listopad 2013. – Stranica 8

Nove tribine "Socijalne teme i Å¾ivot zajednice"

28. listopada 2013.

278

Arhiva

Udruga socijalnih radnika VaraÅ¾dinske Å¾upanije, u partnerstvu s VaraÅ¾dinskom Å¾upanijom i Gradom VaraÅ¾dinom, od oÅ¾ujka 2013. godine provodi projekt pod nazivom “Tribine utorkom – Socijalne teme i Å¾ivot zajednice”. Voditelj projekta je prof. dr. sc. Nino Å½ganec s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Studija socijalnog rada, koji je ujedno Älan Udruge socijalnih radnika VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

IduÄ‡i utorak, 5. studenog 2013. s poÄetkom u 18 sati, u Velikoj dvorani Å½upanijske palaÄe odrÅ¾at Ä‡e se tribina “Skrb u zajednici – od institucije do deinstitucionalizacije”.

Kako bi se i u naÅ¡oj sredini potaknula raspravu o ovim pitanjima na tribini Ä‡e struÄnjaci koji se bave ovom problematikom ukazati na probleme i prioritete s kojima se radeÄ‡i na ovom podruÄju susreÄ‡u, kao i na neke vaÅ¾ne aspekte koji predstavljaju preduvjete uspjeÅ¡ne promjene modela skrbi u korist izvaninstitucionalnih te faktore koji u procesu dolaÅ¾enja do modela skrbi u zajednici moraju biti uzeti u obzir.

Voditelj i moderator tribine bit Ä‡e prof.dr.sc. Nino Å½ganec, a uvodniÄari, koji Ä‡e iz svojeg ugla promatranja ovog fenomena iznijeti osnovne teze u trajanju od 15 minuta, Nino Å½ganec, Velimir DugandÅ¾iÄ‡, RuÅ¾a Zlatar i Mladenka Ravenski. Nakon uvodnih izlaganja otvorit Ä‡e se rasprava.

U Republici Hrvatskoj joÅ¡ uvijek na planu skrbi za odreÄ‘ene skupine korisnika prevladava institucionalni model skrbi. Trenutno u RH djeluje preko 110 drÅ¾avnih i nedrÅ¾avnih domova i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi za djecu i mladeÅ¾ bez odgovarajuÄ‡e roditeljske skrbi, djecu i mladeÅ¾ s poremeÄ‡ajima u ponaÅ¡anju, djecu s teÅ¡koÄ‡ama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom, te psihiÄki bolesne odrasle osobe, u kojima je svim oblicima skrbi zbrinuto ukupno preko 12000 korisnika, od kojih je preko 8500 na stalnom ili tjednom smjeÅ¡taju.

Iako se u posljednjih viÅ¡e od desetak godina u struÄnoj, a sve viÅ¡e i u Å¡iroj javnosti sve viÅ¡e govori o potrebi promjene oblika skrbi u smislu napuÅ¡tanja institucionalnog modela ipak su stvarni pomaci na tom planu skromni.

GledajuÄ‡i povijesno skrb za odreÄ‘ene, gore spomenute, skupine korisnika proÅ¡la je nekoliko razvojnih faza i to od tzv. medicinskog modela preko modela deficita pa sve do socijalnog modela. Prva polovica dvadesetog stoljeÄ‡a bila je obiljeÅ¾ena iskljuÄivo bioloÅ¡kim i medicinskim pristupom, a u srediÅ¡tu pozornosti bilo je dijagnosticiranje sluÄajeva, procjena i prevencija, dok je malo rijeÄi bilo o tretmanu. U to vrijeme, tretman se svodio na mjere koje su ukljuÄivale hormonalne terapije, razliÄite dijete ili vjeÅ¾be prilagoÄ‘ene pojedinim oÅ¡teÄ‡enjima. Druga je polovica proÅ¡log stoljeÄ‡a bila obiljeÅ¾ena znaÄajnim promjenama, a prije svega deinstitucionalizacijom, normalizacijom i integracijom, a naposljetku inkluzijom. ZajedniÄka karakteristika navedenih procesa jest preuzimanje odgovornosti, od strane socijalne okoline, za ostvarenje kvalitete Å¾ivota osoba s teÅ¡koÄ‡ama. To znaÄi da se poÄinje prihvaÄ‡ati uloga druÅ¡tva u socijalnom integriranju, a danas se znanost sve viÅ¡e bavi moguÄ‡nostima rehabilitacije, edukacije i zapoÅ¡ljavanja u zajednici.

