U danaÅ¡nje vrijeme, kada većina poduzetnika u Hrvatskoj, a osobito poljoprivrednici muku muÄe sa prodajom svojih proizvoda i naplatom svojih usluga, vrijedna obitelj Hladika iz Nedeljanca je sa svojom tvrkom Desyre d.o.o. pravi dokaz kako su trud, rad, rad i ponovno rad pravi i jedini put prema stabilnom i uspjeÅ¡nom poslovanju.
RijeÄ je o tvrtci koja iza sebe ima 21-godiÅ¡nju tradiciju poslovanja, a uz primarnu djelatnost – poljoprivrednu proizvodnju na 20 hetara zemlje, bave se i uzgojem povrća u staklenicima Äija je povrÅ¡ina kroz godine “narasla” na 2.000 metara kvadratnih.
Uz predan rad na polju, obiteljski biznis je orijentiran i na prodaju, ali i organizaciju tradicionalnih Dana polja krumpira, koji su u suradnji sa H.Z.P.C. iz Viškova ove godine doživjeli svoje 21. izdanje.
Povodom Dana polja krumpira razgovarali smo sa Markom Hladikom, prokuristom tvrtke Desyre, te ga upitali Äime se toÄno sve bavi i koja je filozofija iza uspjeha ove obiteljske tvrtke.
– Tvrtka postoji već 21 godinu, a trenutno imamo oko 20 hektara zemlje, na 12 hektara sadimo krumpir, 4 hektara kupusnjaÄe, a ostatak su žitarice radi plodoreda. Uz to, bavimo se proizvodnjom povrća koje uzgajamo u plastenicima. Ukratko, bavimo se uvozom, distribucijjom te malo i veleprodajom sjemenskog krumpira iz Nizozemske, te godiÅ¡nje uvezemo i distribuiramo oko 300 tona sjemenskog krumpira. Imamo 2 poljoapoteke i 3 dućana mjeÅ¡ovitom robom u kojima trenutno zapoÅ¡ljavamo 23 radnika, a svoje proizvode plasiramo u supermarkete – Kaufland, Plodine i KTC. Trenutno smo i u pregovorima za izvoz prema Austriji.
Koji je vaš recept za uspjeh?
Treba delati puno i disperzirati rizike. Ulagati u viÅ¡e stvari, malo u jedno, malo u drugo pa malo u treće. Imati primarnu djelatnost, ali treba ulagati te razvijati djelatnosti i dalje. Tako smo primjerice mi nedavno prepoznali potencijale obnovljivih izvora energije, te prije 3 mjeseca instalirali solarnu elektranu koja proizvodi 30 kilovata struje. Ovo je ekoloÅ¡ki prihvatljivo i “in” rjeÅ¡enje, koje daje moderniju sliku tvrtke, a s druge strane se i zaradi kroz povrat u visini od 6 do 7 tisuća kuna mjeseÄno. Niti oram niti kopam, a dobijem financije koje mogu ponovno uložiti u tvrtku.
Prepoznali smo i važnost Europske unije, te mogu reći da smo trenutno jedini u Hrvatskoj koji su 2 puta dobili sredstva iz IPARD projekata, a sada smo se javili i 3 puta. IPARD sufinancira 50 posto, a do sada smo dobili financirano 100.000 eura iz EU fondova. Javljamo se na sve natjeÄaje, piÅ¡emo projekte i dobivamo sredstva. Radimo svoj posao i trudimo se dalje, te je sve moguće.
Koja je vaša poruka hrvatskim poljoprivrednicima koji su obeshrabreni te odustaju od posla u poljoprivredi?
Ako ste uporni u onome Å¡to radite i time postanete bolji od drugih, bez obzira da li ste stolar ili zubar ili poljoprivrednik, trud će se isplatiti i moći ćete mirno živjeti. Mislim da je u Hrvatskoj problem to Å¡to je velika većina ljudi, pouÄena loÅ¡im primjerima unazad 20 godina, zakljuÄila da se može na brzinu obogatiti. To nije moguće. PoÅ¡teno se može raditi jedino dugoroÄno, a onda i obogatiti. Moja filozofija se temelji na tome da uvijek nastojim izvrÅ¡iti obećano, ponekad u sklopu toga i ne zaradim, ali izvrÅ¡im jer je takav bio dogovor. Time mi se vrata ne zatvaraju, Äak i ako je moja greÅ¡ka, te predanim, poÅ¡tenim i korektnim radom, a uz to naravno i održavanjem visoke razine kvalitete proizvoda, radimo dalje. Treba neÅ¡to dati, tj. uložiti da bi se danas sutra neÅ¡to i dobilo. To je moja filozofija. U tvrtci radim sve, od vožnje traktora u polju, do dogovaranja poslova i nema straha jer uvijek ono Å¡to neznam pitam.
Osim Äestitki za odliÄne poslovne uspjehe obitelji Hladika, možemo samo nadodati da je njihov model poslovanja pravi primjer uspjeha, i to ne samo u poljoprivrednom sektoru, koji svakako treba pratiti. Dakle rad, trud, upornost i ponovo rad.
21. godina Dana polja krumpira
U organizaciji tvrtki Desyre i H.Z.P.C. iz ViÅ¡kova Nedeljanec je proteklog tjedna postao centar za obilježavanje 21. Dana polja u sklopu kojeg je organiziran pregled pokusnog oglednog polja kraj Barutane. NazoÄni su imali prilike upoznati razne sorte krumpira – Carrera, Sylvana, Sifra, Carlita, Evora, Lucinda, Colomba, Canberra, Mozart, Rodeo, Safari i Amarin te dobiti sve potrebne informacije.
– Prezentirali smo 12 sorti krumpira, 6 standardnih i 6 novih sorti kako bi vidjeli potencijale novih. Naime, od 1. srpnja prihvaćena je zajedniÄka sortna lista Europske unije, a na njoj imam mnogo sorti koje u naÅ¡em podneblju ne uspijevaju najbolje. Upravo zato ih treba isprobati, prezentirati , te naravno forsirati one koje uspijevaju najbolje – zakljuÄuje Marko Hladika.
www.vzaktualno.hr/PD
