Biljka koja je u narodu poznata kao gospin plaÅ¡t bi trebala postati nezamjenjiv dio svake kuhinje. Ova malena biljÄica raste na rubovima Å¡uma, putova i vlažnim livadama. Ima polukružne listove i Ävrstu stabljiku, dok su joj cvjetovi žuto – zelene boje. Valja naglasiti njeno njemaÄko ime, Frauenhilf, koje u prijevodu na hrvatski znaÄi pomoć ženama. Dakle, nije teÅ¡ko zakljuÄiti da se radi o biljci koja je izuzeto dobra u rjeÅ¡avanju ženskih zdravstvenih problema.Pogodna je za regulaciju menstrualnog ciklusa, bolove u trbuhu, uklanjanju neugodnih posljedica
koje na ženu ostavlja menopauza, potiÄe zacjeljivanje rana nakon poroda, smanjuje rizik od
spontanog pobaÄaja i jaÄa stjenku maternice. Može se reći da je vrkuta lijek za skoro sve ženske
bolesti. Posebice je važno znati da se može u obliku Äaja kombinirati s drugim biljkama poput
stolisnika i rusomaÄe.
Zbog svojih ljekovitih svojstava je na Islandu dobila naziv ” sveta biljka”.Da ne ispadne da je vrkuta iskljuÄivo samo za ženski rod, valja navesti neke druge bolesti Äije
simptome umanjuje ili u potpunosti otklanja.
Vrkuta zaustavlja povećanje Å¡ećera u krvi, lijeÄi upalu diÅ¡nih organa i anemiju, umanjuje reumatske bolove, trbuÅ¡ne upale, Äireve,olakÅ¡ava izbacivanje vode iz organizma i pomaže kod prijeloma.
Najnovija znanstvena istraživanja pokazuju da neke tvari u vrkuti sprjeÄavaju rast stafilokoka
– bakterije koja je postala otporna na mnoge antibiotike a japanski istraživaÄi otkrili su da tvar
agrimonin koji jejedan od aktivnih sastojaka vrkute sprjeÄava rak dojke.
Zbog svojih ljekovitih svojstava sakupljaju se listovi, cvjetovi ili Äitava cvatuća biljka (korijen nema ljekovita svojstva, pa se koristi samo za presaÄ‘ivanje) i to pod odreÄ‘enim uvjetima. Listovi se mogu brati već u proljeće, ali najbolje je sakupljati ih u vrijeme cvatnje, tj. srpanju i kolovozu.
List se može sakupljati i nakon cvatnje jer tada ima povišenu razinu tvari tanina, koji znatno
pomaže kod proljeva. Ne preporuÄuje se branje tijekom vlažnog i kiÅ¡ovitog vremena jer tada biljka u sebi nakupi mnogo vode.
Vrkuta sadrži tanine, flavonoide, gorke tvari, organske kiseline, fitosterine, salicilnu kiselinu, eteriÄno ulje i pravo obilje vitamina C, pa dragi moji navalite na ovu biljÄicu. Moj savjet bi bio da u Äaj ne dodajete Å¡ećer, jer on znatno izmjenjuje specifiÄan okus koji vrkuta ostavlja u ustima. Ista preporuka ide i za limun. Prvo usvojite miris Äaja, zatim teksturu okusa a onda odluÄite da li ga valjda kvariti sećerom, medom ili limunom.
www.timeout.hr/PM