ZakljuÄci panel rasprave idu prema Vladi!

28. listopada 2013.

247

Arhiva

Panel rasprava o prijedlogu Zakona o obrtu “Obrtnici – kako dalje i bolje?” odrÅ¾ana danas 28. listopada u varaÅ¾dinskoj Areni privukla je mnoge ugledne sudionike ali i same obrtnike koji se u sveopÄ‡oj loÅ¡oj ekonomskoj situaciji bore sa mnogim problemima.

Naime, prijedlog Zakona o obrtu koji ulazi u zavrÅ¡nu raspravu u Hrvatskom saboru izazvao je mnoge polemike, a kako bi se doÅ¡lo do Å¡to kvalitetnijih stavova u korist poboljÅ¡anja statusa obtnika, saborska zastupnica Natalija MartinÄeviÄ‡ inicirala je raspravu u VaraÅ¾dinu koja je dovela i do nekoliko temeljnih zakljuÄaka.

MartinÄeviÄ‡ je u uvodnom izlaganju naglasila da je obrtniÅ¡tvo u Hrvatskoj doÅ¡lo do kritiÄne toÄke, a da je kvalitetan Zakon o obrtniÅ¡tvu uvelike vaÅ¾an jer Ä‡e definirati ne samo status obrtnika veÄ‡ i njihov opstanak. KljuÄni problemi obrtniÅ¡tva kao Å¡to su siva ekonomija, neadekvatni uvjeti financiranja, nelikvidnost i visoka davanja i nameti oslabljuju obrtniÄke snage i dovode u pitanje njegovu daljnju egzistenciju i buduÄ‡nost.

– Mi danas Å¾elimo iz grada obrtnika, grada VaraÅ¾dina, poslati jednu jasnu poruku Vladi RH po pitanju ne samo zakona o obrtniÅ¡tvu koji je kljuÄna tema danaÅ¡nje rasprave veÄ‡ i po pitanju stanja o obrtniÅ¡tvu. Prvi zakljuÄak je da se zakon u obliku u kojem je predloÅ¾en od strane Ministarstva poduzetniÅ¡tva i obrta mora zaustaviti u proceduri. NaÅ¡ prijedlog je da se formira radna skupina u kojoj bi bili obrtnici, nadleÅ¾na i resorna ministarstva, saborski zastupnici koji bi uspjeli pronaÄ‡i za taj zakon najbolja rjeÅ¡enja jer on Ä‡e u velikoj mjeri odrediti buduÄ‡nost, opstanak i razvoj naÅ¡ih obrtnika – naglasila je Natalija MartinÄeviÄ‡.

Drugi zakljuÄak odnosi se na poslovanje ObrtniÄke komore odnosno dobrovoljnjog ili obveznog Älanstva u Komori. Naime, o toj se temi dosta raspravljalo u posljednje vrijeme, a zakljuÄak danaÅ¡njeg skupa je da se ona mora reformirati, pribliÅ¾iti obrtnicima i demokratizirati te pruÅ¾ati bolje i kvalitetnije usluge.

– ObrtniÄka komora kao institucija mora ostati i ne moÅ¾e se ukidati preko noÄ‡i jer trenutno nemamo alternative. Nema nikoga tko bi u ime obrtnika pregovarao sa Vladom i resornim ministarstvima – poruÄuje MartinÄeviÄ‡.

Obrtnike je naroÄito zanimalo jedno od kljuÄnih pitanja, odnosno zakon koji se odnosi na naplatu PDV-a. Od strane Vlade donesena je odluka da Ä‡e i obrtnici morati plaÄ‡ati PDV odmah, a ne po naplati svojih potraÅ¾ivanja i to od 01.01.2015. godine.

– NaÅ¡ je prijedlog da se to joÅ¡ jednom razmotri i da se dade joÅ¡ jedna odgoda primjene zakona. Jedna od rijetkih prednosti obrtniÅ¡tva je upravo to da se PDV ne mora odmah plaÄ‡ati. Kao saborska zastupnica HNS-a poduzeti Ä‡u sve Å¡to je u mojoj moÄ‡i da se zakon promijeni na naÄin da zaista ide u korist obrtnicima, s time da bi Ministarstvo obrta i poduzetniÅ¡tva trebalo prihvatiti ovaj naÅ¡ poziv na dijalog – istaknula je MartinÄeviÄ‡.

