisu iste stvari i kod zdrave osobe postoji samo jedan razlog debljanja, a to je veÄ‡i unos energije nego Å¡to je organizmu potrebno.

NaÄin prehrane se znatno promijenio i to u svim modernim drÅ¾avama. Razlog tome je promjena stava industrije hrane, jer ona sadrÅ¾i daleko veÄ‡e razine Å¡eÄ‡era, soli i masti nego prije 20 godina. A poveÄ‡anjem tih sastojaka poveÄ‡an je i unos kalorija u organizam, Å¡to rezultira debljanjem.

Moderno 21. stoljeÄ‡e ima svoje prednosti i nedostatke, tehnoloÅ¡ka Äuda i informatizacijski napredak koji mijenjaju naÄin Å¾ivota Äovjeka. On umjesto uspravnog biÄ‡a postaje ono sjedilaÄko, manje se kreÄ‡e i moÅ¾e se slobodno reÄ‡i da se fiziÄka aktivnost smanjila na minimum. JoÅ¡ k tome pridodaj gotovu, brzu hranu, malene obroke bogate mastima i Å¡eÄ‡erom i eto ti jednadÅ¾be za debljinu.

Naime, dokle god unosimo onoliko kalorija, koliko nam tijelo moÅ¾e potroÅ¡iti za normalno odvijanje fizioloÅ¡kih funkcija, ne debljamo se. Ali kad unosimo viÅ¡e, onda se energija iz ugljikohidrata i masti pretvara u pohranjenu energiju, odnosno masno tkivo, kojeg svi pokuÅ¡avaju izbjeÄ‡i. Njega je veoma lako nakupiti, jer organizam na taj naÄin samo Äuva energiju, ali ga je veoma teÅ¡ko ” otopiti”.

Jedna rigorozna metoda kojoj pribjegavaju mlade djevojke je naÅ¾alost gladovanje i izgladnjivanje, ali postoje i drugi naÄini da se tijelo vrati u formu. Onaj koji najbolje funkcionira je fiziÄka aktivnost, kretanje i vjeÅ¾banje.

VaÅ¾no je napomenuti da debljina nije estetski problem, veÄ‡ zdravstveni, jer je debljina, pretilost ili gojaznost ozbiljan faktor u nastajanju mnogih bolesti, koje mogu zavrÅ¡iti s kobnim rezultatom. Ali, opet, i ne moraju, jer je odluka, dragi moji, kao i svaki put do sada, na vama.

www.timeout.hr/PM

PoÄinju 56. Glazbene sveÄanosti mladih

13. svibnja 2013.

348

Arhiva

Veliko glazbeno dogaÄ‘anje, 56. Glazbene sveÄanosti hrvatske mladeÅ¾i, i ove Ä‡e godine zauzeti Veliku koncertnu dvoranu Hrvatskog narodnog kazaliÅ¡ta u VaraÅ¾dinu. Naime, u srijedu 15. svibnja i Äetvrtak 16. svibnja, odrÅ¾ava se dvodnevno natjecanje na kojem Ä‡e sudjelovati 39 zborova iz cijele Hrvatske.

Na manifestaciji koja se odrÅ¾ava pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, Agencije za odgoj i obrazovanje, Ministarstva kultura RH, VaraÅ¾dinske Å¾upanije i Grada VaraÅ¾dina a uz domaÄ‡instvo varaÅ¾dinske Glazbene Å¡kole, sudjelovati Ä‡e preko 1460 sudionika meÄ‘u kojima Ä‡e se natjecati Äak 8 zborova iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

Zborovi Ä‡e se natjecati u 5 kategorija, od A – E, a najviÅ¡e Ä‡e pjevaÄa biti u kategoriji najmlaÄ‘ih. Obavezne skladbe za ovogodiÅ¡nje 56. glazbene sveÄanosti skladao je poznati varaÅ¾dinski dirigent i kompozitor Ivan Josip Skender.

– Glazbene sveÄanosti u VaraÅ¾dinu po svom su znaÄaju zaista drÅ¾avno natjecanje. One znaÄe puno za naÅ¡u djecu, a glavni su ciljevi poticanje glazbenog stvaralaÅ¡tva djece i mladih i njegovanje glazbene kulture. Isto tako, treba poticati i stvaralaÅ¡tvo hrvatskih skladatelja, a sukladno tome sve skladbe koje Ä‡e se izvesti napisao je naÅ¡ VaraÅ¾dinac Ivan Josip Skender – rekao je profesor Stjepan LevaniÄ‡, proÄelnik natjecanja.

Iako ove godine natjecanje preskaÄu glazbene Å¡kole, u glazbenom stvaralaÅ¡tvu Äini se nema krize veÄ‡ samo ljubavi prema pjesmi.

– Bez obzira na krizu, ne osjeÄ‡amo nekako taj nedostatak. ÄŒini mi se da Å¡to je manje novaca, djeca, dirigenti i voditelji zborova rade sa srcem i veÄ‡im Å¾arom. Ove godine na natjecanju nemamo glazbenih Å¡kola, a vidjet Ä‡emo hoÄ‡e li se vratiti iduÄ‡e godine – rekao je LevaniÄ‡ te pozvao sve ljubitelje ovakvih manifestacija da zavire u kazaliÅ¡te i pogledaju kako to rade mlade glazbene snage.

Prvi koncerti kreÄ‡u u srijedu nakon sveÄanog otvorenja u 10 sati, a DrÅ¾avno povjerenstvo 56. glazbenih sveÄanosti hrvatske mladeÅ¾i dodijeliti Ä‡e nagradu “Marijan Zuber” profesorici Josipi Hopek za viÅ¡egodiÅ¡nje istaknute umjetniÄke dosege na Glazbenim sveÄanostima.

www.vzaktualno.hr/T.M.C.