Mi ne dajemo nekakva ultimativna rjeÅ¡enja veÄ‡ traÅ¾imo da zajedno pronaÄ‘emo najbolja rjeÅ¡enja za obrtnike – bila je jasna MartinÄeviÄ‡ te dodala kako je zakljuÄeno da se se mora osmisliti jedan cijeli paket novih gospodarskih i strukturnih reformi koje Ä‡e pomoÄ‡i obrtnicima na izdisaju.

Jedan od sudionika danaÅ¡nje panel rasprave bio je i saborski zastupnik Ivan Domagoj MiloÅ¡eviÄ‡ koji je pruÅ¾ao javnu podrÅ¡ku ovoj inicijativi zastupnice MartinÄeviÄ‡ te naglasio kako je nedopustivo da nakon 6 godina krize ministarstvo kaÅ¾e da Ä‡e obrtnici plaÄ‡ati porez odmah, a ne po naplati.

– Potpuno je pogreÅ¡na odluka aktualne Vlade da obrtnici plaÄ‡aju PDV odmah i da naj taj naÄin zapravo u ovoj teÅ¡koj gospodarskoj situaciji financiraju ionako preskupu drÅ¾avu. Treba se ugledati na mnoge europske zemlje koje su na njihovu sreÄ‡u veÄ‡ izaÅ¡li iz krize, te i za male poduzetnike omoguÄ‡iti da plaÄ‡aju PDV po naplati, a ne odmah – rekao je MiloÅ¡eviÄ‡.

– Jako mi je drago da se proteklih mjeseci sve ÄeÅ¡Ä‡e glavni kolacijski partner SDP-a odnosno HNS u Saboru suprotsavlja 90% gospodarskim mjera aktualne Vlade. Porezno optereÄ‡enje za hrvatske graÄ‘ane i hrvatsko gospodarstvo premaÅ¡ilo je maksimum i treba iÄ‡i prema dolje. PreÅ¡li smo 340 tisuÄ‡a nezaposlenih, a to naÅ¾alost nije samo posljedica otpuÅ¡tanja nakon turistiÄke sezone – kaÅ¾e MiloÅ¡eviÄ‡ te dodaje da se nuÅ¾no poÄeti baviti suÅ¡tinom problema obrtniÅ¡tva i poduzetniÅ¡tva i omoguÄ‡iti obrtniÅ¡tvu Å¾ivot.

Predsjednik Hrvatske obrtniÄke komore Dragutin Ranogajec u svojem je izlaganju istaknuo da je HOK veÄ‡ zapoÄela reorganizaciju ali da Ä‡e Älanstvo u njoj najvjerovatnije ostati obvezno.

– Uveli smo raÄunovodstveni sustav koji nam u realnom vremenu moÅ¾e pokazati tko i Å¡to knjiÅ¾i i na koji naÄin. VeÄ‡ sada smo pokrenuli neke kontrole ali smo i razrijeÅ¡ili duÅ¾nosnike koji imovinom nisu raspolagali na naÄin kao Å¡to je to odluÄeno. Vjerujem da Ä‡e Älanstvo za sada ostati obvezno i da to neÄ‡e mijenjati. Potreban nam je rok za reorganizaciju. Nemojte zaboraviti da postoji 75 agencija u Hrvatskoj sa 10 tisuÄ‡a zaposlenih koji prodaju maglu. Nitko ne zna Å¡to rade, ali su plaÄ‡eni iz drÅ¾avnog proraÄuna. Mi smo ti koji brinemo o pravima obrtnika i naravno da Ä‡emo to nastaviti raditi i dalje – kaÅ¾e Ranogajec.

Jedno od pitanja obrtnika bilo je zaÅ¡to i do kada Ä‡e joÅ¡ obrtnici garantirati svojom privatnom imovinom. Iako je Hrvatska obrtniÄka komora traÅ¾ila promjenu Zakona o obrtu upravo u tom dijelu, taj prijedlog nije uvaÅ¾en od strane Ministarstva poduzetniÅ¡tva ali od strane Komore i dalje Ä‡e ustrajati na tome da se izuzme imovina koja se imala na poÄetku odnosno prije otvaranja obrta i da se izuzme djedovina. TakoÄ‘er Ä‡e se raditi na uspostavljanju registra imovine kojom Ä‡e obrtnici jamÄiti.

DanaÅ¡njoj za obrtnike izuzetnoj vaÅ¾noj raspravi s obzirom da se radi o njihovom opstanku ili neopstanku, naÅ¾alost se nisu odazvali predstavnici Ministarstva poduzetniÅ¡tva i obrta. VaraÅ¾dinski Å¾upan Predrag Å tromar i gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡ podrÅ¾ali su danaÅ¡nji doprinos Zakonu o obrtu kako bi on u konaÄnici bio Å¡to bolji i kvalitetnji za sve obrtnike.

www.vzaktualno.hr/T.M.C.

KreÄ‡e provedba IPA projekta StuDiSupport

28. listopada 2013.

256

Arhiva

U sklopu poÄetka provedbe IPA 4 projekta StuDiSupport – UnapreÄ‘ivanje kvalitete studiranja za skupine studenata u nepovoljnom poloÅ¾aju kroz usluge studentskih savjetovaliÅ¡nih sluÅ¾bi, u Äetvrtak 24. listopada 2013. u Velikoj vijeÄ‡nici Rektorata SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu odrÅ¾an je uvodni (kick-off) sastanak.

Projekt StuDiSupport financiran je u okviru programa IPA: Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala na temelju poziva za “Integraciju skupina u nepovoljnom poloÅ¾aju u redoviti obrazovni sustav”. Projekt zajedno provode SveuÄiliÅ¡te u Zagrebu, SveuÄiliÅ¡te u Rijeci i Fakultet organizacije i informatike SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu.

Ukupna vrijednost projekta StuDiSupport je 253,100.90 EUR, od Äega 239.889,03 EUR sufinancira Europska unija. Projekt je zapoÄeo u kolovozu 2013. godine i trajat Ä‡e 18 mjeseci.

Projektom se Å¾ele razviti i promicati programi podrÅ¡ke studentima s naglaskom na podzastupljene skupine studenata kako bi se poveÄ‡ao broj upisa i zavrÅ¡nost studenata u nepovoljnom poloÅ¾aju u sustavu visokog obrazovanja.

SpecifiÄni ciljevi projekta su:

– verificiranje modela pruÅ¾anja podrÅ¡ke kroz studentske savjetovaliÅ¡ne sluÅ¾be

– promocija i dostupnost savjetovaliÅ¡nih sluÅ¾bi

– poboljÅ¡anje kvalitete obrazovanja i poticanje socijalne integracije studenata s invaliditetom i

studenata kojima je potrebna dodatna podrÅ¡ka u sustavu visokog obrazovanja.

U svrhu proÅ¡irenja utjecaja projekta na sjeverozapadni dio Hrvatske, na Fakultetu organizacije i

informatike zaposlen je magistar psihologije na radno mjesto struÄnog suradnika u sklopu Centra za podrÅ¡ku studentima i razvoj karijera.

Sastanku su prisustvovali svi ukljuÄeni partneri, koji su predstavili projekt i dosadaÅ¡nje strategije podrÅ¡ke studentima dvaju partnerskih sveuÄiliÅ¡ta, prof. dr. sc. RuÅ¾ica Beljo LuÄiÄ‡ i gÄ‘a Mirjana Vejin, predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, g. Goran StaniÄiÄ‡, predstavnik Ministarstva socijalne politike i mladih, te gÄ‘a Mateja PetriÄ‡ i gÄ‘a Josipa RebiÄ‡, predstavnice Gradskog ureda za socijalnu zaÅ¡titu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba.

www.vzaktualno.hr

Odabrano novo vodstvo HSS-a KriÅ¾evci

28. listopada 2013.

258

Arhiva

Na redovnoj Izbornoj skupÅ¡tini odrÅ¾anoj juÄer u Velikoj gradskoj vijeÄ‡nici odabrano je novo vodstvo Gradske organizacije HSS-a KriÅ¾evci.

Novi predsjednik HSS-a G.O. KriÅ¾evci je gosp. Tomislav KatanoviÄ‡, potpredsjednici gÄ‘a. Natalija RadotoviÄ‡-MaksiÄ‡ i gosp. Dragutin GuzaliÄ‡, tajnik gosp. Hrvoje GuÅ¾vinec, a blagajnica gÄ‘ica. Ivana Å ÄetariÄ‡.

U sastav PredsjedniÅ¡tva prema Statutu ulaze i predsjednici pet najuspjeÅ¡nijih ogranaka, predsjednici asocijacija, te Älanovi viÅ¡ih ustrojstvenih oblika Stranke.

Izbornu skupÅ¡tinu HSS-a svojom su prisutnoÅ¡Ä‡u uveliÄali i brojni ugledni gosti, predsjednici gradskih, opÄ‡inskih i Å¾upanijskih organizacija HSS-a, predstavnici gradskih organizacija HSLS-a, HDZ-a, SDP-a, HSU-a i drugi uvaÅ¾eni gosti.

IzvjeÅ¡Ä‡e o radu podnijeli su dosadaÅ¡nji predsjednik Gradske organizacije i predsjednik HSS-a gosp. Branko Hrg te dosadaÅ¡nji v.d. predsjednik Gradske organizacije gosp. Ivan Vuk.

www.vzaktualno.hr

NajveÄ‡a integrirana sunÄana elektrana u RH

28. listopada 2013.

257

Arhiva

Sjeverna Hrvatska i dalje je vodeÄ‡a u drÅ¾avi po izgraÄ‘enim sunÄanim elektranama. U Trnovcu BartoloveÄkom pokraj VaraÅ¾dina puÅ¡tena je u pogon najveÄ‡a integrirana sunÄana elektrana u Hrvatskoj, Äija je ukupna snaga 999 kW. Investitor Gumiimpex-GRP d. d., na trÅ¾iÅ¡tu poznat po djelatnosti gumarstva, prepoznao je potencijal i u obnovljivim izvorima energije te je izgradio sunÄanu elektranu na slobodnim kroviÅ¡tima svojih proizvodnih objekata.

Gumiimpex-GRP d. d. je uz tu sunÄanu elektranu u rujnu ove godine pustio u pogon joÅ¡ dvije elektrane smjeÅ¡tene u VaraÅ¾dinu. Sva Ä‡e se proizvedena elektriÄna energija, sukladno ugovoru s Hroteom, predavati u distribucijsku mreÅ¾u po povlaÅ¡tenoj tarifi jer je investitor stekao status povlaÅ¡tenog proizvoÄ‘aÄa energije.

SunÄana elektrana Gumiimpex u Trnovcu BartoloveÄkom ima oÄekivanu godiÅ¡nju proizvodnju od 1.113 MWh ekoloÅ¡ki Äiste elektriÄne energije. OÄekivani godiÅ¡nji prinos je oko 1.125 kWh po kilovatu instalirane snage. Nisu zanemarivi ni pozitivni ekoloÅ¡ki uÄinci samog postrojenja jer Ä‡e se tijekom 30 godina rada u okoliÅ¡ ispustiti oko 10.260 tona manje ugljiÄnog dioksida u odnosu na istu proizvodnju elektriÄne energije u elektranama na fosilna goriva.

Za Gumiimpex projektnu dokumentaciju i izgradnju elektrane odradila je ÄakoveÄka Solektra koja je ovlaÅ¡teni instalater sunÄanih elektrana, ali i sama ulaÅ¾e u sunÄane elektrane. Tako je Solektra sredinom listopada zavrÅ¡ila izgradnju i vlastite sunÄane elektrane Solektra III, ukupne snage 299 kW, na novoizgraÄ‘enom distribucijskom centru Solektre u KriÅ¾opotju.

VodeÄ‡a trojka bez problema

28. listopada 2013.

322

Arhiva

Glavni favoriti lige GrafiÄar, Podravina i MeÄ‘imurje i u ovom su kolu ostvarili uvjerljive pobjede i time samo potvrdili predviÄ‘anja kako Ä‡e ovo prvenstvo biti vrlo zanimljivo te kako Ä‡e se prvak traÅ¾iti baÅ¡ izmeÄ‘u njih troje.

GrafiÄar je loÅ¡e krenuo u utakmicu sa autsajderom. Petar Zrinski iznenaÄ‘ujuÄ‡e je prvu Äetvrtinu rijeÅ¡io u svoju korist rezultatom 19:15. MeÄ‘utim LudbreÅ¾ani su u nastavku ubacili u â€žviÅ¡u brzinu“ i do kraja poluvremena napravili 13 koÅ¡eva â€žviÅ¡ka“. U drugom dijelu njihova je prednost samo rasla do konaÄnih 35 razlike.

MeÄ‘imurje takoÄ‘er nije imalo previÅ¡e problema s Radnikom, a u pobjedi od 20 razlike istakli su se Novak sa 21 i JambroviÄ‡ sa 19 koÅ¡eva. Kod Radnika najefikasniji je bio JukiÄ‡ koji je postigao 21 koÅ¡.

Podravac iz Virja bio je uvjerljiv protiv proÅ¡logodiÅ¡njeg prvaka ÄŒakovca koji Ä‡e, prema svemu sudeÄ‡i, ove sezone biti u donjem dijelu tablice. VeÄ‡ nakon prve Äetvrtine domaÄ‡i su napravili 13 razlike, a do kraj poluvremena i 19. Sve ostalo u drugom dijelu bilo je odraÄ‘ivanje posla. Kod Podravca najefikasniji je bio KenÄ‘eliÄ‡ sa 19 koÅ¡eva, a kod ÄŒakovca Drk sa 17.

Bjelovar je cijelu utakmicu vodio protiv IvanÄice, u jednom trenutku Äak i sa 24 koÅ¡a razlike, ali je u posljednjoj Äetvrtini ipak dozvolio gostima da svoj poraz uÄine podnoÅ¡ljivim. Opet je kod BjelovarÄana briljirao BoÅ¾iÄ‡, postigavÅ¡i 30 koÅ¡eva, a kod IvanÄice najefikasniji je bio Hatlak sa 20 koÅ¡eva.

Koprivnica je bez veÄ‡ih problema pobijedila joÅ¡ jednog autsajdera ovogodiÅ¡njeg prvenstva Rudar Cimper i to sa 55 koÅ¡eva razlike. IvandiÄ‡ sa 22 i BroniÄ‡ sa 14 koÅ¡eva bili su najefikasniji u domaÄ‡em sastavu.

Zanimljivo je bilo u varaÅ¾dinskom Graberju. Mladost je protiv Vindije dugo vodila, ali su se domaÄ‡i u drugom dijelu ipak uspjeli posloÅ¾iti i doÄ‡i do druge pobjede u ovom prvenstvu.

– Bili smo hendikepirani neigranjem Mihaela BaÄ‘una koji puno znaÄi u naÅ¡oj igri. MuÄili smo se gotovo tri Äetvrtine, ali onda smo podigli agresivnost, adaptirali se na njihovu obranu i naÅ¡a kvaliteta je doÅ¡la do izraÅ¾aja pa smo zasluÅ¾eno pobijedili – rekao je po zavrÅ¡etku dvoboja trener Vindije Velimir Mudri.

Rezultati 3. kola A-2 koÅ¡arkaÅ¡ke lige sjever: Podravac – ÄŒakovec 88:69, Bjelovar – IvanÄica 82:71, GrafiÄar – Petar Zrinski 94:59, Koprivnica – Rudar Cimper 97:42, MeÄ‘imurje – Radnik 100:80, Vindija – Mladost 72:65.

Poredak: 1. GrafiÄar 6, 2. Podravac 6, MeÄ‘imurje 6, 4. Bjelovar 5, 5. Vindija 5, 6. Koprivnica 4, 7. Mladost 4, 8. IvanÄica 4, 9. Petar Zrinski 4, 10. Radnik 4, 11. ÄŒakovec 3, 12. Rudar Cimper 3.

www.vzaktualno.hr

Novi album dive Beyoncé skoro gotov!

28. listopada 2013.

330

Arhiva

Prisni prijatelj popularne pjevaÄice, Pharrell Williams je tijekom nedavnog intervjua za Billboard fanovima poruÄio da je album “skoro gotov”!

– BeyoncÃ© neÄ‡e objaviti novi album dok ne bude “osjeÄ‡ala da je pravi trenutak” – izjavio je Williams i dodao: – Album je ludilo. Ona je veoma posebna. Djevica po horoskopu. Ima specifiÄan ukus. Zato je ona BeyoncÃ©. Poznata je u cijelom svijetu i to je velik uspjeh. Kad znaÅ¡ Å¡to Å¾eliÅ¡, ne stajeÅ¡ dok to ne dobijeÅ¡, piÅ¡e MTV.

Tokom 2013. BeyoncÃ© je otkrila svega nekoliko novih pjesama ukljuÄujuÄ‡i stvari “Grown Woman” koja je premijeru doÅ¾ivjela via Pepsi reklame tokom poluvremena na ovogodiÅ¡njem Super Bowlu, te “Standing On The Sun” koju je tek nedavno otpjevala u cijelosti na koncertu u Belgiji.

Novi album, koji joÅ¡ nema naslov, trebao bi biti izaÄ‡i u prosincu.

www.timeout.hr